DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Najglavnije vrsti, koje bi mogle doći kod nas u obzir za uzgoj, bile bi: Od roda Arundinaria: A. foliis variegatis, patuljasta vrst (visine 1.5 m), kompaktnog uzrasta, tamno zelenog ispruganog lišća; A. japonica-malajski bambus (3—4 m visine), gustih, uspravnih bujnih stabljika; A. Simoni veoma ornamentalna i otporna varijacija (7—8 m visine). Od roda Phyllostachys: Ph. mitis-kineski bambus, jako otporna trska (visine 10—15 m); Ph. viridis; manjeg uzrasta ali veće otpornosti proti studeni, blistavo zeleni bambus Ph. viridis glaucescens; Ph. violaceus-ljubičasti bambus otporan je proti suši. Naročito podesan za uzgoj u našim krajevima je crni bambus - Ph. nigra i Ph. puberula var. nigra (5—8 cm pr. promjera i 10—15 m visine), batvo s početka zelene, zatim crne boje; te zlatni bambus - Ph. aurea i Ph. bamboides var. aurea, kompaktna rasta svjetlozelene boje batva, koja kasnije požuti. Pored znatnih koristi i minimalnih uzgojnih troškova skrajnje je vrijeme da se pristupi što intenzivnijem razmnažanju bambusa uz obale rijeka, vještačkih i prirodnih jezera, po privatnim i javnim parkovima bolnica, odmarališta, ljetovališta i svagdje, gdje to stanišne i klimatske okolnosti dozvoljavaju. Ing. Radimir BIBLIOGRAFIJA Li u Cluch : Our country´s forest wealth. China reconstructs, 1955. Mc Clure , F. A.: Bamboo as a building material U. S. Dep. of Agric. 1953. Mc Clure , Bambo culture in the South Pacific. Unasylva, 3/1956. Unasylva , 1956: Housing development in Indonesia. Abroville , A.: Les debuts de l´industrie du papier journal dans l´Inde. Bois et forets tropiques, 1955. P i e d a 11 u A.: La culture des Bambus en région méditerranéenne, Silva mediteranea, Aout 1933. S g a r o v a 11 i, A. : La coltivazione del bambu. Bibl. agrar. Ottavi. UTISCI SA ŠUMARSKOG KONGRESA U OXFORDU 1956. G. Međunarodna unija instituta za šumarska istraživanja (JUFRO), koja postoji već 66 godina, održala je svoj XII. kongres od 7—14. VII. 1956. g. u Oxfordu. U toku zasjedanja Kongresa izvedeno je nekoliko manjih stručnih ekskurzija. Dne 8. VII. izvedena je ekskurzija: Oxford—Broadway—Oxford, a 12. VII. tri ekskurzije po izboru: jedna u Alice Holt Lodge, jugozapadno od Londona, gdje je Stanica za šumarska istraživanja s rasadnicima i pokusnim poljima, jedna u Laboratorij za drvnoindustrijska istraživanja u Princes Risborough i jedna u Eksperimentalni poljoprivredni centar u Rothamstedu. Nakon Kongresa od 14. do 22. VII. izvedeno je istovremeno 8 ekskurzija u razne dijelove Velike Britanije pod vodstvom tamošnjih profesora šumarstva i drugih odličnih šumarskih stručnjaka. U Oxfordu — starom univerzitetskom gradu s mnoštvom odlično sačuvanih i marno njegovanih starina, kao i nekoliko vrlo uređenih i bogatih parkova (univerzitetski park, botanički vrt i dr.) — bili su učesnici smješteni u dva koledža. Kongres je održavan u prostorijama Imperial Forestry Institute, pod predsjedavanjem predsjednika Unije Prof. Dr. A. Pavaria. Brigu oko organizacije Kongresa i ekskurziia vodio je Organizacioni komitet. Predsjednik Komiteta bio je A. Beresford, generalni direktor Forestry Commission, a glavni sekretar bio je B. V. Mills, šumarski stručnjak u Forestry Commission. Kongres i ekskurzije bili su odlično organizirani. — Odvijali su se točno po najavljenom programu. Na Kongresu je učestvovalo 250 delegata iz 40 zemalja, i to iz Australije 1, Austrije 3, Belgije 4, Bornea 1, Brit. 1st. Afrike 1, Cipra 1, Danske 8, Finske 10, Francuske 12, Indije 2, Irske 1, Italije 9, Izraela 1, Japana 1, Jugoslavije 9, Kanade 4, Kašmira 1, Kenije 2, Koreje 1, Malaje 1, Maroka 2, Nizozemske 12, Nyasalanda 2, Norveške 6, Novog Zelanda 1, Njemačke 26, Poljske 2, Rodezije 1, Rumunjske 2, Saravaka 1, Sudana 1, Španjolske 3, SSSR 1, Švedske 16, Švicarske 7, Thailanda 1, Turske 4, Vel Britanije 72, USA 8 i Zlatne obale 1, te od strane FAO 5. |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 55 <-- 55 --> PDF |
Rad Kongresa odvijao se u slijedećim sekcijama: Bibliografska sekcija, vođa: E. Saari (Finska); Sekcija 11: Opći utjecaji šume, vođa: Champion (V. Brit.), od 1956. H. G. Wilm (USA); Sekcija 21: šumsko-vegetacijska, vođa: A. de Philippis (Italija); Sekcija 22: za genetiku i oplemenjivanje u šumarstvu, vođa: C. S. Larsen (Danska); Sekcija 23: za silvikulturne probleme, vođa: H. Leibundgut (Švicarska); Sekcija 24: za zaštitu šuma, vođa H. van Vloten (Nizozemska), od 1956. A. Biraghi (Italija); Sekcija 25: za prirast i uređivanje šuma, vođa: I. Invessalo (Finska), od 1956. F. Firat (Turska) i H. Hummel (V. Brit.); Sekcija 31: za ekonomiku i organizaciju, vođa: J. Speer (Njemačka); Sekcija 32: za transportna sredstva i radni učinak, vođa U. Sundberg (Švedska); Sekcija 41: za tehnološka pitanja, vođa: J. Campredon (Francuska). U sekcijama raspravljano je o najavljenim temama, kao i o budućem radu. I unutar pojedinih sekcija materijal je bio vrlo raznoličan. U vezi s time rad se odvija tako da su pojedini problemi obrađeni u radnim grupama stručnjaka specijalista. Te grupe su glavna snaga Unije, jer se u njima rješavaju najvažnija stručna pitanja. U opsežnijim sekcijama učesnici su prijedjoge za rezoluciju mogli dostaviti pismeno. Koristeći tu priliku zatražili smo da se u daljnjem radu uzmu u razmatranja pitanja primjene fitocenologije u šumarstvu, napose s obzirom na jedinstvenu metodiku kartiranja šuma, kao i na jednoobrazni postupak kod klasificiranja i nomenklature šumskih zajednica. Dokumentacioni materijal Kongresa bio je vrlo obilan, a raspodjela dobro organizirana. Iz raznih oblasti šumarske nauke bilo je umnoženo i stavljeno učesnicima na raspolaganje već prije početka Kongresa oko 160 referata, od toga 86 na engleskom, 46 na njemačkom i 28 na francuskom. Za vrijeme zasjedanja referirano je ukratko i skupno o istovrsnim referatima, koji su se odnosili na unaprijed utvrđenu glavnu temu. Taj je skupni izvještaj poslužio kao osnov za diskusiju. Težište je stavljeno na osnovne stavove i doneseni su zaključci od internacionalnog značenja. Od strane jugoslavenskih delegata podneseni su slijedeći referati: Anić M.: Rhytmus des Hohenwachtums bei Pflanzen verschiedener Holzarten im Laufe ihrer Vegetationsperiode; Bumiševac T.: Der japanische Spindelbaum (Evonimus japonica). Möglichkeiten seiner Erziehung in Jugoslawien zweck der Erzeugung von Guttapercha; Janković Č. (Beograd): Particularités du repeuplement des terrains torrentiels. Principes et procedes; Klemenčić I. (Ljubljana): Optimale Dichte des Verkehrsnetzes im Walde; Klepac D. (Zagreb): L´acroissement du sapin dans les différentes associations de la Croatie occidentale; NičotaB. (Skoplje): Influence des rideaux-abris sur l´amélioration de la température de l´air et du sol dans l´intervalle de ces rideaux; Plavsic M. (Zagreb): Die schmallblätrige Esche (Fraxinus angustifolia) und ihr Starkzuwachs; Simić P. (Skoplje): Die Bedeutung der Waldpflege für die Entwicklung Schwarzkiefernkulturen in Mazedonien. Bibliografska sekcija: Bibliografija je zbog naglog porasta naučnog materijala i potrebe brzog snalaženja u njemu postala temeljna pomoćna znanost za svako istraživačko područje. Jedinstvena razdioba naučnog materijala olakšava zajedničku međunar. suradnju. Dosad je 26 zemalja prihvatilo oksfordski sistem decimalne klasifikacije. Instituti: Commonwealth Forestry Bureau u Oxfordu, Bundes Forschungsanstallt für Forst- und Holzwirtschaft in Reinbeck bei Hamburg i Library of the US Department of Agriculture in Washington, centri su za objavljivanje internacionalnih naslova i glavnog sadržaja stručnih radova. Oni će izraditi u podesnim kraticama.popis svih šumarskih i drvno-industrijskih časopisa i naznačiti, kod kojih se od tih instituta oni registriraju. Intenzivirat će se rad na izradi šumarske terminologije. Izvršit će se pripreme za objavu materijala na više svjetskih jezika. U sekcij i 11. raspravljeno je pitanje zaštitnih pojaseva. Uzeta su u obzir i opažanja i rezultati dobiveni u Makedoniji (Ničota). Na pitanju poljozaštitnih pojaseva produbit će se daljnja saradnja sa naučnim poljoprivrednim radnicima. Posebna radna grupa bavit će se problemom utjecaja šume na vodni režim. Diskutirano je o utjecaju šume u tropskim šumskim predjelima. Sekcij a 21. preporučila je metode izrade ekoloških karata, kao i kartiranje šumske vegetacije u smislu prijedloga Prof. Gaussen a (Francuska). Naglašena je potreba svjetske ekološke karte u mjerilu 1 :1,000.000. Karta je važna zbog brzog ocjenjivanja ekoloških uvjeta. Prof. Rome l izvjestio je o radu grupe za probleme promjena u tlu povodom unašanja ekološki nepodesnog stranog drveća. Prihvaćeno je da se prouči Šukačevljev a tipologija. U vezi toga prevest će se njegova metodika rada na engleski, francuski i njemački jezik. Obrazovana je radna grupa, koja će se pozabaviti tim pitanjem i nastojati uskladiti razne fitocenološke i šumsko |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 56 <-- 56 --> PDF |
tipološke škole. Grupu sačinjavaju: Leibundgut (Švicarska), Jones (Engleska), Korstian (USA), Köstler (Njemačka), Harison (Kanada), Philippis (Italija), Ohmasa (Japan), Sarvas (Finska), Silvy-Legigois (Francuska), Sukačev (SSSR) i Anić (Jugoslavija). Za naredni kongres previđena je razrada problema o degradaciji tla i važnosti mikorize. U suradnji sa sekcijom 23. proučit će se pitanje ekoloških uvjeta prilikom pomlađivanja šume. Diskutirat će se o promjenama u tlu, naročito s obzirom na hraniva, pod utjecajem raznih vrsta drveća. Sekcij a 22. raspravljala je o pitanju eukalipta i tik-drva. Pozabavila se ponovno pitanjem sjemenarstva. Predložila je da se u vezi sređivanja nomenklature uspostavi veza sa botaničarima i da se taj vrlo akutni problem iznese na naredni botanički kongres. Izabrane su dvije radne grupe, od kojih će se jedna baviti problemima provenijencije, a druga terminologijom u šumarskoj genetici. Na narednom kongresu obradit će se metode povećane produkcije šumskog sjemenja, pitanje meksikanskih borova i pitanje provenijencije duglazije. Vrlo opsežan program imala je sekcij a 23. Ona se bavi proučavanjem najpodesnijih tehničkih mjera s obzirom na što povoljniju proizvodnju drvne tvari. U pogledu klasifikacije stabala i metoda sastoiinske analize prihvaćeno je da isprobaju prijedlozi Silvy-Leligoisa (Francuska), Köstlera (Njemačka), Leibwidguta (Švicarska) i Sarvasa (Finska). Obrazovana je radna grupa za razradu internacionalnog programa proučavanja njege sastojina. Osobit interes poklonjen je pitanju šumskih rasadnika i problemima pošumljivanja. Kod šumskih rasadnika stavlja se težište na pitanje suzbijanja korova, gnojenja, uspostave i održanje povoljne strukture tla, pitanje zaštite transpiracije pri transportu i neposredno iza sadnje i dr. Posebna radna grupa razradit će program istraživanja mehanizacije rada kod pošumljivanja. Grupa će surađivati sa mašinskim inženjerima. Kod pošumljivanja daje se prednost problemima: ekološki i biološki prikladna smjesa drveća, konkurencija korijenja šumskih biljaka, gnojenje, pitanje strukture tla i vlage u tlu. To pitanje povjereno je posebnoj radnoj grupi. Za naredni kongres razradit će se i pitanje čistih i mješovitih sastojina, problem pošumljivanja u aridnim područjima i dr. U sekciji 24. raspravljano je u dinamici populacija štetnih insekata u vezi sa ekološkim prilikama. Naglašena je potreba veće suradnje između teoretičara i praktičara. Diskutirano je o suradnji na zaštiti šuma u internacionalnim razmjerima. Daljnji rad odnosit će se na studij unesenih bolesti na borovcu, pitomom kestenu, brijestovima i hrastovima, mjere za suzbijanje štetnika, proučavanje rezistencije šumskog drveća prema bolestima i štetnicima i dr. Obrazovana je radna grupa za mikološka fiziološka i ekološka istraživanja, kao i za razradu praktičnih pitanja mikorize u rasadnicima i kulturama. U sekcij i 25. raspravljano je o jednoobraznosti rada kod raznih taksacijskih izmjera i mogućnosti upoređivanja prihodnih tabela sastavljenih na bazi raznih metoda. Preporučeno je da se započnu istraživanja kvalitetnih elemenata. Raspravljano je o klimatski uslovljenim razlikama u rastenju drveća. Obrazovana je radna grupa za proučavanje metoda izmjera i primjenu podesnih instrumenata. Na narednom kongresu raspravljat će se utjecaji načina gospodarenja na šumsku produkciju. Sekcija je predložila da se ubuduće kongresnim radovima priloži opsežan rezime i na dva druga kongresna jezika. Sekcij a 31 razmatrala je pitanje troškova u šumarstvu (troškovi uprave, sječe, podizanja kultura, gradnje transportnih sredstava, socijalni doprinos i t. d.). Na narednom kongresu raspravljat će se o pitanju izrade terminologije, o problemu kamatnjaka i problemu radnog produktiviteta. Izabrane su u vezi s time tri radne grupe. U sekcij i 32 raspravljano je o problemima radnog učinka. Dan je osvrt na ta pitanja s medicinskog i fiziološkog gledišta. Prihvaćen je plan za buduća istraživanja fiziologije rada u šumi. Raspravljeno je o pitanjima optimalne gustoće šumskih puteva. I ovdje je naglašena potreba jedinstvene terminologije. Se k c i j a 41. raspravljala je o problemima bioloških, kemijskih i fizikalnih svojstava drva. Izneseni su mnogi problemi o kojima će se raspravljati na narednom kongresu. Daje se prednost proučavanju raznih faktora, koji utječu na prirast i tvorbu drvne tvari. Utjecaj ekoloških faktora istraživat će se zajedno s drugim stručnjacima. U svrhu proučavanja kvalitete drva potrebno je izraditi jedinstvenu metodiku uzimanja uzoraka na drvetu i u sastojini. I ovdje je istaknuta potreba izrade terminologije. Naglašena je i potreba istraživanja abnormalnog rastenja. 454 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 57 <-- 57 --> PDF |
Na završnom plenarnom sastanku usvojeni su zaključci sekcija. Za novoga predsjednika izabran je J. M a c d o n a 1 d, pročelnik Odjela za šum. istraživanja i nastavu u Forestry Commission u Londonu. Prihvaćen je izbor novih pročelnika sekcija, izbor novih radnih grupa i izbor novih članova Permanentnog komiteta Unije. Tom prilikom izabran je Dr. T. Bunuševa c za člana Permanentnog komiteta. Naredni kongres održat će se u Beču. Da bi ubuduće kongresi i drugi međunarodni skupovi mogli biti što bolje korišćeni, potrebno je da učesnici budu na vrijeme upoznati s glavnim temama kongresa ili skupa. Za nas će biti od naročitog interesa Kongres u Beču, gdje će moći da učestvuje veći broj naših delegata. Ovom prilikom potrebno je pomišljati i na održavanje Internacionalnog kongresa u Jugoslaviji. Dosada se pokazalo da postoji za jugoslavensko šumarstvo u stranim zemljama priličan interes. Kongres je za nas bio vrlo koristan. Na njem su raspravljani problemi koji su od znatnog interesa ne samo za opće nego i za naše prilike. Napose se to tiče poljozaštitnih pojaseva, oplemenjivanja drveća, klasifikacije šumskog drveća, mehanizacije rada kod uzgojnih problema i dr. Velika je prednost Kongresa u međusobnom poznavanju stručnjaka iz raznih dijelova svijeta i stvaranja uslova za njihovu suradnju. Za nas je bilo od interesa i poznavanje stila rada ovako širokog internacionalnog skupa kao i način ovladavanja diskusija koje zasijecaju u tako opsežan i raznoličan materijal. Ekskurzija: Oxford—Broadway—Oxford. Ekskurzija je bila vrlo poučna. Upoznali smo na njoj tipični engleski pejsaž. Cine ga pitomi brežuljci išarani poljoprivrednim kulturama i ostacima šumskog zelenila. U čitavom tom kraju, kao i inače u velikom dijelu Engleske, nema suvislih šumskih kompleksa. Prevladavaju veće i manje grupe drveća, kao i pojedina stabla uz poljoprivredne posjede, naselja, autostrade, puteve, rijeke, kanale i si. Oko 27°/o drvne mase u Engleskoj otpada na grupe, skupine i pojedino drveće. Vođa ekskurzija Prof. R. W. Jone s iz Oxforda upoznao nas je i s dendrološkim materijalom u engleskim šumama. Ekskurzija: Oxford—Alice Holt Lodge—Oxford. Ekskurzija je bila vrlo zanimljiva i poučna. Cilj je bio pregled Stanice za šumarska istraživanja u Alice Holt. To je jedna od najvećih pokusnih stanica Forestry Commission. Stanica je vrlo dobro uređena, opremljena i organizirana. Upoznali smo se radom pojedinih odjela. Direktor Stanice M. V. Lauri e i više stručnjaka održali su kraća predavanja. Tu smo doznali da šume Velike Britanije zapremaju 1,58 mil. ha. Četinjače (uglavnom strane vrste) zapremaju 0,57 mil., listače (hrastovi, obični jasen, brijest, bukva, bagrem i dr.) 0,36 mil., niske penjače 0,15 mil., a šikare, stare sječine i nepošumljeni tereni oko 0,50 mil. ha. Zaliha četinjavog drva iznosi oko 89 mil., a listača 51 mil., ukupno 140 mil. m3. Godišnje se siječe oko 3 mil. m3 četinjavog i 2 mil. m3 455 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 58 <-- 58 --> PDF |
Tipičan pejsaž pretežnog dijela Engleske lisnatog drva. Šumski se fond povećava sve više konverzijom srednjih šuma i panjača u visoke, kao i opsežnim pošumljivanjem. Šumarstvom dirigira Forestry Commission u Londonu. Pod Generalnu direkciju podpadaju Direkcije šuma za Englesku. Škotsku i Wales, te Direkcija za istraživačku i nastavnu službu. Pokrajinske direkcije se dijele na konservanse (Engleska 5, Škotska 4, Wales 2). Na čelu konservansa su konzervatori. Konzervansi se dijele na divisione, a divisioni na distrikte. Izobrazba šumarskih stručnjaka vrši se na četiri fakulteta: u Oxfordu (Imperial Forestry Institute; predsjednik Prof. Champion), u Edinburgu, Aberdeenu i Bangoru (Univerzitet Cardiff). U silvikulturnom odjelu pokazani su uređaii za čišćenje četinjavog sjemena, određivanje vlage u sjemenu i ispitivanje klijavosti (Jakobsenova klijala, biokemijska metoda uz primjenu tetrazolija , primjenu Röntgenovih zraka). Na stanici pokazan je novi tip Barr i Stroud dendrometra (tip F. D. 9). Na pokusnim poljima u okolišu Stanice vrše se ispitivanja iz područja provenijencije, fotoperiodizma, klijavosti pod raznim uslovima, razni načini pakovanja (najbolje rezultate pokazala je upotreba »polythena«). U rasadniku za genetska proučavanja pokazani su pokusi križanja i vegetativnog razmnažanja (Pinus, Fagus, Larix i dr.). Pregledan je nedavno osnovani ca 80 ha veliki Populetum, gdje su zasnovana proučavanja raznih topola. Demonstrirani su razni strojevi koji se primjenjuju u šumskim rasadnicima i šumama. Pregledan je i lijepo uređeni stari park u okolišu Stanice, koji je vrlo bogat vrstama drveća. Ekskurzija u Sjeverni Wales. Ekskurziia je bila od velikog interesa. Vođa je bio Prof. E. C. Mobb s iz Bangora. a niegovi glavni pomoćnici: G. D. Holmes , silvikulturist iz Alice Holt, šef šumarstva (konzervator) Sjevernog Walesa F. C. B e s t, mnogi odlični stručnjaci, kao M. V. Laurie, Dr. Hummel, T. R. Peace, Milne i dr. Engleski šumari trudili su se da nas upoznaju s rezultatima svoga rada. Dugujemo stoga veliku hvalu Prof. M o b b s u. njegovim suradnicima i brojnim šumarskim stručnjacima s kojima smo se susreli na našem putu. Na ekskurziji je učestvovalo 14 delegata iz inozemstva (iz Norveške 2, Njemačke 4, Francuske 2, Švedske 2, Nizozemske 1, Danske 1, Sudana 1 i Jugoslavije 1). Moderan autobus pod oznakom »JUTRO Study Tour No 8« projurio je specifičnim engleskim pejsažom prema Šekspirovu gradu — Stratford on Avon, gdje je započeta ekskurzija. Sjeverozapadna Engleska i Sjeverni Wales nalazi se u oblasti blage humidne klime. Oborine iznose iznad 1000 mm i povoljno su s obzirom na vegetaciju raspoređene. Najmanje ih ima u proljeće. U Walesu se pejsaž prilično izmijenio. Dominiraju brežuljci i sredogorja. Najveći vis je Snowdon, u Sjev. Walesu, s 1088 m. Geološka podloga pripada starom paleozoiku (silur. kambrij). Prevladavaju podzoli i smeđa tla. Iskonsku šumsku vegetaciju čine mješovite listače. Ondje ima i ovećih suvislih šumskih kompleksa, koji su se održali naročito u gudurama i uvalama. Stočarstvo, a naročito velike ovčarske farme, učinile su snažan utjecaj na šumu. Mnoge su šume pretvorene u pašnjačke površine. Stočarstvo je i danas ondje dosta razvijeno. Šumice uz pašnjake, a isto tako i grupe drveća isključene su od pristupa stoke, jer su ograđene. Postoje prostrana tresetišta, vrištine i bujanice. Na razgoljenim terenima česte 456 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Pejsaž sjevernog Walesa su trave (Nardus sp., Molinia sp., Festuca sp.), bujad, vrišt, vrijesovi, uleksi (Ulex europaeus i U. gallii), Myrica Gale i dr. I u šumama prevladavaju acidofilni elementi (Melampyrum sp., Galium uliginosum, Potentilla erecta, Solidago virgaurea, Blechnum spicant, Erica cinerea, E. tetralix, Teucrium scorodonia, Calluna vulgaris, C. v. ciliata). Na čitavom putu sretali smo u šumama rascvale Epilobium angustifolium i Digitalis purpurea. Nešto preko polovine šuma je u privatnim rukama. Forestry Commission vrši proučavanja na cea 8000 ha, u više objekata, od kojih smo nekoliko posjetili. Pošumljavanja se vrše uglavnom četinjačama. Pošumljuje se u blizini naselja i u nižim položajima. Na položajima višim od 600 m ne pošumljuje se, jer se to ne isplati. Pri pošumljivanju se obilno primjenjuju mehanička sredstva. U velikom rasadniku Forestry Commission u Kinveru kod Birminghama demonstrirani su strojevi za obradu tla, formiranje gredica, sjetvu, rasipavanje umjetnog gnojiva, presadnju, podrezivanje žilja u gredicama, vađenje biljaka i t. d. Tlo je pjeskovito s vrlo malo humusa i kiselo (pH = 4-5). Otpac i hmelj a iz susjednih tvornica piva obično se koriste za popravljanje tla. Slažu se u kamare visoke do 1,5 m, gdje ostaju dvije godine, ali se u drugoj godini prekopaju. Odatle se dobiva dobro gnojivo, koje snizuje kiselost. Korov se suzbija raznim mineralnim uljima. U šumi Cannock Chase, sjeverno od Birminghama, pregledane su prostrane odraslije četinjave kulture. Nalaze se u krajevima s mnogo ugljenokopa, dima i prašine. Na kulturama običnog bora prouzrokuje velike štete Bupalus piniarius. Štete se suzbijaju zamagljivanjem. U srednjedobnim sastojinama bregovitog terena prorjedni materijal privlači se do vlaka i puteva mehaničkim sredstvima. Pomoću čeličnih užeta privlači se drvo na dužini do 120 m. U šumama u okolišu gradova česte su štete od požara, koje nastaju povodom velike frekvencije građana. Kod Shrewsburya bile su u maju 1956. u četinjavim kulturama 94 vatrogasne intervencije. Postoji stalna nadzorna služba, izvidnice povezane telefonom i vlastiti vatrogasci. Uz puteve podižu se 20—30 m široki zaštitni pojasevi od listača. Na ulaznim mjestima i uz puteve česte su table s upozorenjima na štete od požara i metle za gašenje. U šumi Mathrafal zapadno od Shrewsburya, demonstrirane su metode konverzije panjača hrasta, jasena, brijesta i graba u četinjave kulture. Tlo je dobro sačuvano. Na njem je obilje neutrofilnog bilja (Anemone nemorosa, Veronica chamaedrys, Mercurialis perennis. Primula vulgaris, Scilla non scripta i dr.). Kod tog se primjenjuju kemijska sredstva za suzbijanje izbojne snage panjeva. Najbolji rezultati postignuti su s amonijskim sulfamatom. Kod krčenja šikara koriste se posebne mašine za podrezivanje šikarja u raznoj visini iznad tla. Odrezani materijal automatski se slaže u gomile. Primjenjuju se i strojevi za vađenje panjeva. Na posjedu Ackers kod Welshpoola pregledane su mnogobrojne vrlo uspjele četinjave kulture (Sequoia semnervirens, S. gigantea, Pseudotsuga viridis, Larix leptolepis, Tsuga heterophylla, Picea Breweriana, P. excelsa, P. sitchensis, Cryptomeria japonica, Cupressus nootkatensis, Abies grandis, Metasequoia glyptostroboides i dr.). U šumarskom pogledu dosta se radi u području jezera Vyrnwy (252 m). Jezero zaprema 450 ha, a služi kao rezervoar za Liverpool (udaljen 110 km). Okruženo je sa 457 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 60 <-- 60 --> PDF |
2070 ha četinjavih kultura starih do 45 godina. Nalaze se pod ingerencijom Liverpolske vodne korporacije, koja ondje vrši pošumljivanja od 1912 god. Okoliš je gorovit, razgoljen, slabo naseljen. U šumi Dyfnant vrši se velika pošumljivanja, ali uglavnom do visine od 400 m. Godišnje se pošumljuje do 200 ha. Kod pošumljivanja primjenjuju se plugovi različite jačine, prema terenskim prilikama. Teren je obrastao gustim busenastim travama i tresetnim biljem. Ručno pošumljivanje slabo uspijeva. Tlo je vrlo kiselo. Tereni koje pokriva Molinia pošumljuju se s Picea sitchensis, gdje je Calluna na tresetu s Pinus contorta, gdje je Erica tetralix, Ulex gallii i Calluna s Pinus contorta i Abies procera, gdje je Nardus s Picea sitchensis i Larix leptolepis, gdje je Vaccinium i Calluna s Pinus contorta i Picea sitchensis, a tereni koje pokriva Pteridium aquilinum s Tsuga heterophylla, Abies grandis, Thuja plicata i Picea excelsa. Jedan radnik dnevno posadi sadiljem oko 1000 biljaka. Primjenjuje se visoki sadilj klinolikog oblika. Sadnja mašinama vrši se u brazde otvorene plugom. Mašinom se posadi dnevno oko 12.000 biljaka. I kod gradnje šumskih cesta primjenjuju se mehanička sredstva. Demonstrirana je izgradnja jedne šumske ceste. Buldožer razruje trasu i razgurava kamenje, koje onamo dovlače kamioni. Cesta nastaje prilično brzo s nekoliko radnika. U dolini rijeke Wyrnwy posjetili smo oveći topolov nasad gdje se proučavaju klonovi raznih topola. U šumi Dovey na padini gorja Cađer Iđris (892 m) zapremaju četinjave kulture 5070 ha. Uzgojene su počevši od 1926. Nalaze se u kraju na preko 2000 mm oborina s jakim mrazovima i snažnim zapadnim vjetrovima. Vrlo dobre rezultate dali su Tsuga heterophylla, Abies grandis i A. procera. Thuja plicata raste dobro, ali stradava od bolesti Keithia thujina. Ondje su učesnici ekskurzije posadili, uz prigodnu svečanost, sDomen-stabalca Abies procera. U tom se području intenzivno pošumljuje i prorjeđuje. Ondje smo vidjeli krupna, 97 g. stara stabla Abies alba, Pinus nigra austriaca, Sequoia gigantea. Pseudotsuga viridis (37 m visina 110 cm promjer, 13,3 m3 masa), Tsuga heterophylla (39 m, 83 cm. 9.5 m3), Picea excelsa i Larix decidua. Pregledana je ariševa 60. g. sastojina podsađena prije 20 g. čugom. Upozoreni smo na jača oštećenja na duglaziji od Phaeocryptopus Gäumanni i evropskom arišu od Dasyscypha Willkommii. Prilikom prorjeđivanja primjenjuju se tehnička sredstva za sušenje stabala u dubećem stanju i smanjivanje težine drveta. Kod tog se primjenjuje n a t r i j s k i a r s e n i t s 40°/o As20s (težina se smanji za 50,;i/o). U šumi Coeđ-v-Brerrn kod DolgeUeya pr°vladavaju n-> površini od 4250 ha četinjave kulture. Ondje smo upozoreni na specifičnu floru. Iako nema vapnenca, dolazi Sorbus aria i Sedum Forsteriana. Cesti su Tilia cordata, Carpinus betulus, Rhamnus frangula i Evonimus europaea, a u području bakrenih rudača Armeria maritima i Minuartia verna. U području građa Blaenau-Ffest´riiog iznenadili su nas prostrane padine posve razgoljenih škriljevaca. Svojom tamnom bojom one posebno djeluju. Škriljevci še iskorišćuju za produkciju školskih pločica. U šumi Gwydyr (4800 ha većinom četinjavih kultura) upozoreni smo na sastojine listača (jasena, hrasta, breze i johe) i kulture Populus trichocarpa i P. generös a. Specijalna pažnja posvećena je šumi Beđđgelert, jugozapadno od S n o wd o n a (Nacionalni park i važan turistički centar s električnom uspinjačom). U toj šumi, a naročito u predjelu Garden, podignute su četinjave monokulture na površini od 750 ha (103—488 m). Oborine godišnje iznose preko 2500 mm. Prof. H. M. Steve n započeo je ondje kao šef eksperimentalne službe Forestry Commission opsežna ..pošumljivanja već 1927. g. I sada se ondje primjenjuju razne strane četinjače. Dobro uspijevaju i na izloženim položajima: Abies procera (26 g., 9.8 m), Pinus contorta (23 g., 4.7 m) i Cryptomeria japonica (17 g., 5.4 m). Zaštićeniji položaji potrebni su za: Larix leptolepis (19. g., 6.3 m), Picea sitchensis 26 g., 9 m), P. excelsa (26 g., 6.9 m), P. Omorica (26 g., 5.6 m), Chamaecyparis Lawsoniana (25 "g., 7.5 m), Thuja plicata (26 g., 7.2 m), Tsuga heterophylla (26 g., 6.3 m) i Pseudotsuga taxifolia (23 g., 6.3 m). Slabije prirašćuju: Sequoia sempervirens, Pinus sylvestris, P. nigra calabrica i P. strobus. U području Newborough i Pentraeth pregledani su radovi na pošumljivanju maritimnih pijesaka. Kod Newborougha pijesak je vapnenast. Na njem od prirode raste Sedum acre. Dobro ga veže trava Psamma arenaria i Salix repens. Najbolje su se pokazali Pinus contorta, P. nigra calabrica i Picea sitchensis. 458 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 61 <-- 61 --> PDF |
U toku ekskurzije specijalno su nas zanimali radovi na pošumljivanju i proučavanju šumskih kultura s obzirom na razne vrste. Kroz posljednjih 30 godina_ postignuta su ondje prilično opsežna iskustva. Osvrnut ćemo se ukratko na važnije vrste drveća. Od interesa su iskustva s ovim četinjačama: Abies alba u šumi Dovey 97 god. stabla debela su 80 cm. Dobro uspijeva, ali u kasnijoj dobi stradava od ušenca Dreyfusia Nüsslini. — A. concolor tvori u šumi Garden 16. g. sastojinu visoku 5,5 m. — Od A. grandis na posjedu Ackers pojedina 68 g. stabla su do 50 m visoka i do 115 cm debela, s masom do 18.7 m3. Na padinama Cader Idrisa stabla 26 g. sastojine su 11,2 m visoka. Producira najveću drvnu masu. Godišnji periodički prirast može da iznosi 25—30 m3 ha. U šumi kod Dolgelleya i u šumi Garden nalaze se također lijepe sastojine. U šumi Garden pokazala se dosta neotporna prema vjetru. — A. procera (A. nobilis) u šumi Dowey 20 g. sastojina pokazuje vrlo lijep uzrast. Ona je podesna i za visoki treset. Dosta je osjetljiva prema vjetru. Raste brzo. U šumi Dolgelley nalazi se lijepa srednjodobna sastojina, ali stabla u ranom ljetu pucaju, po svoj prilici od suše. U šumi Garden kod Snowdona nalazi se također lijepa 25 g. sastojina (9.8 m; 17.5 cm). — A. Veitchii tvori u šumi Garden lijepu sastojinu. Stabla su otporna prema vjetru. Araucaria araucana raste u šumi Dovey dosta bujno. Cryptomeria japonica: na posjedu Ackers postoji više stabala debelih do 1.20 m. Lijepa sastojina nalazi se u šumi Garden. Stabla se sporo čiste od grana. Larix decidua dosta stradava od raka. Daje naročito dobre rezultate, ako je potsađen čugom. Takvih sastojina vidjeli smo na više mjesta. U šumi Dovey ariševa 60 g. sastojina bila je 22 m visoka i 36 cm debela. Cilj je gospodarenja sastojina čuge s pričuvcima ariša — L. leptolepis raste vrlo dobro. Tvori vrlo lijepe sastojine. U šumi Garden 27 g. stabla dosegla su u sastojini visinu od 14 m. Održava se i na vrlo kiselom tlu. — L. eurolepis daje vrlo povoljne rezultate. Raste brže i od evropskog i japanskog ariša. Vrlo uspjela 29 g. kultura nalazi se na posjedu Ackers. Mnogo je boljih svojstava od isto tolike stare sastojine evropskog ariša. — L. occidentalis dao je loše rezultate. Chamaecyparis Lawsoniana u kulturama u području Cader Idrisa raste dobro, ali mu se stabla sporo čiste od grana. U šumi Gardenu 23 g. stabla visoka su 8.4 m i debela 16,6 cm. — C. nootkatensis tvori vrlo lijepe sastojine na posjedu Ackers. — Njegovo se drvo ubraja među najbolje brodograđevno drvo na svijetu Na posjedu Ackers nalazi se hibrid Cupressocyparis Leylandii (Cupressus macrocarpa Chamaecyparis nootkatensis). Ustanovljen je ondje 1888. g. Metasequoia glyptostroboides počela se sve više uzgajati. Vidjeli smo je na više mjesta u nasadima i parkovima. Lijepo 4 m visoko stabalce uzgojeno je kod Stanice u Alice Holt, a više takvih stabalaca nalazi se u parkovima u Oxfordu, Londonu i dr. Na posjedu Ackers podignut je 1952. i 1953. oveći nasad u jednoj uvali. Dobro se razmnaža reznicama od 1 g. mladica u loncima. Picea excelsa kultivira se često i s dobrim rezultatom. Dobro izdrži i na tresetnom tlu. Na posjedu Ackers uzgajaju se kulture za božična stabalca. Godišnje se proizvodi 250.000 stabalaca. Kultura je veoma rentabilna. Podiže se s trogodišnjim sadnicama, koje se i kultiviraju kroz 4—5 godina. Sade se u razmacima 60 cm — P. morinda razvila se u krupna stabla na posjedu Ackers. — P. omorica: u šumi kod Dolgelleya nalazi se nekoliko srednjedobnih stabala. Dobrog su uzrasta. U šumi Garden postoji više kultura. Sastojine stare 26 g. visoke su 5.6 m. Raste vrlo dobro i na tresetištu, gdje se češće zakorjenjuju donje grane. — P. sitchensis zaslužuje naročitu pažnju. U posljednje doba vrlo se forsira. Česte su njene kulture u području jezera Wyrnwy, na padinama gorja Kader Idrisa i u šumi Garden. Smatra se najvrednijom četinjačom u Britaniji. Kulture su vrlo otporne i brzo rastu. Pinus Banksiana raste posvuda dosta sporo. Dolazi u obzir samo na višim i izloženijim položajima. — P. contorta često se primjenjuje kod pošumljivanja, a naročito kao pionirska vrsta na tresetištima i pjeskuljama. Pogodan je i za najdegradiranija i najoskudnija tla. Poslije njega uzgajaju se kulture smrča. — P. excelsa tvori u šumi Garden lijepu 16 g. kulturu (visoku 3,3 m). Stabla su granata do zemlje. Dosta dobro uspijeva i na tresetištu. — P. nigra dao je slabiji rezultat. Na tresetištu u šumi Garden stabla su mu lošeg uzrasta i stradavaju od vjetra. — P. nigra calabrica daleko je podesniji od tipičnog crnog bora. U šumi Cannock on je mnogo otporniji prema dimu i prašini nego crni i obični bor. Kod Dolgelleya njegova je sastojina daleko ljepša i veće produktivnosti nego sastojina običnog bora. I kod pošumljivanja pijesaka pokazao se povoljan. Na tresetištu u šumi Garden poka 459 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 62 <-- 62 --> PDF |
zao je loše rezultate. — P. peuce razvio se u šumi Garden u lijepu 12 g. kulturu (visoku 25 m). Sporije se čisti od grana. — P. pinaster dao je na tresetištu u šumi Garden i na maritimnim pijescima vrlo slab rezultat. — P. radiata razvio se na posjedu Ackers u ogromno do zemlje granato stablo (100 g., 1,20 m). Na pijescima nije uspio. — P. sylvestris često se primjenjuje kod pošumljivanja. Na trese , tištima dosta je loš, a također u području s mnogo dima i prašine. — P. strobus često se kultivira. Raste brzo. Stradava od Cronartium ribicola. U šumi Garden slabo se održao (11 g., 2 m). Mnogo je otporniji hibrid P. strobus P. excelsa. Pseudotsuga taxifolia viridis pripada među najraširenije vrste. Odlično uspijeva, ukoliko su oborine veće od 800 mm. Bujno prirašćuje. Stabla se vrlo sporo čiste od grana. To se čini umjetnim putem. Za čišćenje od grana do visine 2 m troši se oko 20 nadnica po ha. U šumi Dovey ima stabala debelih preko 80 cm. I u ostalim šumama tvori sastojine odličnog kvaliteta. Od Sciadopitys verticillata vidjeli smo samo jedan primjerak. Bilo je to 15 cm debelo stabalce u šumi Ackers. Sequoia gigantca često se uzgaja kao alejno i parkovno drvo. a manje dolazi u obzir kao šumska kultura. U šumi Dovey ima stabala debelih preko 80 cm. U šumi Garden nije uspjela. — S. sempervirens mnogo se više kultivira. Na posjedu Ackers nalazi se vrlo krupna stabla. Ondje to drvo vrlo bujno raste. Teren je zaštićen. Tlo je dobre kvalitete (obilno Mercurialis perennis, Stellaria media, Glechoma hederacea). Ondje se nalazi vrlo lijepa, gusta, čista 20 g. sastojina prosječno visoka 16 m i debela 20 cm. Ondje postoji i grupa od 50 stogodišnjih stabala debelih do 1.60 m i visokih preko 35 m. Iz 80 cm debelog vjetrom izvaljenog, ali još živog stabla potjerali su mnogobrojni izbojci, koji su se razvili u vrlo lijepa do 35 cm debela stabla. I inače ima ondje stabala preko 30 cm debelih koja su nastala kao izdanci. U šumi kod Dolgelleya nalazi se pokusna ploha iz 1927. g. Stabla su oko 30 cm debela. Thuja plicata često se uzgaja kao šumsko drvo. Ona dobro popravlja tlo. Čini dobru kombinaciju s duglazijom. Na posjedu Ackers stabla su joj vrlo lijepa uzrasta, oko 50 cm debela. Kod Dolgelleya i u šumi Garden tvori također vrlo lijepe sastojine. Na svježem tlu dobro raste, ali voda u tlu ne smije stagnirati. Daje drvo odlične kvalitete. Tsuga heterophylla zaslužuje pažnju zbog brzog prirasta. Vrlo dobre rezultate pokazala je kod podsadnje u ariševim sastojinama. Pođsađena pod ariš prirašćuje i preko 16 m3 godišnje u dobi 18—25 g. U šumi Dovey njena su stabla preko 80 cm debela. Ona vrlo dobro zasjenjuje tlo, tako da najbolje potiskuje bujad i drugi korov. Najbolje guši grmove Rhondodendron ponticum. Prirašćuje godišnje i preko 20 ms. Lijepe sastojine vidjeli smo na padinama Cader Idrisa, gdje se održava u dobrome stanju i na vrlo kiselom tlu. Listačam a se kod pošumljivanja pridaje manje pažnje. To smatramo nepovoljnim s obzirom na budućnost. U šumi Cannock u ugljenokopnom kraju, gdje četinjače stradavaju od dima i prašine, početo je unašanjem crvenog hrasta, pitomog kestena, bukve i javora. Listače se forsiraju kao zaštitni pojasevi uz ceste i puteve. Stekli smo dojam, da bi trebalo više pažnje posvetiti unašanju listača u četinjave kulture i podizanju nejednakih mješovitih sastojina. Prirodna sastojina Quercus petraea djeluje u obilju četinjača vrlo prijatno. Od listača najviše se kultivira Quercus borealis. Njegove 20 g\ grupe u šumi Dowey odlično prirašćuju. Česte su kulture bagrema i crnog oraha. Nothofagus procera češće se vidi u parkovima. Tvori lijepa stabalca u Oxfordu, u Alice Holt, Londonu i dr. U šumi Dovey na padinama Cader Idrisa vidjeli smo u visini od 290 m 19-g. gustu sklopljenu kulturu vrlo lijepa uzrasta (stabla do 13 m visoka). Dobni je prirast iznosio 8,3 m3.. Ima veliku izbojnu snagu. Castanea sativa vidjeli smo duž čitavog puta, ali uglavnom u nasadima i parkovima. Vrlo je proširen Rhododendron ponticum. On ondje raste vrlo bujno. Proširio se iz parkova. U mnogim šumama predstavlja opasan korov, jer tvori guste neprohodne šikare i ugrožava pomladak. Množi se iz sjemena, a bujno tjera iz panjeva i žilja. Njegovo odstranjivanje iz šume zadaje velike teškoće. Pokušana su kod toga kemijska sredstva, od kojih je najefikasniji amonijski sulfamat. Posebnu pažnju zaslužuje pitanje uzgoja topola . Forestry Commission ima 26 pokusnih polja (19 u Engleskoj, 5 u Škotskoj i 2 u Walesu), gdje se ispituje 320 vrsta, sorta i klonova topole. Uz Stanicu u Alice Holt podignut je veliki arboretum topola. Od svake topole uzgojena su po tri stabalca. U rasadnicima proučavaju se 460 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 63 <-- 63 --> PDF |
topole uzgojene cijepljenjem. Posebna briga posvećuje se proučavanju topolovog raka (Pseudomonas syringae f. populea). U dolini rijeke Wyrnwy nalazi se također topolov arboretum iz 1948—1952. Podignut je na slabo kiselom tlu, u kraju s mnogo oborine i malo topline. Populus tremula x P. tremuloiđes porijeklom iz Danske raste vrlo brzo ali je manje otporna prema raku. Mnogo bolje su balzamast e od crnih topola. P. »oxford« vrlo je povoljna, ali je osjetljiva prema suncožaru. Najbolje rezultate pokazala je P. Androscoggin (P. Maximovici x P. trichocarpa). Ona izraste za 6 godina i preko 10 m visoko. Pokazala se vrlo dobra i u Škotskoj gdje najveću masu proizvode križanci i klonovi balzamastih topola. P. trichocarpa stradava od raka. U šumi Gwydyr kod Bettwyss-y-coed nalazi se stablo te topole staro 30 g., visoko 31 m, debelo 66 cm, s volumenom od 2 m3. To je jedna od najkrupnijih topola u V. Britaniji. P. generosa (P. deltoides angulata x P. trichocarpa) daje dobre rezultate u krajevima s obilno oborina. I na ostalih 7 ekskurzija bili su učesnici veoma zadovoljni i s obzirom na organizaciju i s obzirom na stručni program. Englesko šumarstvo odlikuje se nizom svojih specifičnosti. Ondje su ekološke prilike drugačije od naših. Drugačiji su i uslovi rada u tamošnjoj šumarskoj praksi. Međutim, za nas su od većeg interesa bila dostignuća u metodici rada i načelnim pogledima kao i način njihove primjene u praktičnom šumarstvu. Kratak osvrt na parkove. U toku kratkog boravka u Engleskoj i Walesu primijetili smo da se svuda pridaje velika pažnja kultiviranju drveća. Na velikoj je visini kult cvijeća i zelenila ne samo u javnim parkovima i nasa´dima nego i uz privatne kuće. Javni parkovi zapremaju velike površine i u njima se nalazi obilje dekorativnog dendrološkog materijala. Kao parkovno drveće često se susreću hrastovi, bukva (obična, crvena, tužna), javori, jaseni, brijestovi, breze, topole, platane, divlji kesteni, lipe, Prunus sp. (P. lusitanica, P. laurocerarus, P. Pisardii), Sorbus sp. i dr. Pitomi kesten vidjeli smo u Londonu, Oxfordu, kod Alice Holt, Stratford on Avon, Schrewsburya, Beddgelesta, Dolgelleya i dr. U osobitoj su cijeni stara orijaška stabla, kao što je golema s of or a na ulazu u Botanički vrt u Oxfordu, krupna (do 60 cm) stabla česmin e u Oxfordskim parkovima, orijaška stabla Sequoia gigantea, S. sempervirens i Quercus hispanica Lucombeana u Alice Holtu, prastari suhovrhi lužnjaci uz dvorac Davis kod Welshpoola ili gigantski pitomi kesteni, bukve i dr. u Kew Garden itd. Od četinjača vrlo se često susreću razni borovi, ariši, jele, smrče, tuje, pa čempresi, cedrovi, sekvoje i dr. Alepski bor kultivira se samo u Južnom dijelu Engleske. Od grmova vrlo su česti pirakant, mahonije, žutike, kiseli ruj, ,kotoneasteri zanovijeti, kaline, šimširi, uleksi, negnjili i dr. U parkovima i nasadima vrlo je česta b o ž i k a (Ilex aquifolium). Pripada među najdekorativnije drvenaste vrste. Često su stabla i stabalca do zemlje granata. Kultivira se mnogo forma i s obzirom na oblik i boju lista i s obzirom na uzrast. Vrlo su česta stabla debela i do 40 cm. U novije doba uzgajaju se Nothofagus procera i Metasequoia glyptostroboides. Uz stijene starih zgrada često se uzgajaju raznovrsne penjačice . Od pravih penjačica česte su lozice, brkva, glicinija, bršljan, pa viti i t. d. U obliku penjačica uzgaja se često drveće i grmlje koje je inače uspravnog uzrasta. U Oxfordu i inače vidjeli smo često takve primjerke od Forsythia suspensa, Escallonia virgata, Pyracantha coccinea, Jasminum nudiflorum, Garrya sp., Olearia sp., Magnolia grandiflora, Ceanothus azureus, Solanum sp., Cotoneaster sp., Cydonnia japonica, Choisia ternata, Cotinus coggygria, Evonimus japonica i dr. Oni se prisiljavaju da rastu uz stijenu vezanjem.grana i vrhova, te rezanjem. U Oxford u u Univerzitetskom parku nalazi se veliko obilje vrsta drveća i grmlja. Posebnu pažnju zaslužuju kolekcije vrsta i svojta iz roda Crateagus, Populus, Prunus, Tili a, Faxinus, Acer, Quercus, Ulmus i t. d. Ondje se nalazi preko 1,20 m debelo stablo Zelkova carpinifolia pendula. Postoje po više lijepih primjeraka Fagus sylvatica laciniata, Alnus glutinosa lacinata i t. d. U Botaničkom vrtu sakupljeno je vrlo mnogo dendrološkog materijala iz čitavog svijeta. Vrlo su lijepi primjerci od: Ilex cornuta, Rhododendron sp., Garrya elliptica, Senecio Greyi, Cytisus praecox, više grmolikih Veronika i dr. S obzirom na uređaj, prostranstvo i inventar specijalnu pažnju zaslužuje Botanički vrt »Kew Garden« kod Londona. Ondje se nalazi veliko bogatstvo bilja i s obzirom na vrste i s obzirom na njihove svojte i oblike. Kew Garden nalazi se u četvrti vila uz Thamesu u zapadnoj periferiji Londona. To je jedan od najbogatijih |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 64 <-- 64 --> PDF |
botaničkih vrtova svijeta. Velik je 116 ha. Osnovan je 1760 g. U njem se kultivira oko 24.000 biljnih vrsta. Tu je herbarij koji pripada među najveće na svijetu i biblioteka s preko 30.000 svezaka. Postoje staklenici za palme, orhideje, paprati i dr., kao i muzeji. U Engleskoj postoji velik broj vrsta unesenog drveća i grmlja, kao i njihovih naročito vrtnih svojta, koje su u Evropi rijetke ili ih uopće nema. Ondje postoje velike mogućnosti za proučavanje dendrološkog parkovnog materijala, a isto tako i za druga proučavanja iz oblasti vrtne arhitekture slobodnog stila. Dr. M. Anić VI. INTERFAKULTETSKA KONFERENCIJA ŠUMARSKIH FAKULTETA (odjela, otsjeka) Dne 2—5. X. 1957. g. održana je na Šumarskom fakultetu u Zagrebu VI. Interfakultetska konferencija šumarskih fakulteta. Na konferenciji su prisustvovale slijedeće delegacije: I. Šumarski fakultet Beograd 1) Dr. Simeunović Dušan, profesor 2) Dr. Mirković Dragoljub, profesor 3) Ing. Todorović Danilo, profesor 4. Ing. Marinković, asistent II. Agronomsko-gozgarsko-veterinarsko fakulteto Ljubljana 1) Ing. Franjo Rainer, dekan 2) Ing. Turk Zdravko, docent 3) Ing. Sgerm Franjo, docent 4) Ing. Erker Rihard, docent III. Poljoprivredno - šumarski fakultet Sarajevo 1) Dr. Đapić Drago, docent 2) Ing. Emil Georgijević, docent 3) Ing. Karahasanović Alija, asistent IV. Zemjedelsko - šumarski fakultet Skopje 1) Dr. Pejovski Branislav, prodekan 2) Dr. Karaman Zoru, docent 3) Ing. Todorovski Strahu, asistent V. Poljoprivredno - šumarski fakultet Zagreb 1) Dr. Anić Milan, profesor 2) Dr. Plavšić Milenko, profesor 3) Dr. Klepac Dušan, profesor 4) Dr. Androić Milan, docent 5) Ing. Dekanić Ivo, asistent 6) Mavric Miho, student VI. Interfakultetski koordinacioni odbor 1) Dr. Neidhardt Nikola, predsjednik 2) Dr. Krpan Juraj, tajnik 3) Dr. Simenunović Dušan, član 4) Dr. Pejoski Branislav, član 5) Ing. Turk Zdravko, član Prof. Dr. Kišpatić, dekan Poljoprivredno- šumarskog fakulteta u Zagrebu po zdravio je delegacije, pretstavnike šumarstva, drvne industrije, Fakultetskog savjeta, Šumarskog društva, Udruženja proizvođača i druge. In^ Lovrić Ante, načelnik Sekretarijata za šumarstvo NRH, pozdravio je konferen-- iju i zaželio joj uspješan rad. Konferenciju su također pozdravili ing. Fašaić Vid, pretstavnik Drvne industrije i ing. Novaković Mladen, sekretar Stručnog udruženja šum. privrednih organizacija NR. Hrvatske. Na prijedlog Koordinacionog odbora konferencija je usvojila slijedeći dnevni red: 1. Otvaranje konferencije 2. Izvještaj o općoj problematici pojedinih fakulteta s naročitim osvrtom na provedbu zaključaka prošlogodišnje interfakultetske konferencije u Ljubljani. 3. Nastava a) Režim studija u vezi s trajanjem studija (referat: fakultet Ljubljana, koreferati: ostali fakulteti). b) Pitanje upisivanje abiturijenata raznih škola na šumarske fakultete (referat: Skopje, koreferati: ostali fakulteti). c) pitanje izbornih i fakultativnih predmeta (referat: Ljubljana, koreferati: ostali fakulteti). d) Izvještaji o interfakultetskim savjetovanjima (referate podnose pretstavnici fakulteta na kojima su savjetovanja održana). e) Postdiplomski studij (referat: Beo grad, koreferati: ostali fakulteti). f) Priznavanje predmeta kod prijelaza g) Pitanje udžbenika 4. Organizaciona pitanja: a) Autonomija Šumarskih odjela (referat: Zagreb, koreferati: Sarajevo, Skopje, Ljubljana). b) Zakon o organizaciji naučnog rada (osvrt daje Sarajevo). c) Problematika Fakultetskih šumskih dobara (referat: Beograd, koreferati: ostali fakulteti). 5. Problematika materijalnih uvjeta nastavnika i asi |