DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Zaključak Na si. 7 prikazane su tri osnovne mogućnosti odnosa frekvencijske krivulje svih stabala. Na si. 7a prikazano je dobro stanje sastojine. Odnos između dobrih i loših stabala povoljan je za dobra stabla. To se očituje iz malog razmaka zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala. Sto je maksimum krivulje dobrih stabala više u desno i više iznad polovice zbirnog maksimuma, to je stanje u sastojim bolje, a potreba uzgojnog zahvata manja. Na si. 7b prikazano je osrednje stanje sastojine. Dobra i loša stabla nalaze se u približnoj ravnoteži. Srednje stanje sastojine karakterisano je poklapanjem maksimuma krivulje dobrih stabala i maksimuma zbirne krivulje u osi x. Odstupanje u osi y ne smije biti veće od polovice maksimuma zbirne krivulje. Zahvat u takovim sastojinama većinom je potreban to manje, što je maksimum dobrih stabala viši od polovice maksimuma zbirne krivulje u osi y. Na slici 7c prikazano je vrlo loše stanje sastojine. Dobra stabla nalaze se u vrlo nepovoljnom odnosu prema lošim stablima. To se očituje iz odstupanja maksimuma krivulje, dobrih stabala u lijevo i niže od polovice maksimuma zbirne krivulje. Sto je maksimum krivulje dobrih stabala više u lijevo od maksimuma zbirne krivulje i što je niži od polovice maksimuma zbirne krivulje, to je stanje u sastojini kritičnije i zahtijeva hitniji i pažljiviji uzgojni rad. Na temelju krivulja može se ocijeniti jačina uzgojnog zahvata i odrediti biološki slojevi, koje treba prorijediti. Kod određivanja jačine uzgojnog zahvata pažnju treba obratiti na dio grafikona desno od maksimuma krivulje dobrih stabala. U tom dijelu grafikona prikazan je broj loših i srednje oblikovanih stabala preraslog i vladajućeg sloja, koja potiskuju dobra stabla i ometaju im razvoj u krošnjama i u tlu. Taj dio loših stabala, koja ugrožavaju dobra stabla, prikazan je u slikama kosim paralelnim crtama. Loše i srednje oblikovana stabla potisnuta i suvladajućeg sloja (prikazana na grafikonima lijevo od maksimuma krivulje dobrih stabala) nisu neposredno opasna za dobra stabla vladajućeg sloja, jer se nalaze pod krošnjama dobrih stabala ili tek ulaze svojim krošnjama u krošnje dobro oblikovanih stabala. Tim stablima kod uzgojnog zahvata nije potrebno posvećivati naročitu pažnju. Sječom se može zahvatiti i u sloj krošanja potisnutog i suvladajućeg sloja, ako se u, sastojini nalazi velik broj tanjih stabala, da bi se smanjila borba u sloju korijenja te popravila mikroklima tla i poboljšali uslovi za rad mikroorganizama u sloju humusa. Upotreba frekvencijske krivulje je jednostavna te može pomoći pri ocjeni stanja sastojine i olakšati stvaranje odluke o jačini uzgojnog zahvata. Prije svake uzgojne sječe preporuča se osnivati plohe površine 100 ili 1000 m2, na kojima bi se uzimali podaci, proučavalo stanje sastojine i stvarale odluke o jačini uzgojnog zahvata. |