DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1957 str. 39 <-- 39 --> PDF |
misao slijedeća: ako se jedno stablo određenih karakteristika vegetativno razmnoži i te primjerke t. j . taj klon posadi na raznim mjestima pod raznim ekološkim uvjetima, morat će se pokazati nakon izvjesnog broja godina, da li su karakteristike t. j . svojstva, koja opažamo kod svih primjeraka, jednaka ili nisu. Ako se pokažu razlike, znači, da ta svojstva nisu nasljedna, nego ovise o vanjskim faktorima. U protivnom slučaju istraživana svojstva možemo smatrati nasljednim i taj primjerak odrediti kao određeni genotip. g) sjemenske plantaže Osnivanjem sjemenskih plantaža ne bavi se direktno Institut u Horsholmu, nego drugi operativni institut, koji je u stvari nastao iz prvog. Članovi instituta u Horsholmu sudjeluju kod tog rada i rezultate svojih istratživanja predaju na dalje korišćenje tom institutu. Sjemenske plantaže postavljaju se na slijedećim principima: kada je utvrđen jedan tip ili svojta, koja ima željena svojstva, izvrši se selekcija najboljih stabala. Ta se stabla vegetativno razmnože i prenesu na površinu određenu za sjemensku plantažu. Nakon 5—10 godina stabla počinju rađati sjemenom. Kod toga se mora paziti, da ne dođe do stranooplodnje. To se postizava na više načina kao n´a pr. osnivanjem plantaže u poljoprivrednom rejonu ili u području rasprostranjenja neke druge vrste i t. d. Kod osnivanja sjemenske plantaže za dobivanje hibridnog sjemena postave se u redove u stanovitom omjeru biljke majke i biljke očevi. Na tim principima osnovana je u Danskoj 1947. godine sjemenska plantaža običnog jasena na površini od 3,2 ha i u 1953. god. dobiveno je 77 kg. sjemena. Stabalca su sađena na udaljenost od 4 metra. Isto tako osnovana je sjemenska plantaža za hibridni ariš, koja je počela rađati sjemenom. SI. 6. Horsholm — U sre dini križanac Thuja plica ta X Th. Standishii, lijevo uginula Th. plicata. Na sil ci asistent B. Soegaard. (Foto: M. Viđaković) h) oplemenjivanje i bolesti Ako se pojedine provenijencije jedne vrste vegetativno razmnože i postave u uvjete, gdje je nakon izvjesnog vremena moguća zaraza, može se ustanoviti, koje su provenijencije otpornije prema dotičnoj bolesti. 437 |