DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 73 <-- 73 --> PDF |
Prevodilac Köstlerov a djela´»Waldbau « (Berlin i Hamburg, 1950) Profesor Anderso n popratio je prijevod napomenom, da se na Britanskom otočju i drugdje u svijetu osjeća potreba autoritativnog priručnika iz uzgajanja šuma. Kako je valjano uzgajanje šuma najsigurnija baza dobrog šumarstva, a budući da je u centralnoj Evropi ta nauka dobro razrađena, odlučio se da prevede Köstle rov o djelo. Prevodilac smatra da će ta knjiga na engleskom dobro doći šumarima velikog dijela svijeta, a osobito u zemljama umjerene klime. Köstlerovo djelo sadrži osnovne ideje koje služe kao baza za predavanja iz oblasti uzgajanja šuma na minhenskom univerzitetu. Ono se odlikuje jasnom, logičnom i preglednom obradom materije. Zastarjelo i nevažno gradivo izostavljeno je ili reducirano. Djelo je majstorski obrađeno s obzirom na sintezu materijala uzetog iz opsežne literature i velikih piščevih iskustava. U njem je citirano 120 autora i 600 radova. Važnija literatura navedena je na početku svakog poglavlja. Stvarni registar omogućuje brzo snalaženje. U knjizi prof. Köstlera u uvodu se jasno ocrtava položaj uzgajanja šuma među ostalim šumarskim naukama. Etat se smatra važnim pokretačem akcija uzgojnog karaktera. Poklanja se velika pažnja dijagnostici stanja sastöjina, jer se odatle najbolje raspolaže mogućnostima dobrog tretiranja (terapije). Vrlo je opsežno prikazana šuma kao vegetacijski tip. Razjašnjene su geografske karakteristike šuma, kao i razni utjecaji na promjenu njihovih površina. Prikazana su prirodna područja šuma, s opsežnim podacima za Bavarsku. I kod obrade ekoloških faktora K ö s 11 e r ide posebnim putem. Tu materiju on razrađuje razmjerno na malom prostoru. U sažetom opsegu prikazao je utjecaj atmosferskih faktora, geološkog supstrata, pedoloških odnosa i reljefa na šumu. Veliki dio djela posvećen je biološkim osobinama šumskog drveća i šuma. Tu je obrađeno pitanje cvjetanja i fruktifikacije, nasljednih osobina, načina razmnažanja i prirodnog razvoja šumskog drveća i šuma. Govori se o vrstama šumskog drveća, važnijim njihovim formama i ekotipovima. Težište se stavlja na drveće koje tvori srednjoevropske šume. To su: smrča, jela, obični bor, ariš, bukva, hrastovi i breze. Köstlerov o djelo zaslužuje posebnu pažnju s obzirom na poglavlje o sociologiji šume. Tu se govori o strukturi sastojina, izmjenama vrsta, šumskim tipovima i tipovima sastojina. Posebno je obrađeno pitanje biocenološke ravnoteže. U drugom dijelu knjige razrađena su pitanja tehnike uzgojnih zahvata. Prednost se daje prebornoj šumi kao idealnom obliku šumskog gospodarenja. Mnogo se pažnje posvećuje njegovanju sastojina. Dobro su prikazani faktori odlučni kod formiranja šumskih sastojina, a također i učinci koji se postižu čišćenjem, prorjeđivanjem i drugim šumsko-uzgojnim zahvatima. Problemom njegovanja šuma Kost 1 e r se i inače bavi, te je iz te oblasti napisao veći broj studija, od kojih zaslužuje naročitu pažnju knjiga »Waldpflege«, objavljena 1953. Posebno poglavlje posvećeno je pomlađivanju sastojina. Prikazani su razni načini pomlađivanja prirodnim i umjetnim putem. Zaslužuju pažnju i opisi specijalnih oblika gospodarenja. Tu su iznesene osnovne misli u vezi s konverzijama, raznim oblicima šumskopoljskog gospodarenja, podizanjem šuma na razgoljenim terenima, kultiviranjem šumskog drveća izvan šuma, postupkom sa sjemenskim sastojinama i t. d. U završnom dijelu knjige autor povezuje šumskouzgojne momente sa ekonomskim problemima. Tu su iznesene osnovne misli obzirom na gospodarenje šumom na bazi trajnog .prinosa. Protežiraju se prirodne gospodarske šume. Prikazana je važnost planiranja za dobro vođeno uzgajanje šuma. Prof Kö s t i e r odličan je poznavalac mnogih evropskih šuma. U jesen 1956. posietio je. sa svojim suradnikom Dr. H. S o m m e r o m, i jedan dio naših šuma. Pregledao je jelove sastojine u Zagrebačkoj Gori, zatim lužnjakove sastojine kod Lipovljana i Stare Gradiške (Prašnik), kao i jelove sastojine u Gorskom Kotaru, Kapeli (Čorkova uvala) i na Velebitu (Krasno- Štirovača). Na tim putovanjima i u diskusijama koje su vođene s našim stručnjacima pokazao je K ö s 11 e r veliko znanje iz oblasti uzgajanja i uređivanja srednjoevropskih šuma. Köstlerov »Waldbau« spada u red standardnih djela iz oblasti uzgajanja šuma. U njem se više nego u ikojem drugom djelu ove vrste resnektiraju principi fitocenologije. Köstle r pripada skupini srednjoevropskih i južnoevropskih stručnjaka, koji obraćaju veliku pozornost prirodnoj šumi i koji tretiraju šumu kao životnu zajednicu, a pridržavaju se načela što ekonomičnijeg i trajnog gospodarenja. Budućnost će, uvjereni smo, pokazati da je ovaj put pravilno izabran. Dr. M. Anić 471 |