DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 76 <-- 76 --> PDF |
DOMAČA LITERATURA Z. Mile ti ć: STRUKTURA I PRINOS TEORETSKE NORMALNE PREBIRNE ŠUME — Rad Jugoslavenske Akademije znanosti i umjetnosti knjiga 289., Zagreb 1952., str. 27.—116. Iako teče već peta godina odkako je objavljen naslovni rad Dr 2. Miletića o strukturi i prinosu teoretske normalne prebirne šume, smatram da nije kasno ni sada registrirati ga u našem stručnom periodiku, jer tretira jedan problem, koji je i danas aktuelan za naše šumsko gospodarstvo, a za industriju celuloze i rudarstvo napose. Ne smeta što »elemente i rezultate ovih teoretski konstruisanih normala ne smemo da odmah prenosimo na stvarnu prebirnu šumu u vidu određenih količina ili nekih koeficijenata«, ali je njezina vrijednost u tome što »nas upućuje na značenje, važnost i posledice dejstva pojedinih činilaca u proizvodnom procesu prebirne šume«, odnosno što »ukazuju na pravilan put kojim treba da krenemo da bi postigli sličan učinak«, kako kaže i sam autor u zaključku svog rada (str. 116.). Na taj način ovaj »teoretski« rad postaje neposredno koristan i za praksu, dakako primijenjen po najvišim stručnjacima — šumarskim inžinjerima, kojih je i prvenstvena dužnost »da uočavaju probleme, da se u njih udubljuju i da ih rješavaju i to na način koji omogućuje njihovo racionalno izvođenje« (cit. Ing. V. Delić u »Organizaciji rada« br. 7. iz 1952. god.). Sama radnja dra Miletića i nije u cijelosti samo »teoretska«, jer autor rezultate svojih analiza strukture i prinosa normalne preborne šume koristi u traženju rješenja, da li se može »povećati proizvodnja celuloznog i rudničkog drveta u stvarnoj prebi r n o j šumi«, dakle povećati proizvodnja dvaju deficitnih sortimenata naše šumske proizvodnje, odnosno povećanje proizvodnje sortimenata, koji se u manjoj STRANA LITERATURA M oran dini R.: IL LARICE NELLA VENEZIA TRIDENTINA, Firenze 1956., veliki oktavni format, 270 str., sa sadržajem na francuskom, engleskom i njemačkom jeziku. Ovo reprezentativno i bogato opremljeno djelo drugi je dio edicije »II Larice nelle Alpi orientali italiane«. Prvi dio »II mjeri mogu dobivati iz preborne šume. Odgovor autora je pozitivan time, da »bi za proizvodnju celuloznog i rudničkog drveta u prvom redu dolazile u obzir prebirne šume slabih sastojina, a ove bi se nalazile: u nižim položajima: na plićim, mršavijim i suvljim staništima i kamenjarima, u višim položajima: na stojbinama bez razlike, jer bonitet staništa redovno slabi sa znatnijom nadmorskom visinom. To bi bile stojbinski (staništvo) ili prirodno uslovljene prebirne šume za povećanu proizvodnju celuloznog i rudničkog drveta« (str. 108.). Za proizvodnju ovih asortimenata t. j . celuloznog i rudničkog drveta, ne moraju se ni koristiti sve preborne šume, nego samo one »koje gravitiraju prema velikim industrijskim centrima za proizvodnju celuloze« (str. 115.). I dalje, konkretn e sastojine treba prirediti za tu proizvodnju, treba ih prevesti od uobičajenih prebornih šuma u preborne šume s pojačanom proizvodnjom ovih dvaju tanjih sortimenata. Za to prevođenje autor predviđa vrijeme i od nekoliko kraćih ophodnjica (od 10 do 15 godina), a proizvodnja je, nadalje, uslovljena »neprekidnim i osjetljivim uzgojnim radovima« kao i »naročito dovoljno gustom mrežom šumskih saobraćajnih sredstava trajnog karaktera « (str. 115.). Ne znam s kojeg razloga ova interesantna radnja nije do sada registrirana u našoj stručnoj štampi. To prije, što je objavljena u jednoj ediciji, koja širem krugu šumarskih stručnjaka nije pristupačna, a koju sam i ja tek proljetos slučajem pribavio. U takvim slučajevima trebao bi sam autor (bez povrede skromnosti), poslati svoje radove stručnoj štampi, a uredništvu je dužnost, da se isti registriraju s prikazom, iz kojeg će biti vidljiva bit radnje, a što je i cilj ovog mog prikaza. Ing. O. Piškorić Larice nella Montagna Lombarda« objavio je prof. L. Fenaroli g.lD36. (rec. u Šum. listu 1937. s. 331.). Proučavanje areala ariša u Istočnim Alpama započela je Stanica za silvikulturna istraživanja u Firenzi već 1933. g. u saradnji s prof. Tschermakom iz Mariabrunna. U Tschermakovu djelu: |