DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Međutim — faktično — to nije tako. Veličina regresionog koeficijenta b i njegova griješka ob iznose (vidi slijedeću tabelu) Vrst Na pokusnoj plohi b 1.96ab drveća °b Kupjački Vrh jela — 0,000 422 0,002 84 0,005 5´i Tuški Laz jela + 0,000 690 0,000 38 0,000 7J Tuški Laz smreka + 0,005 562 0,016 0,031 Prema tome je u sva tri slučaja b < 1,96 o što znači, da regresioni koeficijent b nije signifikantno različit od nule, t. j . može se uzeti, da je L = 0, a samo je slučajno — uslijed premalenog uzorka — izračunat b < 0. Prema tome možemo u daljnjem razmatranju uzeti, da je opravdana pretpostavka «z» = o»a ^ o«. « ´ ´ ´ = o« (?) Uzmemo li u obzir jednadžbe (5) i (7), onda iz jednadžbe (3) izlazi: Oz [ni P (Xi)]* (8) Pi * Opaska: po toj formuli {8] može se izračunati ukupna greška volumnog prirasta sastojine. Potrebni iznosi f (x) mogu se izračunati iz podataka upotrebljene tarife po formuli Vi + V, f (x,) (-) x i + i — x i Za standardnu devijaciju debljinskog prirasta može se uzeti procjena dobivena na slijedeći način: U svakom debljnskom »tepenu treba izračunat sumu kvadrata odstupanja pojedinih debljinskih prirasta (debljinskih prirasta pojedinih stabala) od aritmetičke sredine po formuli (2z*)2 2(^ — ^ = 2: gdje su ix debljinski prirasti pojedinih stabala, a p broj tih stabala na kojima su vađeni izvrtci. Te sume kvadrata sviju debljinskih stepena treba zbrojiti i podijeti sa ukup-.´ nim brojem izvrtaka minus broj debljinskih stepena t. j . (2p — N). Iz tako dobivenog razlomka treba još izvaditi drugi korijen. Dakle |