DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 70 <-- 70 --> PDF |
STRANA LITERATURA REVUE FORESTIERE FRANÇAISE; l´Ecole Nationale des Eaux et Forets, Nan cy 1956. Broj: 1. — Mesni l H.: De l´évolution des techniques routieres en foret de Compiegne (Razvoj tehnike izgradnje cesta u šumi Compiegne), str. 1—21, si. 6, tab. 3, skica 2. Autor opisuje tehniku rada primijenjenu kod obnavljanja cesta u velikom šum. drž. posjedu Compiegne prije, za vrijeme i iza prošlog rata (prekrivanje makadama hidrokarbonatnim oblogom, polupenetracija utrenika emulzijom bitumena, obnova zemljanih putova i t. d.). — Duchaufour Ph.: La pédologie forestiere, science complexe, mais science féconde (Šumarska pedologija — složena, ali plodna nauka), str. 22-28. Pedologija je mlada i kompleksna nauka. Moderna istra živačka sredstva omogućuju da se ta složenost u tančine raščlani. Na osnovu nekoliko primjera (iz problematike evolucije tala, mat. supstrata i fosilnih tala; evolucije novijih tala; ispravljanja ranijih nepotpunih tumačenja o genezi tala i t. d.) autor dokazuje, da je pedologija u stanju da s uspjehom rješava praktičke probleme, napose u šumarstvu. — Pard é J.: A propos du hetre de Valbonne: relique glaciaire ou plantation de moines? (Da li je bukva u Valbonne-u relikt iz ledenog doba ili su je redovnici umjetno unijeli), str. 29—38. Autor nije riješio problem. On smatra, da bi obzirom na klimatske odnose i floristički sastav bukova sastojina u Volbonne-u mogla biti autohtona. — V iber t R.: Importance de la peche et de la pisciculture dans les eaux intérieurs sur le plan mondial (Važnost ribolova i ribogojstva u slatkim i bucatim vodama u svjetskom planu prehrane pučanstva), str. 39-43. Ribolov u slatkim i bucatim (slankastim) kopnenim vodama je značajan faktor u prehrani pučanstva. Poboljšanjem ribogojstva u takvim vodama (rijeke, jezera i dr.) ulov riba se može višestruko povećati. Broj: 2. — Plaisance G.: Vers une cartographie pédologique forestiere (Potreba pedološke kartografije u šumarstvu), str. 89—101, si. 3. Članak je veoma zanimljiv zbog aktuelnosti tretiranog problema. Autor podvlači važnost pedol. karata za šumarstvo. Potvebama šumara ne odgovaraju geološke, poljoprivredne, litološke i dr. karte, već jedino šum. pedološke, mjerila barem 1:50.000,.sa slojnicama na 5 m. Te karte trebaju prikazivati: dubinu, vlažnost, kapacitet zs vodu, plodnost tla i dr.; stepene degradacije tla i t. d. Teško je odrediti tip šum. tla. Najvažniji kriteriji za to su: granulometrički sastav, dubina, stepen evolucije i struktura tla. Umjesto kriterija-tlo može se primijeniti kriterij-vegetacija. Nisko rašće je najbolji indikator tla. Takve karte su gcobotaničke. Postojeće geol. karte bi trebalo rektificirati i upotpuniti podacima o flori, stadijima tla i si. Autor daje upute za izradu, tehniku i način označavanja šum. pedoloških karata. — Ricar d L.: Un essai de plantation résineuse dans un tourbiere (Jedan pokušaj sađenja smolastog drveća na tresetištu), str. 102—107, si. 3. Neuspješni su bili mnogi pokušaji sadnje biljaka, poljoprivrednih kultura i dr. na tresetištima. Autor je postigao dobar uspjeh sadnjom biljaka Picea sitkaensis između busena uz rub jaraka. — Pardé J.: Le mouvement forestier a l´étranger — Les tarifs de cubage récents (Šumarstvo u inostranstvu — Novije tablice drvnih masa), str. 108—114, tab. 4. Autor opisuje karakteristike novijih tablica drvnih masa (talijanskih, engleskih, njemačkih i dr.). Detaljnije se zadržava na njem. tablicama sastavljenima po Laer-u i Spiecker-u, te na holandskim po Stoffels-u. — Garave l L.: Le centre d´études et documentation nivoglaciaire du Grenoble nivoglaciološka proučavanja i dokumentaciju u Grenoble-u), str. 115—120, tab. 1. Centar je osnovan 1954 god. Prikazuje se način rada i djelatnosti tog centra i ističe važnost centra uopće, a napose za šumarstvo. Broj: 3. — Deffontaines P.: Le rôle de la foret dans la géographie humaine de l´hiver au Canada (Uloga šume na nastanjenost pučanstva zimi u Kanadi), str. 153—160, si. 9.— Hanra s J.: Etude sur l´application de la méthode de Bitterlich aux forets de pins maritimes (Razmatranje o primjeni Bitterlich-ovog metoda u šumama primorskog bora), str. 161—171, si. 5, tab. 5. Daje se opis veoma jednostavne Bitterlich-ove sprave zvane »mjerač ugla«. Pomoću te sprave, uz primjenu Bitterlich-ovog metoda, može se procijeniti površina temeljca drveća po ha, debljinski prirast, koeficijent iskorištenosti tla i dr. — Pardé J. : Un appareil révolutionnaire: Le relascope a miroir de Bitterlich (Jedna revolucionarna sprava: Bitterlich-ov zrcalni relaskop), str. 172— 184, si. 5. Zrcalni relaskop je usavršeni »mjerač ugla«. Autor opisuje taj dendrometar i njegovu upotrebu. Njime se može izmjeriti površina temeljnica svih stabala po ha, horizontalne udaljenosti, visine i promjer stabla u bilo kojoj visini, |