DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1958 str. 15     <-- 15 -->        PDF

Zaključak


Na si. 7 prikazane su tri osnovne mogućnosti odnosa frekvencijske
krivulje svih stabala.


Na si. 7a prikazano je dobro stanje sastojine. Odnos između dobrih
i loših stabala povoljan je za dobra stabla. To se očituje iz malog razmaka
zbirne krivulje i krivulje dobrih stabala. Sto je maksimum krivulje dobrih
stabala više u desno i više iznad polovice zbirnog maksimuma, to je stanje
u sastojim bolje, a potreba uzgojnog zahvata manja.


Na si. 7b prikazano je osrednje stanje sastojine. Dobra i loša stabla
nalaze se u približnoj ravnoteži. Srednje stanje sastojine karakterisano je
poklapanjem maksimuma krivulje dobrih stabala i maksimuma zbirne
krivulje u osi x. Odstupanje u osi y ne smije biti veće od polovice maksimuma
zbirne krivulje. Zahvat u takovim sastojinama većinom je potreban
to manje, što je maksimum dobrih stabala viši od polovice maksimuma
zbirne krivulje u osi y.


Na slici 7c prikazano je vrlo loše stanje sastojine. Dobra stabla nalaze
se u vrlo nepovoljnom odnosu prema lošim stablima. To se očituje iz
odstupanja maksimuma krivulje, dobrih stabala u lijevo i niže od polovice
maksimuma zbirne krivulje. Sto je maksimum krivulje dobrih stabala
više u lijevo od maksimuma zbirne krivulje i što je niži od polovice maksimuma
zbirne krivulje, to je stanje u sastojini kritičnije i zahtijeva hitniji
i pažljiviji uzgojni rad.


Na temelju krivulja može se ocijeniti jačina uzgojnog zahvata i odrediti
biološki slojevi, koje treba prorijediti. Kod određivanja jačine uzgojnog
zahvata pažnju treba obratiti na dio grafikona desno od maksimuma
krivulje dobrih stabala. U tom dijelu grafikona prikazan je broj loših i
srednje oblikovanih stabala preraslog i vladajućeg sloja, koja potiskuju
dobra stabla i ometaju im razvoj u krošnjama i u tlu. Taj dio loših stabala,
koja ugrožavaju dobra stabla, prikazan je u slikama kosim paralelnim
crtama. Loše i srednje oblikovana stabla potisnuta i suvladajućeg sloja
(prikazana na grafikonima lijevo od maksimuma krivulje dobrih stabala)
nisu neposredno opasna za dobra stabla vladajućeg sloja, jer se nalaze
pod krošnjama dobrih stabala ili tek ulaze svojim krošnjama u krošnje
dobro oblikovanih stabala. Tim stablima kod uzgojnog zahvata nije potrebno
posvećivati naročitu pažnju. Sječom se može zahvatiti i u sloj krošanja
potisnutog i suvladajućeg sloja, ako se u, sastojini nalazi velik broj tanjih
stabala, da bi se smanjila borba u sloju korijenja te popravila mikroklima
tla i poboljšali uslovi za rad mikroorganizama u sloju humusa.


Upotreba frekvencijske krivulje je jednostavna te može pomoći pri
ocjeni stanja sastojine i olakšati stvaranje odluke o jačini uzgojnog zahvata.
Prije svake uzgojne sječe preporuča se osnivati plohe površine 100
ili 1000 m2, na kojima bi se uzimali podaci, proučavalo stanje sastojine i
stvarale odluke o jačini uzgojnog zahvata.