DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 43     <-- 43 -->        PDF

NEKI BIOMETRISKI I TEŽINSKI PODACI
O PLODU SLADUNA


(Quercus conferta K i t.)


Dr. Branislav Jovanović, Beograd


Uvod . Proučavanje ekologije i s tim u tesnoj vezi bioloških, horoloških,
morfoloških i taksonomskih svojstava naših šumskih vrsta uopšte,
a hrastova posebno, postavlja se kao zadatak koji se ne može zaobići.
Veoma raznoliki i veoma specifični uslovi za život naše šumske vegetacije,
kako se to vidi iz fitocenoloških radova odnosno dosada izvršenog tipološkog
razvrstavanja, uslovljavaju obilan i dugotrajan rad na upoznavanju
našega drveća i žbunja. Principi ekološkog razvrstavanja u biljnoj sistematici
pokazuju sav značaj uvažavanja klimatsko-edafsko-cenotskih karakteristika
naših krajeva i svu potrebu prilaženja našim vrstama bez


SI. br. 1. Stablo sladuna (Q


conferta Kit ) u okolini Loz


nice, br. 3. Prsni prečnik 1,05


m, visina 23 m.


(Foto Dr B. J.)


obzira na njihov eventualni široki areal, kao nečemu što nije jednako sa
tim vrstama u drugim delovima njihovog areala t. j . van naše zemlje.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 44     <-- 44 -->        PDF

Samo preko sopstvenih istraživanja moći će se izbeći korišćenje stranih
podataka, koji obično ne odgovaraju našim uslovima. Jer, naprimer, niti
je bilo koje stanište Srbije istovetno sa nekim u Srednjoj Evropi, niti je
samim tim bilo koji ekotip našeg kitnjaka ili bukve istovetan sa nekim
iz Srednje Evrope. U tom smislu s pravom je istaknuto da: »Mogućnost
korisnog prenošenja tuđih iskustava malo je u kojoj oblasti toliko ograničena
kao u biološkim granama šumarstva« (J o v a n o v i ć, 1950).


U ovom radu dati su izvesni podaci o plodu sladuna (Quercus conferta
Kit.). Za razliku od lužnjaka, kitnjaka i nekih drugih hrastova sa širim
arealom (medunac, česvina), o kojima u stranoj, pa i našoj, literaturi nalazimo
brojne podatke o taksonomskim, horološkim, ekološkim i biološkim
karakteristikama (koliko su ti strani podaci upotrebljivi rečeno je
gore) — sladun je daleko slabije obrađen i poznat. Međutim, za našu zemlju,
naročito za njene istočne delove, sladun je jedan od najvažnijih vrsta. To
se najbolje vidi iz činjenice da je sladun jedan od edifikatora, dominantnih
vrsta u sinuziji najvišeg sprata, u klimatogenoj (klimazonalnoj) šumi sladuna
— cera (Quercetum confertae-cerris R u d.). U novije vreme H o rva
t je izdvojio posebnu svezu sladunovih šuma u krajevima Balkanskog
Poluostrva sa jakim crtama kontinentalne klime: Quercion confer tae
Horvat . Biljnogeografski značaj sladuna posebno je istaknut u jednom
ranijem radu; ovde se može samo napomenuti da je sladun pre intenzivnih
seča i devastacije šuma u Srbiji, bio jedna od njenih najrasprostranjenijih
vrsta (Jovanović, 1954).


SI. ´ br. 2. Stablo sladuna (Q
conferta K i t.) u okolini Loznice,
br. 3. Prsni prečnik
1,05 m.


(Foto Dr B. J.)


S obzirom na sprovođenje veštačkog pošumljavanja, kao i prirodnog,
generativnog obnavljanja šuma kod nas, naročito u Srbiji, potrebno je
imati podatke o plodu sladuna sa naših staništa. Pri tome nije dovoljno




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 45     <-- 45 -->        PDF

raspolagati samo nekim srednjim vrednostima, upravo ako su one i vrlo
tačne, već treba znati i amplitudu variranja izvesnih osobina (težina, dimenzije,
oblik) i iz čisto praktičnih razloga; predviđanje potrebne količine
plodova, njihova determinacija i slično. Od ne manjeg značaja su varijaciono-
statistička proučavanja plodova s obzirom na potrebu izdvajanja
nižih taksonomskih kategorija — ekotipova prilagođenih posebnim klimatskim
(geografskim ili regionalnim), edafskim i fitocenološkim uslovima.


Sadašnje stanje; neki podaci iz literature. O težinskim
i morfološkim odnosima ploda sladuna nalazimo vrlo oskudne i nedovoljne
podatke u našoj i raspoloživoj stranoj literaturi. Daleko više se
govori o plodovima lužnjaka, kitnjaka i medunca, što je razumljivo s obzirom
na njihov širi areal. Navešćemo neke podatke iz naše, a potom strane
literature, koji se odnose direktno na plod sladuna odnosno žir.


Ettinge r (1890) kaže za žir sladuna: »...žir jajolik, dva do tri puta dulji od
kapice ...«, ne dajući nikakve brojčane podatke. A n i ć (1946): »Zir je do 3 cm dug ...«.
Marić (1950): »Zir je dugačak do 3 cm... Hiljadu komada žira teško je 2 kgr., te
1 kgr. ima 500 semenki«. Petrovi ć (1952): »U 1 kgr. semena 500; 1000 zrna teško
2000 grama«. Jovkovi ć (1952): »Broj semenki i 1 kgr. čistog semena — 500 komada
«. J ovanovi ć (1955): »Zir je jajast, dug 15—30 mm, 2—3 puta duži od kupule«.


Kod stranih autora nalazimo sledeće podatke. Willkom m (1887): »Zir umereno
krupan, srednje oko 2,5 cm dug, elipsoidan, zašiljen, gladak i go«. H e m p e 1
i Wilhel m (1889): »Sami žirevi su slični onima od kitnjaka, izgleda ipak da ostaju
prosečno manji od ovih«. Ascherson i Graebner (1913): »Plod izdužen, do
2,5 cm dug, na vrhu većinom malo spljošten, tmasto zašiljen«. Ka s che (1929):
»... težina 1000 plodova 2176 grama ... u 100 grama 50 plodova ...«. H i c k e 1 (1932):
»...žir (35 mm) sa zagasitim crtama«. Schwar z (1937): »Zirevi jajasto-duguljasti
sa tupim vrhom, često nešto spljoštenim, 18—25X14—20 mm...«. Camu s (1938):
»Zir eliptično-duguljast ili jajasto-duguljast, dug 1,25—3,5 cm, sa prečnikom od
1—1,2 cm, zaobljen i zašiljen, go, izuzev šiljka, svetlo-smeđ, sa zagasitim crtama«.
Schenc k (1939): »...žirevi jajasto-duguljasti, 15—25 mm dugi...«. Zaharie v
(1946): »Zir blaguna ima izduženo-eliptičnu formu, ali je tanji i zašiljeniji od lužnjakovog.
Po veličini su sitniji od njegovih. Dužina im je između 2 i 3,5 cm«. Ste f a-
no v i Ganče v (1953): »Zirevi dostižu dužinu od 2—5 cm i obuhvaćeni su od kupula
samo u donjoj trećini«.


SI. br. 3. Plodovi, kupule i
grančice sa lišćem stabla sladuna
(Q. cocnferta Kit.) br. 1
sa Avale.


(Foto Dr B. J.)




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 46     <-- 46 -->        PDF

Iz gornjeg pregleda literature vidi se da je žir sladuna vrlo oskudno
opisan i da su date dimenzije jednih autora dvostruko veće od dimenzija
drugih. Dijapazon dimenzija je sledeći: u dužini od 12,5 mm (Camus)
do 50 mm (Stefanov i Gančev), au širini od 10 mm (Camus) do
20 mm (Schwarz) . Za oblik izlazi da je eliptično-duguljast t. j . manje
više simetričan u odnosu na srednji poprečni presek žira (eliptično-duguljast),
do nesimetričan t. j . širi u donjem delu (jajasto-eliptičan).


U pogledu težine podaci navedenih autora kreću se oko srednje vrednosti
od 500 komada u 1 kilogramu. Veoma malo razilaženje u podacima
o težini ne govori, po našem mišljenju, o homogenom materijalu, već o
tome da su korišćeni uvek isti izvori literature.


Materijal i metodika merenja. Za istraživanja čiji su rezultati dati u ovome
radu poslužio je žir sladuna sakupljen u oktobru i novembru 1955. godine. Zir je
sabiran sa zemlje po opadanju i to odvojeno po pojedinim stablima i lokalitetima
odnosno staništima. Sva se naša merenja odnose na određena, pojedinačna stabla.
Ova su stabla većinom obeležena, da bi se i u budućnosti, pratila njihova fruktifikacija,
fenološke faze i odredilo njihovo detaljnije taksonomsko mesto. Ukupno je
sabran materijal od 31 stabla: 7 stabala u Košutnjaku, 8 stabala na Avali, 7 stabala
kroj Vrnjačke Banje i 9 stabala kraj Loznice. Stabla pomenutih nalazišta su iz
sličnih ekoloških uslova. Važniji približni podaci o staništima i stablima sa kojih
je sabran žir su sledeći:


Avala . Nadmorska visina: 340 metara. Nagib: 5°. Ekspozicija: pretežno južna.
Sklop: 0,5—0,8. Visina stabala 7—10 metara. Prsni prečnik: 20—40 cm. Geološka
podloga: peščari Donje Krede. Zemljište: gajnjača. Tip šume: Quercetum confertaecerris
aculeatetosum J o v.


Košutnjak . Nadmorska visina: 180 metara. Nagib: ravno. Sklop: 0,3—0,8.
Visina stabala: 8—14 metara. Prsni prečnik: 30—40 cm. Geološka podloga: peščari
Donje Krede. Zemljište: gajnjača. Tip šume: Quercetum confertae-cerris aculeatetosum.


Okolina Vrnjačk e Banje . Nadmorska visina: 240 metara. Nagib: 6°. Ekspozicija:
pretežno zapadna. Sklop: 0,4—0,8. Visina stabala: 8—12 m. Prsni prečnik:
30—45 cm. Geološka podloga: neogeni sedimenti. Zemljište: podzol. Tip šume: Quercetum
confertae-cerris R u d.


Okolina Loznice . Nadmorska visina: 200 metara. Nagib: 12°. Visina stabala:
10-—23 m. Prsni prečnik: 25—105 cm. Geološka podloga: neogeni sedimenti. Tip
zemljišta: podzol. Tip šume: Quercetum confertae-cerris hieracietosum prov.


Merenje težine žira vršeno je dok je bio svež t. j . u roku od 1—2 dana po
sabiranju odnosno dolasku sa terena. Na taj način dobijeni podaci vrede za svež
žir, kratko vreme po njegovom opadanju i sabiranju t. j . pre nego dođe do znatnijeg
isušivanja. Ovo pak, kako će biti izneto, može da bude vrlo jako. Samo merenje
težine žira vršeno je na tehničkoj vazi sa tačnošću do 0,1 grama. Ukupno je merena
težina žira sa 25 stabala. Sa staništa u okolini Loznice meren je žir samo sa tri
stabla. Prosečno je mereno oko 360 komada žireva sa svakog stabla odnosno ukupno
oko 9000 žireva. Na osnovu merenja težine pomenutog prosečnog broja sa pojedinih
stabala, proračunato je za svako stablo, koliki broj žireva ide u 1 kilogram odnosno
težina 1000 komada žireva.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 47     <-- 47 -->        PDF

SI. br. 4. Plodovi, kupule i
grančice sa lišćem stabla slađima
(Q. conferta Kit.) br. 3
sa Avale.


(Foto Dr. B. J.)


Dimenzije su takođe merene posebno po stablima; sa malim izuzetkom premeravano
je od svakog stabla 100 žireva. Merenje je vršeno šublerom sa tačnošću od
0,1 mm. Merene su tri dimenzije svakog žira: dužina, najveća širina i otstojanje
(visina) najveće širine od osnove (dela koji je bio u kupuli) žira. Ukupno je izvršeno
oko 9000 merenja gornjih triju dimenzija.


Iz merenih dimenzija žireva računate su sledeće vrednosti za svako stablo i
svako stanište posebno, a također i za ukupan materijal u celini. Računata je srednja
vrednost dužine po formuli:


M A + a ~p— , stand, devijacija ff — a / P a*.. __b»
n l n


greška srednje vrednosti: m = .,"


Y n


Opravdanost razlika srednjih vrednosti (D = Mi — Ms) računata je iz odnosa


D Mi — M«


t.j. D= .
m


D m´i + m2s


Merenje visine najveće širine vršeno je da bi se sagledao prosečni oblik sladunovog
žira odnosno da bi se videlo je li je on pretežno jajast (najširi ispod polovine
dužine), eliptičan (najširi oko sredine) ili objajast (najširi iznad sredine dužine).


Težinski odnosi. Kako je napred pomenuto meren je žir sa 4 nalazišta:
sa 7 stabala iz Košutnjaka, 8 stabala sa Avale, 7 stabala iz okoline Vrnjačke
Banje i sa 3 stabla iz okoline Loznice; ukupno sa 25 stabala. Rezultati
merenja dati su pregledno u tabelama br. 1—3. U njima su date proračunate
vrednosti o broju žireva. u 1 kgr. i približne težine 1000 komada
žireva u gramima.


365




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 48     <-- 48 -->        PDF

Tabela br. 1


N A LA


KOŠ U T N J A K
R e d n i b r o j
1 2 3 4 5 6 7 sred.
1—7
B r o j p 1 o d o
231 341 331 344 280 242 306 296
Približn a t e ž i n a 1.000
4340 2930 3030 2920 3570 4140 3270 3380


Tabela br. 2


NALAZIŠTE


OKOLINA VRNJAČKE BANJE | OKOLINA LOZNICE


Redni broj stabala


1 2 3 4 5 6 7 1-7 | 1 2 3 1-3


Broj plodova u 1 kgr


342 370 363 370 333 283 331 341 | 425 387 385 399


Približna težina 1.000 komada plodova u gr


2930 2700 2760 2700 3000 3530 3030 | 2940 | 2360 2590 2600 2510


Tabela br. 3


NALAZIŠTE


KošutL0Znka


Avaia Srednje


njak L&


Srednji broj plodova u 1 kgr


296 306 341 399 335


Približna težina 1.000 plodova u gr.


3380 3270 2940 2510 3000


366




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 49     <-- 49 -->        PDF

Z l a T E
AVAL A
s t a b i a
1 2 3 4 5 6 7 8 srednje 1-8
v a u 1 kgr
288 292 244 368 412 250 335 263 306


kom ada P 1 « > d o v a u cea g»


3480 3430 4100 2720 2430 4000 2980 3800 3270


Tabela br. 1 daje vrednosti za stabla iz okoline Beograda odnosno iz
Košutnjaka i sa Avale, a tabela br. 2 za stabla iz zapadne Srbije odnosno iz
okoline Vrnjačke Banje i Loznice. Iz uporedne tab. br. 3 vidi se da je žir
iz okoline Beograda bio krupniji odnosno teži nego onaj sa stabala iz zapadne
Srbije; približan odnos je 300 žireva u 1 kilogramu i 3300 grama za
1000 žireva prema 370 žireva u 1 kgr. i 2700 grama za 1000 žireva. Pada u
oči znatna razlika plodova iz dveju fitocenoza, koje se osetno razlikuju
edafski i klimatski (Qu. confertae-cerris aculeatetosum i hieracietosum).


Srednje vrednosti za sva četiri nalazišta su: 335 žireva u 1 kgr. i približna
težina od 3 kilograma za 1000 komada žireva.


Pored gornjih srednjih vrednosti od interesa je zapaziti apsolutnu
amplitudu posmatrajući sva stabla. U tom pogledu vidimo da su dva stabla
sa najkrupnijim žirom br. 1 i 6 iz Košutnjaka, a dva sa najsitnijim stablo
br. 1 iz okolice Loznice i stablo br. 5 sa Avale. Žir stabla br. 1 iz Košutnjaka
je gotovo dvostruko teži od stabla br. 1 iz okoline Loznice (231 :425
žireva u 1 kilogramu). Izračunata srednja vrednost je približno podjednako
udaljena od ovih ekstremnih vrednosti.


Ako se uporedi naša srednja vrednost sa onom koju nalazimo u literaturi,
vidi se znatna razlika. Prema našim rezultatima 1 kgr. ima 335
žireva, a prema literaturi 500 komada. I ekstremno stablo naših tabela ima
još uvek teži žir 425 komada u 1 kgr.) od vrednosti koja se daje u našim
udžbenicima. Praktično ovo znači da u jednoj težinski odmerenoj količini
sladunovog žira kod nas (na pr. 10 kgr.) treba očekivati manji broj komada
žireva, nego što daju kod nas korišćeni i uobičajeni podaci.


Pored eventualne varijabilnosti krupnoće i težine plodova sa vremenskim
prilikama pojedinih godina, o čemu ćemo imati podatke kroz jedan


367




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 50     <-- 50 -->        PDF

SI. br. 5. Plodovi, kupule i


grančice sa lišćem stabla sla


đima (Q. conferta Kit.) br. 1 iz


okoline Vrnjačke Banje.


(Foto Dr B. J.)


duži period s obzirom na semene godine sladuna, na podatke o težini sladunovog
žira ima velikog upliva prosušnost merenog žira. Napred je
naglašeno da se naši podaci odnose na sveže opali sladunov žir. Bitno su
različiti rezultati pri merenju prosušenog žira. Tako se na materijalu koji
je sakupljen u oktobru 1956 godine za biometriska istraživanja moglo
konstatovati sledeće. Od tri stabla iz okoline Loznice žir je sakupljen 21.


i
i........


SI. br. 6. Varijacioni poligon
dužine ... (na samom dijagramu
je dato tumačenje!)




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 51     <-- 51 -->        PDF

X. 1956. god., a težina mu je izmerena 20 dana kasnije. U međuvremenu
je prostrt u tankom sloju da se osuši u zatvorenom odeljenju sa prosecnom
temperaturom od oko 18° i vrlo niskom relativnom vlagom. Posle toga
perioda nađeno je da u 1 kgr. ima 1200, 980 i 842 komada žira. Sa 5 stabala
iz Jasenice (selo Mramorac) žir posle ležanja pod gornjim uslovom od 30
dana, imao je sledeći broj žireva u 1 kgr.: 838, 770, 558, 552 i 537 komada.
Sa tri stabla iz okoline Vrnjačke Banje žir prosušen u toku tri nedelje
imao je sledeće brojeve u 1 kgr.: 742, 710 i 497. Pošto su kasnija merenja
svih ovih plodova, kroz još mesec dana sušenja, pokazali neznatno opadanje
težine, mogu se gornje vrednosti smatrati kao približne vrednosti za
vazdušno suvi sladunov žir. Naravno da se pri kulturnim radovima nema
posla sa ovakvim žirom, koji je 20 ili 30 dana sušen pri sobnoj temperaturi
i niskoj relativnoj vlazi. Gornji brojevi su od značaja što pokazuju da
prosušeni žir biva preko 2 puta lakši od onoga kojeg nalazimo po opadanju
na terenu.
Neki varijaciono-statistički podaci o plodu. Kao što je već
rečeno vršena su trojaka merenja kod sladunovog žira: dužina, najveća širina i
otstojanje od osnove (visina) najveće širine. Razmotrićemo rezultate merenja ovih
triju dimenzija posebno. Vrednosti za srednje dužine plodova i greške ovih srednjih
vrednosti, izračunate iz varijacionih redova za svako pojedino stablo i skupno za
svako stanište, dati su u tabeli br. 4. Za ukupan materijal data je srednja vrednost
i njena srednja greška u tabeli br. 5. Varijacioni ili frekvencioni poligon konstruisan
na osnovu podataka iz tabela 4 i 5 dat je na si. 1. Dobijeni rezultati pokazuju da je
srednja dužina plodova sa stabala iz Košutnjaka 26,31 + 0,19mm, sa Avale 25,83 + 0,10
mm, iz okoline Vrnjačke Banje 23,82 + 0,07 mm i iz okoline Loznice 22,14 + 0,13 mm.


SI. br. 7. Plodovi, kupule i
grančice sa lišćem stabla sladuna
(Q. conferta Kit.) br. 2
iz okoline Vrnjačke Banje.


(Foto Dr B. J.)


Ispravnost ovih srednjih vrednosti vidi se iz odnosa prema njihovim vrlo malenim


srednjim greškama. Same pak vrednosti pokazuju da su plodovi najkrupniji odnosno


najduži sa stabala iz Košutnjaka, a najsitniji odnosno najkraći sa stabala iz okoline


Loznice.


Isti odnos je bio i kod težine žira. Što se tiče ostala dva staništa vidi se da je


žir sa Avale bio duži, kao što je bio i teži, od onoga iz okoline Vrnjačke Banje.


Dok se razlika srednjih vrednosti dužina plodova iz Košutnjaka i sa Avale


Mt-M2


D


= ys


ne može smatrati statistički realnom, jer je njena vrednost izračunata
kao manja od 3, dotle se ova pokazuje realnom za stabla iz Košutnjaka i iz




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 52     <-- 52 -->        PDF

370




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 53     <-- 53 -->        PDF

371




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 54     <-- 54 -->        PDF

okoline Loznice. Za ova staništa odnosno fitocenoze Qu. confertae-cerris aculeatetosum
i Q. c. — c. hieracietosum izračunata je razlika srednjih vrednosti sa D = 18;
ovo bi značilo da je ova razlika vrlo znatna. Ona nas upućuje na potrebu budućih


SI. br. 8. Varijacioni poligon
širine ... (na samom dijagramu
je dato tumačenje, te je nepotrebno
svako drugo tumačenje)


detaljnijih sistematskih istraživanja razlika sladuna na njegovim staništima na obodu
stepske Panonije (u kome dominira zajedno sa cerom) i u šumskom području u kome
preovlađuje srednjeevropska mezofilna vegetacija sa kitnjakom i grabom.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 55     <-- 55 -->        PDF

Posmatrajući tabelu br. 4 može se zapaziti da su stabla sa najdužim žirom br. 7
iz Košutnjaka (M = 29, 43 ± 0,33) i br. 3 sa Avale (M = 28, 95 ± 0,22). Stabla sa naj- ,
kraćim žirom su br. 5 iz okoline Loznice (M = 18,54 ± 0,27) i br. 8, takođe iz okoline
Loznice (M = 19,13 + 0,38). Kako se vidi razlike su vrlo velike i o njima se mora
voditi računa pri sakupljanju sladunovog žira u raznim našim krajevima.


Najduži pojedinačni plodovi nađeni su takođe u Košutnjaku i na Avali. Nađen
je samo jedan žir sa dužinom između 35 i 36 mm, a 7 žireva sa dužinom između
34 i 35 mm.


Najkraći pojedinačni plodovi nađeni su pod stablima iz okoline Loznice; jedan
žir sa dužinom između 10 i 11 mm i žir sa dužinom između 12 i 13 mm. Vidi se da
su najkrupniji plodovi sladuna oko 3 puta duži od onih najsitnijih.


Od interesa je razmotriti srednju vrednost za celokupan materijal, sa sva četiri
staništa. Ona je data u tabeli br. 5, a iznosi 24,38 ± 0,06 mm. Standardna devijacija,
takođe uzevši u obzir stabla sa svih staništa odnosno svih 2650 plodova u jedan
varijacioni red, sa razrednim razmakom (arealom) od 1 mm, iznosi 0=33 5 a varijacioni
koeficijenat V = 14,50%). U granicama M ± " t. j . cea 13,8 mm i 35,0 mm
nalazi se 99,7 merenih plodova, a to znači praktično gotovo svi. U tom smislu se može
reći da plod sladuna, sa proučenih naših nalazišta, varira po dužini između 14 i 35 mm,
a da mu se srednja vrednost kreće oko 24 mm.


Tabela br. 5


«3 o—icqmTi0´HeoNTj

DUZIN A ŽIRA u mm Srednja
vrednost i
<1>
sred. greška
ȍa
´S a M±m


55


Î
Î
r-t IO .-I CO OJ CO O in CO 03 CM Ci t> 1-1


IS v4a1-1 IM (M CD CO CM 0 CO 0 >* O CO CO 05 24,38 ± 0,06


to CO CO CO

»—4


i


Gornji rezultatt se razlikuje od onih koji su napred navedeni iz literature, a
najbliži je podacima koje daje monograf roda hrastova Camu s (1938).


Sirina sladunovog žira. Na istim primercima plodova koji su poslužili za računanje
srednje dužine, merene su i najveće širine i njeno odstojanje od osnove žira.
Srednje vrednosti za obe ove dimenzije i njihove greške,


e
nađene po formuli m — ~7f=—


date su u preglednoj tabeli br. 6. Iz iste tabele vidimo da je srednja vrednost širine
žira za sva stabla iz Košutnjaka 13,33 + 0,07 mm, za ona sa Avale 13,30 ± 0,06 mm,
iz okoline Vrnjačke Banje 12,61 ± 0,04 i iz okoline Loznice 12,56 ± 0,09. Iz ovih rezultata
vidi se da srednje širine sa ova četiri nalazišta variraju u sledećim iznosima:
0,03 mm, 0,69 mm, i 0,05 mm. Najveća razlika je između srednjih vrednosti stabala
iz Košutnjaka i onih iz okoline Loznice: 0,77 mm. Najmanja srednja širina žira je ona
kod stabla br. 9 iz okoline Loznice: 11,25 ± 0,33 mm, a najveću srednju širinu ima


373




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 56     <-- 56 -->        PDF

374




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 57     <-- 57 -->        PDF

stablo br. 6 sa Avale: 15,20 ± 0,20. Izlazi da je razlika srednjih vrednosti širine žira
između stabala sa najdebljim i najtanjim žirom oko 4 mm.


SI. br. 9. Plodovi, kupule i
grančice sa lišćem stabla sladuna
(Q. conferta Kit.) br. 3 iz
okoline Vrnjačke Banje.


(Foto Dr B. J.)


Interesantno je razmotriti vrednost širine za sva nalazišta i sva stabla. Ona
iznosi: M = 12,69 ± 0,03 i izračunata je iz varijacionog reda datog u tabeli br. 7.
Standardna devijacija je obračunata sa vrednošću 8 = 1,36 i varijacioni koeticijenat
V = 10,71°/o. U granicama M + 3 8 t. j . između 16,8 mm i 8,6 mm nalazi se 99,7žireva. Otuda se može reći da širina plodova sladuna, sa proučenih naših nalazišta,
varira praktično od 9 do 17 mm, a srednja joj je vrednost 12,7 mm, takođe zaokruženo
oko 13 milimetara.


Tabela br. 7


ŠIRINA ZIRA u mm


Srednja
vrednost i srednja
greška


S


´N M±m


rt


mo m o woowow©^in


"čis


00 ffi O)" O O H rjî rt H N « » N f" IO 1« (u" IB t-" CO" 00


1-H 09 IO Trt o o ira CO ira to IM in Trt Trt CO in Trt **


D—4) Trt m co o cn ira to to r-t CO CO ira CO 12,69 ± 0,03


CM -3< CO CO (M CM Trt


Dobijeni rezultat se razlikuje od dimenzija koje daju Schwar z (14—20 mm)
i Camu s (10—12 mm). I ovde je C a m u s - ev rezultat bliži našem. Njihova srednja
vrednost otstupa od naše za manje od 2 milimetra.


O visini najveće širine žira. Da bi se dobila jasnija slika o obliku sladunovog
žira na kome smo prilikom njegovog sakupljanja na terenu zapazili nesimetričnost
u odnosu na srednji poprečni presek, vršeno je merenje, na istom materijalu kao


375




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 58     <-- 58 -->        PDF

gore, visina najveće širine. Ovo je ustvari odstojanje najveće širine žira, o kojoj je
bilo reci, od osnove žira t. j . dela koji je bio u kupuli. Izračunate su srednje vrednosti
za svako od 31 stabla i izražene u procentima od ukupne visine (dužine) žira.


SI. br. 10. Plodovi, kupule i
grančice sa lišćem stabla sladuna
(Q. conferta Kit.) br. 4 iz
okoline Vrnjačke Banje.


(Foto Dr B. J.)


Iz tablice br. 6 se vidi da su sva stabla imala najveću širinu nešto iznad polovine
dužine. Srednja vrednost u procentima (za sva proučena stabla sa toga staništa) je
najveća za stabla sa Avale (64%), a zatim iz Košutnjaka (60%), okoline Vrnjačke
Banje (59%) i okoline Loznice (58%). Srednja vrednost za sva staništa i stabla je 60%.
Na osnovu ovoga treba koregirati mišljenje raznih autora, koja su izneta napred, da
je sladunov žir jajasto- ili eliptično-izdužen. Njega bi trebalo okarakterisati kao
eliptično — do jedva primjetno objajasto — izdužen; obično je najširi na desetini
dužine iznad polovine. Ovaj momenat može pored ostalih da posluži za determinaciju
sladunovog žira.


ZAKLJUČAK


Plod sladuna (Quercus conferta K i t.) nije kod nas bliže težinski i
biometriski istraživan. Korišćeni podaci su uglavnom iz strane literature;
ovo pak daje u pogledu dimenzija, različite podatke. Na osnovu, odvojeno
po stablima, sakupljenog žira u oktobru i novembru 1955 god., i merenja
1—2 dana po sakupljanju sa 31 stabla sa Avale i Košutnjaka kod Beograda,
okoline Vrnjačke Banje i Loznice, došlo se do rezultata:


1) U pogledu težine razlikuju se u znatnoj meri po vrednosti kako
pojedina stabla, tako i srednje vrednosti za pojedina nalazišta. Vrednosti
za pojedina stabla (broj plodova u 1 kgr. i približna težina 1000 komada
plodova u gramima) data je u tabelama br. 1 i 2. Srednje vrednosti za
pojedina nalazišta date su u tabeli br. 3. Srednja vrednost za sva stabla,
sa svih nalazišta iznosi 335 plodova u 1 kgr. odnosno težina 1000 komada
plodova je oko 3000 grama. Izlazi da je mereni žir znatno teži od onoga
koji je opisan u navedenoj stranoj i našoj literaturi. Ovaj rezultat vredi
za sveže sakupljen žir. Zir koji je prosušen 20—30 dana, preko 2 puta je
lakši od svežega.


2) Varijacioni redovi i rezultati varijaciono-statističke obrade dužine
žira 31 stabla, sa pomenuta četiri nalazišta, dati su u tabeli br. 4. Srednja
dužina plodova sa stabala iz Košutnjaka je 26,31 + 0,19, sa Avale 25,83 +
0,10, iz okoline Vrnjačke Banje 23,82 ± 0,07 i iz okoline Loznice 22,14 ±


376




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 59     <-- 59 -->        PDF

0,13 mm. Stablo sa najkrupnijim žirom imalo je srednju dužinu žira
29,43 + 0,33, a sa najkraćim žirom 18,54 + 0,27. Pojedinačno najkrupniji
nađen žir bio je dug između 35 i 36 milimetara.


Materijal sa svih stabala odnosno sa sva četiri nalazišta dat je u vidu
varijacionog reda u tablici br. 5. Srednja vrednost dužine je 24,38 + 0,06.


Varijacioni poligoni za pojedina nalazišta i za sva stabla skupno dati
su na si. br. 6.


3) Rezultati varijaciono-statističke obrade širine žira dati su, za ista
stabla i nalazišta, u četvrtoj rubrici tabele br. 6. Iz iste se vidi da je srednja
širina žira iz Košutnjaka 13,33 + 0,07, sa Avale 13,30 + 0,06, iz okoline
Vrnjačke Banje 12,61 + 0,04 i iz okoline Loznice 12,56 + 0,09 mm. Stablo
sa najvećom širinom žira imalo je 15,20 + 0,20, a stablo sa najmanjom
širinom žira 11,25 + 0,33. Pojedinačno najširi nađeni žir imao je širinu
između 18 i 18,5 milimetara.


Materijal sa svih stabala dat je u varijacionom redu u tabeli br. 7.
Srednja vrednost širine žira za sva stabla iznosi 12,69 + 0,03.


Varijacioni poligoni pojedinih nalazišta i skupni za sva stabla dati su
na slici br. 8.


4) Da bi se dobila slika o obliku sladunovog žira merena je, na istom
materijalu kao i gore, visina t. j . odstojanje najveće širine žira od osnove
dela koji je bio u kupuli. Srednje vrednosti tih visina odnosno otstojanja
data su u petoj rubrici tabele br. 6. Za svako stablo ove visine su izražene
(u šestoj rubrici tabele br. 6) u procentima ukupne srednje visine t. j .
dužine žira (treća rubrika tab. br. 6). Ovaj procenat je proračunat i za sva
stabla pojedinih nalazišta. Taj procenat iznosi za sva stabla iz Košutnjaka
60, sa Avale 64, iz okoline Vrnjačke Banje 59 i iz okoline Loznice 58. Za
sva stabla ukupno najveća širina žira je na 60% dužine žira od osnove. To
znači da je žir sladuna jedva primetno objajast t. j . najširi nešto iznad
polovine dužine.


5) Najveće razlike, u pogledu težine i dimenzija plodova, zapažene su
između onih koji su poreklom iz ekološki udaljenih fitocenoza: Quercetum
confertae-cerris aculeatetosum J o v., koja se javlja na gajnjači na dodiru
sa stepskom Panonijom i Quercetum confertae-cerris hieracietosum J o v.,
koja se javlja na podzolu na dodiru sa klimatogenom šumom naših
zapadnih, vlažnijih krajeva (Querceto-Carpinetum croaticum H o r v.).
Ovo pak još jednom ukazuje da našem drveću i našim šumama treba
prilaziti sa gledišta realno u prirodi izdiferenciranih tipova šuma odnosno
fitocenoza.




ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 60     <-- 60 -->        PDF

LITERATURA


Ani ć M. (1946). Dendrologija. Šumarski priručnik, I. Zagreb.
Acherso n P. — Graebne r P. (1908). Synopsis der mitteleuropäischen Flora,


B. IV. Leipzig.
Willkom m M. (1887). Forstliche Flora von Deutschland u. Oesterreich, 2 Auf.
Leipzig.
Ettinge r J. (1890). Šumsko grmlje i drveće u Hrvatskoj i Slavoniji. Zagreb.
Zaharie v V. (1946). Plodove i semena na povaznite gorskodrevsni vidove. Sofija


(bug.).
Jovanovi c B. (1950). O jednom metodu određivanja semenih godina bukve u šumama.
Zbornik rad. Inst. za ekol. biogeogr. br. 1. Beograd.
Jovanovi c B. (1954). Fitocenoza Quercetum confertae-cerris kao biološki indikator.
Glasnik Šumarskog fakulteta, br. 8. Beograd.
Jovanovi c B. (1954). O šumama Srbije početkom XIX veka. Posebno izdanje


Srp. geografskog društva, sv. 32. Beograd.
Jovanovi c B. (1956). Dendrologija sa osnovama fitocenologije. Beograd.
Jovkovi ć B. (1952). Šumsko semenarstvo i rasadnici, I. deo. Sarajevo.
Camu s A. (1936). Les chenes, T. 1. Paris.
Kasch e P. (1929). Die Praxis des Baumschulebetriebes. Berlin.
Mari é B. (1950). Sakupljanje i čuvanje semena šumskog drveća i grmlja. Beograd.
Petrovi ć D. (1952). Rad u šumskim rasadnicima, II izd. Beograd.
Stefano v B. — Ganče v A. (1953). Dendrologija. Sofija (bug.).
Tavča r A. (1946). Biometrika u poljoprivredi. Zagreb.
Hempel G.~Wilhelm K. (1889). Die Bäume und Sträucher des Waldes. 2 Auf.


Wien.
H i c k e 1 R. (1932). Dendrologie forestiere. Paris.
H o r v a t I. (1954). Pflanzengeographische Gliederung Südosteuropas. Vegetatio,


Vol. V—VI. Haag.
Schwar z O. (1937). Monographie der Eichen Europas und des Mittelmeergebietes.
Dahlem b. Berlin.
Schenc k C. (1939). Fremdländische Wald- und Parkbäume, III B. Berlin.


ZUSAMMENFASSUNG


Der Verfasser untersuchte das Samengewicht der gedrängtfruchtigen Eiche.
Durchschnittsgewichte unterscheiden sich im Bezug auf einzelne Stämme und verschiedene
Wuchsgebiete. Das Gesamtdurchschnittsgewicht des Samens aller untersuchten
Wuchsgebiete wurde etwas grösser als das Samengewicht, welches bisher
in der Literatur angegeben wurde. Die grössten Differenzen im Bezug auf Samengewicht
und- Ausmasse wurden unter den Samen die aus den ökologisch differezierten
Assoziationen Quercetum confertae-cerris aculeatetosum Jov. und Quercetum confertae-
cerris hiearcietosum Jov. stammen, beobachtet.