DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Alepski bor Bru ti j ski bor Kora Spočetka siva i glatka, kasnije ispucana uz crvenu nijansu ali do zrelog doba preovlađuje sivi ton. U ranoj mladosti siva, kasnije tamnocrvenkasta, deblja i tvrđa nego kod alepskog bora, nepravilno i više ispucana. Krošnja Jajasta, kasnije raširena, kod osamljenih starijih primjeraka štitasta. Eliptično, okružena. a kasnije široko-za- Iglice (4) 5—9 (11) cm duge, ispod 1 mm debljine, svjetlozelene boje, malo zasukane, s tendencijom grupisanja u kičice. (9) 11—14 (16) cm duge, 1, 1—1,3 mm debele, tamnije zelene boje, bez izrazitog grupisanja u kičice. Pupoljci Duguljasti, smeđipo ivici isparanim, sa ljuskama strčećim. Sa ljuskama više manje (ali nekad sasvim neznatno) isparanim po ivici. Šišarice Svjetlo-crvenkasto-smeđe konusoidne, duljine (5) 6—10 (12) cm i 3—5 cm debele, dakle uglavnom dulje od iglica. Šišarice su na kraćoj dršci. Malo tamnije boje nego kod prilepljene uz stablo duljine od alepskog bora. Na sasvim kratkoj skoro neprimjetnoj dršci ili posve 4) 5, 5—7 (9) cm, dakle uvijek kraće od iglica. ( Sjemenka Duga 5, 5—7,5 mm, siva, s jedne strane sa smeđom nijansom, s druge strane tamnija. Krilašca blijedo smeđa, 2—2,5 cm. U 1 kg prosječno 61.600 sjemenki*). Duge 7—9 cm, sa tamnije strane skoro crna i sjajna. Krilašca smeđa sa blijedocrvenkastom nijansom do 3 cm duga. Prema podacima FAO u jedinici težine ima dva do tri put manje sjemenki nego kod alepskog bora, što još treba provjeriti. U literaturi nemamo podataka o tehnici podizanja brutijskog bora te smo upućeni na izvore koji tretiraju isti problem u odnosu na alepski bor. U poslijednje vrijeme i naša se literatura obogatila vrijednim doprinosima koji će unijeti više svjetla na ovo — u mnogo čemu još nepročišćeno — pitanje (Jovančević 1955., Šimunović 1956.). Ono malo iskustva što ga imamo sa brutijskim borom orjentiše nas u pravcu korišćenja te vrste svuda tamo gdje podloga nije ljuti krš-vapnenac, jer ga nema samoniklog na takvim ekstremnim terenima. Njegova otpornost protiv suše ako nije veća od otpornosti alepskog bora, sigurno nije manja. Već je bilo naprijed istaknuto da on, kako vele Rusi, za kompenzaciju ne traži povećanu zračnu vlagu nego je u tom pogledu otporniji od ijedne šumske vrste. Ako je točan podatak francuskih šumara, taj bor je ujedno i mnogo otporniji protiv studeni nego alepski. Razlika od 3° C zaista nije mala. Ona može značiti pomjeranje na desetke kilometara prema sjeveru i na stotine metara u visinu. Prema ruskim izvorima brutijski bor podnosi nešto kontinentalni ju klimu a prema engleskim nešto je otporniji u pogledu zime. To »nešto« prilično je neodređeno ali i ono u *) Podatak eksperata FAO: minimum 22.000 u jednoj funti, maksimum 40.000, a prosječno 28.000 sjemenki u funti, preračunato na kg 61.600 sjemenki. Prema našim podacima ima manje. |