DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 3 <-- 3 --> PDF |
ŠUMARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 82 JANUAR — FEBRUAR GODINA 1958 PERSPEKTIVNI PLAN RAZVOJA ŠUMARSTVA I DRV. INDUSTRIJE U NR HRVATSKOJ ZA RAZDOBLJE OD 1957. DO 1961. GODINE Ing. Matej Butković, Zagreb Savezni društveni plan privrednog razvoja Jugoslavije od. 1957. do 1961. godine postavio je ekonomsko-političke ciljeve i zadatke u cilju rješavanja problema i ostvarenja daljnjeg napretka u razvoju proizvodnje i socijalističkih proizvodnih odnosa. Na osnovu tako postavljenih ciljeva donesen je društveni plan privrednog razvoja NR Hrvatske za isto vremensko razdoblje. Dosadašnji razvoj proizvodnih snaga, geografski položaj i privredna bogatstva određuju proizvodnu politiku NR Hrvatske u sklopu FNRJ. Ovdje ćemo iznijeti zadatke i ciljeve društvenog plana privrednog razvoja NR Hrvatske, i to onog dijela, koji se odnosi na oblast šumarstva i drvne industrije. a) Šumarstvo Najprije ćemo u osnovnim crtama razmotriti poslijeratni razvoj šumarstva. Rezultati tog razvojnog perioda odlučno su utjecali kod zacrtavanja smjernica i rada u perspektivnom programu ove oblasti. To razdoblje možemo podijeliti na dva dijela: prvo razdoblje do 1951. godine i drugo od 1952. do 1961. godine. Period do 1951. godine karakteriziraju velike sječe diktirane potrebom zemlje na jednoj strani i nedovoljna ulaganja za obnovu i unapređenje šumskog fonda na drugoj strani. U drugom periodu karakteristično je postepeno smanjivanje nivoa sječa i sistematsko prilaženje obnovi i unapređenju šumskog fonda. Najveća sječa dosegla je 1949. godine visinu dvostrukog sječivog etata. Ovakove sječe zahtijevale su, od brojno nedovoljno kadra, ogromno zalaganje u raspoređivanju sječa u cilju očuvanja principa potrajnosti. Za ovaj period karakteristično je, unatoč nedovoljnog kadra i pomanjkanja sredstava, da su u tom vremenu vršena pošumljavanja na velikim površinama. Tako na pr. tretirana površina 1950. god. veća je za 203°/» od tretirane površine u 1938. godini. Uspjeh tih radova u prosjeku je bio ispod 50°/»; Daljnji jedan od značajnih radova bila je prva inventarizacija šuma. Ovako opsežni radovi sasvim su potisnuli radove na njezi i melioraciji šuma. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 4 <-- 4 --> PDF |
Uslijed velikih sječa nisu se mogli pravovremeno otvarati neotvoreni šumski kompleksi zbog čega je mjestimično došlo do jačeg pritiska na otvorena šumska područja. Naročito je bilo teško stanje zbog pomanjkanja stručnog kadra tako, da je i nakon postepenog priticanja mladih kadrova otpadalo koncem 1951. godine na jednog šumarskog inženjera u prosjeku 9.500 ha šumskih površina (zajedno sa stručnjacima centralnih ustanova). U periodu od 1952. do 1956. godine došlo je do osjetnog smanjenja visine sječa. U prosjeku je smanjenje iznosilo 36*/« prema prosjeku visine sječa prethodnog perioda. Pošumljavanje se površinski smanjuje za 500/», ali se kvalitet radova osjetno popravio tako, da je uspjeh ovih radova u 1956. godini u prosjeku postignut sa nešto preko SO0´». Značajno je za ovaj period kvalitetan zahvat na svim područjima ove oblasti kao: sistematsko prilaženje njezi i melioraciji šuma, sadnji brzorastućih vrsta, planskoj izgradnji šumskih komunikacija i zgrada, uređenju i zaštiti šuma. Kadar šumarskih inženjera podiže se za 30°/°, a srednji stručni kadar ulazi u sve jačoj mjeri u proizvodnju tako, da u 1956. godini dolazi na jednog stručnjaka srednje stručne spreme oko 6400 ha šumskih površina. Niže stručno osoblje brojčano zadovoljava ali ne po stručnoj izobrazbi. Šumski radnici su još uvijek sezonski i nestručni. Svi uzgojni radovi se i u ovom periodu izvode još uvijek gotovo bez ikakove mehanizirane opreme. Na temelju izvedenih analiza dosadašnjeg stanja kao i u duhu postavljenih smjernica privrednog razvoja u cjelini izrađen je i perspektivni program razvoja ove privredne oblasti. Postepeno popravljanje stanja šumskog fonda uzeto je kao temeljni princip kod razrade perspektivnog programa šumarstva. Provođenje ovog programa osigurava se: — reguliranjem visine sječa prema realnim mogućnostima šumskog fonda, — izvođenjem uzgojno-meliorativnih i uređajnih radova, — takovim ulaganjem investicionih sredstava, koje će osigurati postepeno unapređenje šumarstva u cjelini, Prosječni sječivi etat u razdoblju od 1957. do 1961. godine predviđa se na nivou etata određenog novom dugoročnom osnovom sječa iz 1956 godine. Ovako predviđeni sječivi etat niži je za 14°/» od ostvarenih prosječnih sječa u periodu 1952.—1956. god. Po vrstama drveća predviđa se osjetnije sniženje sječe četinjara do čega je moralo doći zbog ranijeg jačeg zahvata sječe tih vrsta drveta. Kod uzgoj no-meliorativnih radova uzeti su kao prioritetni oni radovi, koji su dosada bili zapostavljeni a to su njega sastojina te melioracija šikara i degradiranih šuma. Radovi na njezi šuma predviđaju se u prosjeku za 50°/« veći od izvršenih radova u 1952. do 1956. godini, a radovi na melioraciji šuma za 25°/» veći od izvršenih radova navedenog razdoblja. Kod pošumljavanja predvidjelo se je održati isti nivo pošumljavanja kao i u prošlom poluperiodu time, da se prvenstveno osiguraju sredstva za pošumljavanje izvan krša a naročito za pošumljavanja sa brzorastućim |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 5 <-- 5 --> PDF |
vrstama drveća. Radi proširenja areala jele predviđa se u ovom razdoblju početi sa većim radovima na introdukciji jele u čiste bukove sastojine. Izvjesno suzdržavanje na pošumljavanju degradiranih kraških područja zadržati do izrade posebnog programa o načinu regeneracije i melioracije ovih područja. Šumska proizvodnja je dugoročna pa zahtijeva strogo plansko gospodarenje. Zbog toga se predviđa u razdoblju 1957.—61. dovršenje gospodarskih osnova za sve šume općenarodne imovine a najdalje u roku od 7 godina. Usko sa ovim radovima je vezano ispitivanje prirasta. Budući je otvorenost šuma jedan od glavnih komponenata racionalnog šumskog gospodarstva predviđa se nastaviti sa izgradnjom i proširenjem komunikacione mreže te sa izgradnjom lugarnica i ostalih šumarskih zgrada. Predviđenim tempom ove izgradnje povećat će se otvorenost šuma do 1961. godine u prosjeku za 1 km na 1000 ha, a izgrađena površina zgrada za 15 m´/lOOO ha šumske površine. b) Drvna industrija I ovdje će biti korisno prethodno iznijeti grubu analizu dosadašnjeg razvoja iz koje će se jasnije ocrtati oni činioci, koji su utjecali kod određivanja smjernica u perspektivnom programu razvoja ove grane. Analogno kao i u dijelu šumarstva promotrit ćemo posebno poslijeratni razvoj do 1951. godine a posebno razvoj od 1952. do 1956. godine. Prvi poslijeratni period do 1951. godine karakterizira ogroman napor drvne industrije u proizvodnji rezane građe. Unatoč pomanjkanja stručnjaka i stručne radne snage kao i unatoč zastarjelosti i dotrajalosti strojnog parka, postignut je u tom periodu najveći prorez, koji je u godini najvećeg proreza (1950.) premašio predratni prorez (1939) za 113*/o. Ovako veliku proizvodnju rezane građe zahtijevala je velika domaća potrošnja za obnovu i izgradnju zemlje kao i velika potreba izvoza. U tom periodu dolazi do naglog porasta proizvodnje furnira, panel ploča, namještaja, sanduka, parketa, baraka, građevne stolarije, šibica i drvne galanterije. Proizvodnja šper ploča i kemijska proizvodnja (štavila, suha destilacija) nisu u tom periodu dostigle predratni nivo proizvodnje. U drugom periodu od 1952—1956. godine karakteristično je osjetno opadanje proizvodnje rezane građe. U 1956. godini pada ta proizvodnja za 40*/« od najveće proizvodnje u 1950. godini. Naročito je osjetno pala proizvodnja hrastove i jelove rezane građe i to: hrastove za 47*/* a jelove za 59*/o. Od finalnih proizvoda u ovom periodu je u porastu proizvodnja savijenog namještaja, sanduka i parketa, dok su ostali proizvodi zadržali već ujednačeni nivo proizvodnje ili su u opadanju kao furnir, želj. pragovi i barake. Naročito je visok porast proizvodnje savijenog namještaja, koji je 1956. godine dostigao 8-struku proizvodnju prema 1939. godini. Za ovako visoki porast proizvodnje savijenog namještaja stvoreni su i ušlo vi izgradnjom novih tvornica u Vrbovskom i Varaždinu. Potrebno je naglasiti, da je drvna industrija NRH ovako veliki opseg proizvodnje izvršila uglavnom na zastarjelim i dotrajalim postrojenjima kako u mehaničkoj (osim namještaja) tako i u kemijskoj preradi drveta. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Smanjivanje sječivog etata do prihodnih mogućnosti šuma kao i nepovoljnija struktura drvnih sortimenata zahtijevaju precizniju obradu i maksimalno iskorištenje sirovina, što je teško i nemoguće postići na dotrajalim i zastarjelim postrojenjima s jedne strane, a s druge strane nema suvremenih postrojenja za preradu drveta na načine, koji se danas primjenjuju u razvijenijim zemljama. Ovakovo stanje postrojenja drvne industrije kao i stanje šumskog fonda moralo je imati odraza i u perspektivnom razvoju ove privredne grane. >. U cilju rješavanja problema deficita rezane građe četinjara, velikih količina prostornog drveta (naročito bukovog), visokog učešća prorednog materijala u sječivim etatima, zastarjelost postojećih pogona i odsutnost postrojenja suvremene prerade drveta, perspektivni program razvoja drvne industrije predviđa slijedeće: — podizanje novih postrojenja za izradu umjetnih ploča; — podizanje novih postrojenja za kemijsku preradu drveta; — rekonstrukciju i modernizaciju postojećih postrojenja. Izgradnjom novih postrojenja predviđa se, da bi se koncem 1961. god. postigla proizvodnja: — umjetnih ploča do 38.000 tona — poluceluloze do 15.000 tona — fagoceluloze do 25.000 tona Rekonstrukcijom postojećih postrojenja kao i proširenjem proizvodnje u kemijskoj preradi drveta predviđa se, da bi bio indeks proizvodnje u 1961. godini prema proizvodnji u 1956. godini kod: — suhe destilacije 250 — proizvodnje celuloze . . . . 512 — drvenjače ........ 450 — papira 165 K tomu se predviđa nova proizvodnja kartona od 8000 tona i kartonskih sanduka od 12.000 tona. Rekonstrukcijom i proširenjem postrojenja finalne mehaničke proizvodnje predviđa se povećanje proizvodnje: — šper- i panel ploča . . 238°/» — namještaja 190´/» — parketa ....... 155"/» — građevne stolarije . . 416´°/o — ostalih finalnih proizvoda 134»/o Radi boljeg i većeg iskorišćenja pilanske oblovine, koja se je i po količini i po kvalitetnoj strukturi izmjenila, predviđaju se perspektivnim programom rekonstrukcije pilanskih postrojenja izmjenom dotrajalihzastarjelih strojeva a s time u vezi bit će potrebno uskladiti kapacitete sa sirovinskom bazom. Ovako predviđenim razvojem drvne industrije odlučno se pristupa rješavanju osnovnih problema šumske privrede u cjelini. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 7 <-- 7 --> PDF |
Rekonstrukcijom i modernizacijom dotrajalih pogona povećat će se postotak iskorišćavanja sirovina kao i produktivnost rada. Podizanjem novih postrojenja mehaničke i kemijske prerade drveta postići će se bolje tehničko iskorišćenje drvnih masa, ublažit će se deficitarnost na jelovoj rezanoj gradi izgradnjom postrojenja, čiji će proizvodi zamijenjivati tu građu (umjetne ploče, kartonska ambalaža). Prema tome je moderniziranje postojećih pogona i podizanje postrojenja za novu proizvodnju ne samo mjera povećanja proizvodnje i produktivnosti rada, nego je i jedna od aktivnih mjera za očuvanje i racionalno iskorišćenje šumskog fonda. Nepotpun bi bio ovaj prikaz ako se ne bi osvrnuli na pitanje radne snage i naučno istraživačke službe. Usavršavanjem tehnoloških procesa postojeće proizvodnje kao i uvađanjem novih procesa proizvodnje zacrtanih u perspektivnom razvoju šumske privrede u cjelini postavlja se u pojačanom obliku zadatak: bolje i brže obrazovanje i stručno usavršavanje i-adnika i službenika kao i jača orijentacija naučno istraživačke službe na proučavanje novih oblika rada i suvremenih procesa proizvodnje sve u cilju, da se poveća proizvodnja i proizvodnost rada, a time pridonese realizaciji ekonomsko-političkih ciljeva postavljenih društvenim planom privrednog razvoja Jugoslavije od 1957. do 1961. godine. OCJENA STANJA SASTOJINE I JAČINE UZGOJNOG ZAHVATA UZ POMOĆ FREKVENCIJSKE KRIVULJE* Ing. Vladimir Hren, Zagreb Prema podacima službe uređivanja šuma, od ukupne površine šuma u jednodobnim visokim šumama NRH A60/» otpada na dobni razred od 1—10 godina. Samo na području između Save i Drave te Une i Kupe ima oko 230.000 ha mladih sastojina između 1 i 30 godina. Velik dio površina tih mladika loše je osnovan ubrzanim oplodnim sječama. Najčešće su to mladici graba, a djelomice nalaze se bukva i hrast u nešto povoljnijem omjeru. Uslijed raznih objektivnih i subjektivnih poteškoća velik dio tih mladika prepušten je prirodnom razvoju. Uzgojni radovi u njima ili se ne vrše ili se obavljaju prekasno. S druge strane površine mladih sastojina stalno se povećavaju. Ne provađa li se njega, ima vrlo malo izgleda, da se iz takvih mladika stvore dobre sastojine. Potrebno je dakle, da mlađi stručnjaci i sami stiču iskustva i upotpunjuju svoje znanje u uzgojnim radovima. Zato ćemo u ovom članku iznijeti upotrebu frekvencijske krivulje, kao jedno od sredstava, za vlastito izdizanje, koje može pomoći u ocjenjivanju stanja i razvitka sastojine i ocjeni uzgojnog zahvata. Upotreba frekvencijske krivulje temeljnica u odraslim sastojinama U sastojinama, gdje se može mjeriti prsni promjer, a to su u većini slučajeva sastojine starije od 20 godina, za ocjenu stanja sastojine upo * Iz Instituta za Šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb 5 |