DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 3 <-- 3 --> PDF |
Š U MARSKI LIST GLASILO ŠUMARSKOG DRUŠTVA HRVATSKE GODIŠTE 81 SEPTEMBAR — OKTOBAR GODINA 1957 ISTRAŽIVANJA O TEHNIČKIM SVOJSTVIMA SLAVONSKE HRASTOVINE Investigations on technical properties of Slavonian Oakwood Prof. Dr. Ivo Horvat, Zagreb 1. UVOD U ovoj su radnji prikazani rezultati istraživanja o tehničkim svojstvima slavonske hrastovine. U trgovini drvetom, kako je općenito poznato, u smislu definicije o finoći drveta1)2), pod slavonskom hrastovinom označuje se hrastovina naročitog kvaliteta obzirom na njenu homogenost (jednolično nanizani i uzani godovi) i lakoću mehaničkog obrađivanja, a ne geografsko podrijetlo. Predmetom istraživanja bila je slavonska hrastovina lužnjaka i kitnjaka. Uporedo sa 43 probna stabla lužnjaka (Quercus pedunculata Ehrh.), 15 probnih stabala hrasta kitnjaka (Quercus sessiliflora Salisb.) istraženo je i 1 probno stablo hrasta sladuna (Quercus conferta Kitaibel). Istraženi materijal potječe sa skoro svih naših važnijih staništa hrasta lužnjaka i kitnjaka (vidi sliku 1). Istraživanja obuhvatila su širinu goda, zonu kasnog drveta, volumnu težinu, linearno i volumno utezanje, čvrstoću na tlak, čvrstoću na savijanje i čvrstoću na udarac. U našoj stručnoj literaturi ne nalazimo mnogo radova o tehničkim svojstvima slavonske hrastovine. Radovi Kozare a3), K e s t e r č a n e k a4)5), R a č k o g a6) i Ett ingéra 7) dotakli su to pitanje samo općenito. Oni su iznijeli ondašnje rezultate stranih autora o kvaliteti i tehničkim svojstvima hrastovine. U svojim studijama iznio je U g r e n o v i ć8)9)10) rezultate svojih istraživanja o čvrstoći cijepanja slavonske hrastovine. U stranoj literaturi nalazimo više radova o istraživanju tehničkih svojstava naših domaćih vrsta drveta. Ovdje ćemo navesti samo one istraživače, koji su istražili neka svojstva slavonske hrastovine. B o g n e r11) je u potrazi za dobrom hrastovom građom za brodove prošao i upoznao sve naše šume. Izbor hrastovine, koja je služila za gradnju brodova, vršio je po volumnoj težini odnosno širini goda (po Bogneru širina goda morala je iznositi 6 do 8 i više mm, odnosno volumna težina od 0.78 g/cm3 na više). Po volumnoj težini procjenjievala se je čvrstoća, tvrdoća i trajnost hrastovine. Za izbor hrastove građe za brodove dolazila je u obzir hrastovina lužnjaka, kitnjaka i medunca. Hrastovina medunca (Quercus pubescens Willd.) je zbog svoje razmjerno najveće težine i zakrivljeonsti svoga debla bila naročito cijenjena kao odlični materijal za gradnju brodova11) 12). J a n k a je u svojim radovima istražio širinu goda, volumnu težinu, površinsko utezanje, čvrstoću na tlak i tvrdoću slavonske hrastovine13). Od posebne je važnosti njegovo komparativno istraživanje tehničkih svojstava hrastovine lužnjaka i kitnjaka14) te istraživanja o tehničkim svojstvima stare i mlade slavonske hrastovine13). Nažalost su se ta istraživanja ograničila na malen broj proba. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 4 <-- 4 --> PDF |
SI. — Pregledna karta šumarija iz kojih potječu probna stabla hrasta lužnjaka i hrasta kitnjaka. — The map of forest district from which the Pedunculate and Sessile Oak sample trees were taken. 322 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 5 <-- 5 --> PDF |
2. MATERIJAL ZA ISTRAŽIVANJE I METODIKA RADA Istraženi materijal potječe iz skoro svih važnijih staništa naše hrastovine. Hrast lužnjak potječe sa područja bivše Direkcije državnih šuma Vinkovci, šumarije Lipovljani i Vrbanja; sa područja bivše Gradiške imovne općine, šumarije Banova Jaruga i Novska; sa područja bivše Brodske imovne općine, šumarija Rajevo selo; sa područja bivše Petrovaradinske imovne općine, šumarija Bosutska u Moroviću, Ogar, Klenak i Kupinovo; sa područja bivše Direkcije državnih šuma Zagreb, šumarija Pitomaca; sa područja bivšeg državnog dobra »Belje«, šumarija Topolovac kraj Siska, Tikveš i B. Manastir. Hrast kitnjak potječe sa područja bivše Direkcije državnih šuma Zagreb, šumarije Kostajnica i Rujevac; sa područja bivše Gradiške imovne općine, šumarija Babja Gora u N. Gradiški i sa područja bivše Petrovaradinske imovne općine, šumarija Srem. Kamenica. Hrast sladun potječe sa područja bivše Petrovaradinske imovne općine, šumarija Kupinovo. Na karti (si. 1) ucrtana su ona mjesta — sjedišta šumarija iz kojih potječu probna stabla hrasta lužnjaka i kitnjaka. Izbor probnih stabala i izrada probnih trupčića vršena je po posebnoj »Instrukciji Zavoda za uporabu šuma u Zagrebu«15) koja je kasnije razrađena i publicirana kao dio udžbenika Ugrenovića »Tehnologija drveta«. Za sva probna stabla sabrani su podaci o sastojinskim prilikama iz kojih potječu probna stabla, kao i podaci o samom probnom stablu. Ovi su podaci publicirani u jednoj ranijoj studiji16) i ovdje se ne iznose. Način izrade proba, metodika rada i kronologija rada opisani su isto tako u gore navedenoj instrukciji. Kod istraživanja tehničkih svojstava slavonske hrastovine pridržavao sam se te metodike. Način izrade proba, veličina i oblik proba, metodika i kronologija rada te način obrađivanja rezultata istraživanja tehničkih svojstava slavonske hrstovine nisu zbog tih razloga ovdje ponavljani. Materijal za istraživanje sakupljen je u toku 1938. i 1939. godine. U toku 1939 i 1940. razrađen je prvi dio istraživanja, koji je obuhvatio širinu goda, zonu kasnog drveta, volumnu težinu, linearno i volumno utezanje. Rezultati ovog dijela istraživanja publicirani su u posebnoj studiji16. Drugi dio istraživanja, koji je obuhvatio neka mehanička svojstva slavonske hrastovine, nastavljen je u toku 1948. i 1949. god. U ovoj radnji biti će u kratko prikazani rezultati istraživanja tehničkih svojstava slavonske hrastovine. Iz prve studije16) biti će prikazani samo osnovni podaci o rezultatima istraživanja širine goda, zone kasnog drveta, volumnoj težini, linearnom i volumnom utezanju. U nastavku biti će prikazani rezultati istraživanja nekih mehaničkih svojstava slavonske hrastovine i to čvrstoće na tlak, čvrstoće na savijanje i čvrstoće na udarac. Broj probnih stabala, trupčića i ispitanih proba prikazan je u tabeli broj 1. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Tabela broj 1 — Broj probnih stabala, trupčića i proba Tab. 1 — Number of sample trees, sections and specimens Područje Forest district 1 -° as o w a J-, Qj .2 & Broj proba Number of specimens CO eu B es 11 3 CJ n CO C PQ W S S ft -g o 5 H a. Hrast lužnjak a. Pedunculate oak 1. Lipovljani 20 20 122 79 79 2. Vrbanja 1 1 9 9 9 3. Banova Jaruga 3 3 33 29 30 4. Novska 2 2 21 17 21 5. Raj evo selo 2 2 25 14 39 6. Klenak 2 2 17 13 13 7. Ogar 3 3 31 18 22 8. Bosutska u Mor 2 6 72 34 38 9. Kupinovo 3 3 39 25 — 10. Pitomaca 2 2 24 10 20 11. Tikveš 1 1 8 5 9 12. Topolovac 1 1 9 8 9 13. B. Manastir 1 1 31 — — Ukupno: 43 47 442 261 289 278 1270 b. Hrast kitnjak b. Sessile oak 1. Kostajnica 5 5 49 60 62 123 2. Rujevac 4 4 36 23 28 51 3. Babja Gora 4 4 28 17 19 37 4. Srem. Kamenica 2 4 31 15 12 29 Ukupno: 15 17 144 115 121 240 620 c. Hrast sladun c. Hungarion oak 15 Sveukupno: 59 65 601 376 410 518 1905 1. Kupinovo 1 1 15 — — — Na broju proba pod a) mjerena je i ispitana širina goda, zona kasnog drveta, volumna težina, linearno i volumno utezanje, pod b) čvrstoća na savijanje, pod c) čvrstoća na udarac, a pod d) čvrstoća na tlak. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 7 <-- 7 --> PDF |
3. REZULTATI ISTRAŽIVANJA U tabeli broj 2 iznijeti su rezultati istraživanja tehničkih svojstava slavonske hrastovine. Tabela sadrži granice istraženog svojstva, srednju vrijednost (m), standardnu devijaciju (s), grešku srednje vrijednosti (fm) i broj istraženih proba. Tabela broj 2 — Rezultati istraživanja slavonske hrastovine Tab. 2. Results of investigation of Slavonian Oak wood Granice m s fm n s a CO (S C Svojstvo a g O CU a _3L"S o «M ^ S Property * o > JŠ 4 M S a a» H3 u j§ « < w H » 1. Širina goda (mm) 0.83.. 5.37 1.98 ±0.81 ±0.03 601 1. Annual-ring width 2. Zona kasnog drveta (%) 39.. 96 67.3 ±10.2 +0.42 601 2. Late-wood zone 3. Volumna težina (g/cm3) 3. Specific gravity a) u prosušenom stanju 0.438 .. 0.861 0.678 ±0.073 ±0.003 601 a) in air-dry state b) u standard, suhom stanju 0.338 .. 0.837 0.635 ±0.075 ±0.003 601 b) in oven-dry state c) nominalna 0.353.. 0.706 0.555 ±0.057 ±0.002 601 c) nominal 4. Utezanje do 0°/o vlage (%) 4. Shrinkage up to m.c. 0»/o (in %) a) radijalno 2.53 .. 7.55 4.84 + 0.84 +0.04 601 a) radial b) tangencijalno 4.50. . 13.99 9.31 + 1.46 ±0.06 601 b) tangetial c) longitudinalno 0.01. . 1.29 0.43 ±0.21 ±0.01 601 c) longitudinal d) volumno 8.75. .20.67 14.10 +2.00 ±0.08 601 d) volume 5. Utezanje do prosuš. f/o) 5. Shrinkage up to m.c. 12fl/o (in °/o) a) radijalno 1.46 .. 6.13 3.00 ±0.67 ±0.03 601 a) radial b) tangencijalno 2.73 .. 11.54 6.56 ±1.38 ±0.06 601 b) tangential c) volumno 4.73 .. 16.82 9.72 ±1.75 ±0.07 601 c) volume 6. Čvrstoća na udarac (kgm/cms) 0.116.. 1.260 0.740 ±0.301 ±0.014 460 6. Impact bending strenght (kg./sq.cm.) 7. Čvrstoća na savijanje (kg/cm2) 466 .. 1785 1257 ±240 ±12.1 389 7. Static bending strength (kg./sq.cm.) 8. Čvrstoća na tlak (kg/cm2) 246 .. 720 494 ±87.2 +3.81 523 8. Compressive strenght (kg./sq.cm) 325 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 8 <-- 8 --> PDF |
3.1 Bijeli srž Pitanje istraživanja razlike u tehničkim svojstvima bijeli i srži slavonske hrastovine obrađeno iz ovih razloga: prvo, jer je pojas bijeli u hrastovine vrlo uzak i iznosi za istraženu hrastovinu lužnjaka 0.70 . . . 1.75 . . . 3.62 cm, a kitnjaka 1.22..2.16.. 2.77 cm (utvrđeno mjerenjem širine bijeli na četiri unakrsna radija svakog probnog stabla) i drugo, jer za tehničku upotrebu dolazi u obzir samo srž hrastovine. 3.2 Godovi Slavonska hrastovina poznata je zbog svoje finoće po cijelom svijetu. Jednoličnost nizanja i uzanost godova glavne su karakteristike slavonske hrastovine. Na osnovu mjerenja izvršenih na 601 probi sastavljena je tabela broj 3. U ovoj tabeli prikazani su: granice, srednja vrijednost, standardna devijacija i greška srednje vrijednosti širine goda i zone kasnog drveta posebno za hrastovinu lužnjaka, hrastovinu kitnjaka i hrastovinu sladuna te ove vrijednosti za sve tri vrste. Tabela broj 3 — Širina goda i zona kasnog drveta hrastovine Tab. 3 — Annual-ring width and late-wood zone of Oak Širina goda Postotak zone k. drveta Annual ring width Broj proba Number of specimens Late wood zone Vrst Species granice granice m s fm m s fm Range Range mm mm mm mm °/o °/o °/o /« Lužnjak Pedunculate oak 442 0,83... 5,37 2,02 ±0,90 ±0,04 39... 96 67,1 ±10,2 ±0,48 Kitnjak Sessile oak 144 0,84... 4,08 1,85 ±0,61 ±0,05 44... 93 68,6 ± 9,7 ±0,81 Sladun Hungarian oak 15 1,38... 4,50 2,08 ±0,81 ±0,03 39... 76 55,8 ± 8,8 ±2,27 60137 1,9S81 ±0 03 Mean* °´83 5´ ±0´ ´ 39... 96 67,3 ±10,2 ±0,42 Širina goda hrastovine kreće se u granicama od 0.83 do 5.37 mm, a srednja vrijednost iznosi 1.98 mm. Srednja širina goda hrastovine lužnjaka (2.02 mm) neznatno je veća od one hrastovine kitnjaka (1.85 mm). Zona kasnog drveta hrastovine kreće se u granicama od 39 do 96°/o, a srednja vrijednost iznosi 67.3%. Srednja vrijednost zone kasnog drveta hrastovine lužnjaka (67.1%) neznatno je manja od one hrastovine kitnjaka (68.6%). Raspored širina goda i zone kasnog drveta hrastovine grafički je prikazan na si. 2 i 3. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 9 <-- 9 --> PDF |
«I. »0 Sinno goda SI. 2 — Raspored širine goda hrastovine SI. 3 — Raspored zone kasnog drveta Annual ring width of Oakwood. hrastovine — Latewood of Oak. 3.3 Volumna težina Volumna težina je od svih tehničkih svojstava drveta najmanje istražena. Raniji istraživači smatrali su volumnu težinu kao indikator kvalitete drveta. Tako je B u f f o n (po Exner-u17) na osnovu svojih istraživanja zaključio, da je »čvrstoća drveta proporcionalna svojoj težini . . .«, a to znači što je neko drvo teže, to je ono čvršće. Prema zaključku Internacionalnog saveza zavoda za šumske pokuse i odbora za istraživanje drveta18) uttvrena je volumna težina u standardno suhom stanju, u prosušenom stanju kod 12% vlage i nominalna volumna težina. 3.31 Volumna težna standardno suhe hrastovine Volumna težina standarno suhog drveta je omjer težine i volumena probe koja je sušena kod temperature od 102 +3° C do konstantne težine. To je težina 1 cm3 posve suhog ili standardno suhog drveta. U tabeli 4 prikazani su rezultati ispitivanja volumne težine u standardno suhom stanju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Tabela broj 4 — Volumna teiina standardno suhe hrastovine Tab. 4 — Specific gravity of oven-dry oak wood Vrst The kind of wood Broj proba Number Df specimens Granice Range g/cm3 m g/cm3 s g/cm3 fm g/cm3 Lužnjak Ped. oak 442 0,388 .. . 0,795 0,625 ±0,072 ±0,003 Kitnjak Sess. oak 144 0,465 . . . 0,837 0,662 ±0,082 ±0,007 Sladun Hung, oak 15 0,541 . . . 0,785 0,669 ±0,064 ±0,016 Prosjek- Mean 601 0,388 . . . 0,837 0,635 ±0,075 ±0,003 Volumna težina standardno suhe hrastovine kreće se u granicama od 0,388 do 0,837 g/cm3, a srednja vrijednost iznosi 0,635 g/cm3. Volumna težina posve suhe hrastovine lužnjaka (0,625 g/cm3) nešto je manja od one hrastovine kitnjaka (0,662 g/cm3). Raspored volumne težine standardno suhe hrastovine i nominalne volumne težine hrastovine prikazan je na si. 4. L42 050 05a 066 07* 032 Volumna težina SI. 4 — Raspored volumne i nominalne težine hrastovine — Oven-dry and nominal specific gravity. 3.32 Volumna težina prosušene hrastovine Volumna težina prosušenog drveta je omjer težine i volumne probe u prosušenom stanju. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Taj stepen prosušenosti iznosio je za istražene probe hrastovine: lužnjaka 8,6 ... 12,3 ... 16,6 % kitnjaka 8,0 ... 12,0 ... 13,1 °/o sladuna 10,8 .. . 13,2 . .. 17,6 % Prosječna vlaga prosušenog drveta hrasta lužnjaka iznosila je 12,3 °/o, hrasta kitnjaka 12,0 %, a hrasta sladuna 13,2 %. Rezultati ispitivanja volumne težine prosusene hrastovine prikazani su u tabeli 5. Tabela broj 5 — Volumna težina prosusene hrastovine Tab. 5 — Specific gravity of air-dry oak wood Vrst Species Broj proba Number 3f specimens Granice Range g/cm3 m g/cm3 s g/cm3 fm g/cm3 Lužnjak Ped. oak 442 0,438 ... 0,830 0,670 ±0,070 ±0,003 Kitnjak Sess. oak 144 0,512 ... 0,861 0,700 ±0,070 ±0,006 Sladun Hung, oak Prosjek- Mean 15 601 0,614 ... 0,849 0,438 ... 0,861 0,703 0,678 ±0,070 ±0,073 ±0,018 ±0,003 Volumna težina prosusene hrastovine kreće se u granicama od 0,438 do 0,861 g/cm3, a srednja vrijednost iznosi 0,678 g/cm3. Hrastovina kitnjaka (0,700 g/cm3). 3.33 Nominalna volumna težina Nominalna volumna težina je omjer težine probe u standardno suhom stanju i volumena probe u sirovom stanju. Nominalna volumna težina je težina suhe supstance u 1 cm3 svježeg (sirovog) drveta. Rezultati ispitivanja nominalne volumne težine hrastovine prikazani su u tabeli 6. Tabela 6 — Nominalna volumna težina hrastovine Tab. 6 — Nominal specific gravity of oak wood Broj Granice m s fm Vrst proba Range Number Species Df specimens g/cm3 g/cm3 g/cm3 g/cm3 Lužnjak 442 0,353 ... 0,665 0,535 ±0,055 ±0,003 Ped. oak Kitnjak 144 0,418 ... 0,706 0,570 ±0,056 ±0,005 Sess. oak Sladun 15 0,483 ... 0,680 0,577 ±0,057 ±0,015 Hung, oak Prosjek 601 0,353 ... 0,706 0,555 ±0,057 ±0,002 Mean |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Nominalna volumna težina hrastovine kreće se u granicama od 0.353 do 0.706 g/cm3, a srednja vrijednost iznosi 0,555 g/cm3. Nominalna volumna težina hrastovine lužnjaka (0,535 g/cm3) nešto je manja od one hrastovine hitnjaka (0,570 g/cm3). Raspored nominalne volumne težine hrastovine prikazan je grafički na slici 4. 3.34 Anizotropnost volumne težine Kod slavonske hrastovine mogli smo na svim izmjerenim presjecima pratiti promjenu volumne težine u smjeru od periferije prema srcu debla. Na skoro svim presjecima mogli smo utvrditi tendenciju porasta volumne težine u tom smjeru. Sto je drvo bliže srcu to je ono teže. Razlog je tome proces osržavanja drveta. Navesti ćemo samo nekoliko primjera iz istraženih probnih stabala. Probno stablo L 36 imalo je u smjeru od periferije prema srcu debla ovu širinu goda, postotak zone kasnog drveta i volumnu težinu: Broj probe Širina goda o/o zone kasnog vol. težina Specimen No. Annual-ring width drveta Spec, gravity m m */o of late-wood zone g/cm3 21 2,00 70 0,471 22 2,09 79 0,618 23 3,00 66 0,668 24 3,25 74 0,670 25 3,71 72 0,706 Vidimo da je drvo prema srcu širih godova i veće volumne težine. Na jednom te istom presjeku bjeljika ima težinu 0,471 g/cm3, a srž u blizini srca 0,706 g/cm3. Razlika je 0,235 g/cm3 ili cea 50% na istom presjeku probnog stabla. Na primjeru probnog stabla L 46 vidjet ćemo da i kod približno iste širine goda od periferije prema srcu volumna težina pokazuje tendenciju porasta: Broj probe Širina goda o/o zone kasnog vol. težina Specimen No. Annual-ring width drveta Spec, gravity mm % of late-wood zone g/cms 41 1,10 40 0,549 42 1,58 62 0,579 43 1,06 64 0,612 44 1,14 72 0,701 Na ovim probama ne mijenja se znatno širina goda, ali je zato postotak zone kasnog drveta veći u proba iz srži nego u proba na periferiji presjeka. Proba br. 41 na periferiji i ona iz br. 44 u blizini srca debla imadu istu širinu goda, ali različiti postotak zone kasnog drveta. Veća je volumna |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 13 <-- 13 --> PDF |
težina kod proba iste širine goda u onih proba, koje imadu veći postotak zone kasnog drveta. Na presjeku probnog stabla kitnjaka broj K 1 probe imadu ovu širinu goda, postotak zone kasnog drveta i volumnu težinu: Broj probe Širina goda %> zone kasnog vol. težina Specimen °/e Annual-ring width drveta Spec, gravity mm %> of late-wood zone g/cm3 41 I. " 52 0,465 42 1,82 64 0,543 43 2,50 76 0,601 44 3,79 82 0,733 Istu pojavu nalazimo i na presjeku sladuna S 1: Broj probe Širina goda % zone kasnog vol. težina Specimen No. Annual-ring width drveta Spec, gravity mm Vo of late-wood zone g/cm8 11 1,38 56 0,555 12 1,44 51 0,662 13 2,12 58 0,694 14 3,06 65 0,761 Kod probnih stabala hrasta lužnjaka L 31 i hrasta kitnjaka K 14 imali smo 3 trupčića iz razne visine debla, iz kojih smo izradili probe. Jedan trupčić otpiljen je na donjem kraju, drugi iz sredine, a treći na gornjem kraju čistog debla. Rezultati volumnih težina iznijeti su u tabeli 7. Tabela broj 7 — Volumna težina hrastovine Tab. 7 — Specific gravity of oak wood Broj Volumna Volumna Položaj trup proba težina težina čića na stablu Vrst Number of Spec. Spec. Stem disk ta specimens gravity gravity Species ken at height sSf 8 % *J a s* m % g/em´ g/cm5 Kitnjak 14 2,0 10 0,579 Sess. oak 8,0 16 0,573 1 0,568 15,0 10 0,550 Lužnjak 31 0,5 8 0,747 Ped. oak 2,5 7 0,733 | 0,736 8,0 6 0,725 Iz ovih podataka možemo zaključiti da volumna težina opada i sa visinom debla. To će reći najteže je drvo žilišta, a prema krošnji stabla težina drveta opada. Poznato je da se drvo razlikuje po svojim svojstvima, ako potječe od probnih stabala iz raznih bioloških razreda u sastojini. H a r t i g (po Trendelenburgu19) istražio je 246 godina stare hrastove i došao do ovih rezultata: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Visinski razred stabala po Kraftu Nominalna vol. težina g/cm* Biol, class by Kraft Nominal spec, gravity 1 0,460 2 ,0461 3 0,538 4 0,520 5 0,482 Drvo, koje potječe od stabala iz srednjih visinskih razreda hrasta, teže je. Iz naših istraživanja uzeli smo ona probna stabla hrasta lužnjaka koja potječu sa područja šumarije Lipovljani i to s razloga što je sa tog područja bilo najviše vladaj ućih i nadvladanih stabala sa istog staništa. Drvo nadvladanih stabala teže je od drveta vladaj ućih stabala: Širina goda mm Annual- ring width Volum Spec. g/cm3 na težina gravity g/cm3 Broj proba Number of specimens VladajućaDominant stabla trees 2,18 0,648 0,561 54 Nadvladana stabla Sub-dominant trees 1,59 0,674 0,571 68 Hrastovina kitnjaka iz područja šumarije Kostajnica (zastupana tri visinska razreda) razvrstana po visinskim razredima pokazuje ove volumne težine: Nom. vol. Širina goda Vol. težina težina Visinski razred Broj proba Annual-Spec, gravity Nom. spec. stabla po Kraftu Number of ring width g/cm3 gravity Biol, class by Kraft t specimens mm g/cm3 0 t n 1. 2. 2,07 0,608 0,530 35 3. 1,54 1,651 0,551 6 4. 1,49 0,626 0,550 8 5. Kod hrasta kitnjaka drvo suvladajućih stabala je najteže, a vladajućih i nadvladanih nešto lakše. Dakle i naši rezultati poklapaju se djelomično sa onim Hartiga . Smatramo da je ovo istraživanje nepotpuno, jer nisu zastupani svi visinski razredi stabala u sastojini niti je broj predstavnika za pojedini razred dovoljno velik. Potrebno je da to pitanje bude predmetom naročitih istraživanja. 3.35 Odnos između širine goda i volumne težine Volumna težina drveta može uz stanovita ograničenja poslužiti kao približni indikator ostalih tehničkih svojstava drveta. Naročito su meha |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 15 <-- 15 --> PDF |
nička svojstva u stanovitoj funkcionalnoj ovisnosti sa volumnom težinom drveta. Utvrđivanje volumene težine drveta za praksu je dosta složeno, čano je to sa mjerenjem, vaganjem i sušenjem i traži naročitu makar i jednostavnu aparaturu. Praksi je dakle potreban jednostavniji način procjenjivanja kvalitete drveta. U tu svrhu istraženi su odnosi širine goda i volumne težine da bi se u praksi na osnovu širine goda, uz pretpostavku jednoličnog i pravilnog nizanja godova, mogla procijeniti kvaliteta hrastovine. Rezultati ovog ispitivanja prikazani su grafički na si. 5. OM -hrail tuinjjk OM 052 Otfi IO 20 SO 40 50«» 5innQ aodo. SI. 5 — Odnos između širine goda i volumne težine hrastovine lužnjaka i kitnjaka — Relationship between the specific gravity and the annual ring width of Pedunculate and Sessile Oakwood. Za ovaj odnos izračunat je koeficijenat korelacije i njegova srednja greška, koji iznose za lužnjak r = + 0.338 ± 0.042 kitnjak r = + 0.418 + 0.069 Iz koeficijenta korelacije i njegove srednje greške može se zaključiti, da je odnos između širine goda i nominalne volumene težine pozitivan, to jest što je širi god — do širine od 4 mm — to je veća volumna težina. Za lužnjak postoji slaba, a za kitnjak srednja pozitivna korelacija. 3.4 Utezanje Ispitivanje linearnog i volumnog utezanja izvršeno je na 601 probi. Volumno utezanje utvrđeno je neposredno volumetriranjem proba i posredno iz poznatih linearnih utezanja. Neposredno mjerenjem dimenzija utvrđeno je linearno utezanje i to u radijalnom i tangencijalnom smjeru. Podaci o longitudinalnom utezanju samo su orijentacioni. I to iz razloga što je u smjeru vlakanaca dužina mjerenja (20 mm) premalena. Ispitivanje je obuhvatilo utezanje od stanja sirovosti odnosno napojenosti do stanja standardne suhoće i utezanje od stanja sirovosti do stanja prosušenosti. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 16 <-- 16 --> PDF |
3.41 Totalno utezanje Rezultati ispitivanja linearnog i volumnog utezanja prikazani su u tabeli 8. Tabela 8 — Linearno i volumno utezanje slavonske hrastovine Tab. 8 — Linear and volume shrinkage of Slavonian oak-wood Vrst Species Lužnjak Red. oak Kitnjak Sess. oak Sladun Hung, oak Prosjek- Mean Lužnjak Red. oak Kitnjak Sess. oak Sladun Hung, oak Prosjek- Mean Lužnjak Red. oak Kitnjak Sess. oak Sladun Hung, oak Prosjek- Mean Lužnjak Red. oak Kitnjak Sess. oak Sladun Hung, oak Prosjek- Mean Broj proba Number of specimens Granice Range °/o a) Radijalno utezanje a) Radial shrinkage 442 144 15 601 2,53 ... 7,55 2,86 ... 6,19 3,72 ... 5,20 2,53 ... 7,55 b) Tangencijalno utezanje b) Tang, shrinkage 442 144 15 601 4,50.. 13,99 6,54 .. 12,50 6,53 ... 9,39 4,50.. 13,99 c) Longitudinalno utezanje c) Longitudinal shrinkage 442 0,01... 1,29 144 0,09 ... 0,99 15 0,20 ... 0,72 601 0,01... 1.29 d) Volumno utezanje d) Volume shrinkage 442 144 15 601 8,75 .. 20,67 9,78 .. 17.32 10,60.. 14,16 8,75 .. 20,67 1 m °/o 4,87 4,78 4,42 4,84 9,38 9,28 8,17 9,31 0,46 0,35 0,45 0,43 14,22 13,86 12,70 14,10 s °/o ±0,85 ±0,77 ±0,41 ±0,84 ±1,52 ±1,22 ±0,94 ±1,46 ±0,22 ±0,16 ±0,15 ±0,21 ±2,09 ±1,61 ±1,16 ±2,00 f m % ±0,04 ±0,06 ±0,10 ±0,04 ±0,07 ±0,10 ±0,22 ±0,06 ±0,01 ±0,01 ±0,04 ±0,01 ±0,09 ±0,14 ±0,29 ±0,08 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Radijalno utezanje hrastovine kreće se u granicama od 2.53 .. . 7.55%, a srednja vrijednost iznosi 4.84%. Radijalno utezanje hrastovine lužnjaka (4.87%) je neznatno veće od onoga hrastovine kitnjaka (4.78%). Tangencijalno utezanje hrastovine kreće se u granicama od 4.50 do 13.99%, a srednja vrijednost iznosi 9.31%. Hrastovina lužnjaka (9.38%) i hrastovina kitnjaka (9.28%) gotovo se jednako utežu u tangencijalnom smjeru. Hrastovina se uteže u longitudinalnom smjeru u granicama od 0.01 do 1.29%, a srednja vrijednost ovog utezanja iznosi 0.43%. Hrastovina lužnjaka (0.46%) se nešto jače uteže u smjeru vlakanaca od hrastovine kitnjaka (0.35%). Volumno utezanje istražene hrastovine kreće se u granicama od 8.75 do 20.67%, a srednja vrijednost iznosi 14.10%. Hrastovina lužnjaka (14.22%) volumno se nešto jače uteže od hrastovine kitnjaka (13.86%). Raspored radijalnog i tangencijalnog utezanja grafički je prikazan na slici 6. Rad utezanje 1 A\ V 1 \ \ \ \ / K ´ .. H» .. iii.´»-> 1——..>.„ i .« iTir K i — a t. Utuanie SI. 6 — Raspored radijalnog i tangencijalnog utezanja hrastovine Radial and tangential shrinkage of Oakwood. Općenito za sve vrsti drveta tangencijalno utezanje je za neko dva puta veće od radijalnog utezanja. Na osnovu rezultata ispitivanja tangen cijalnog i radijalnog utezanja utvrđen je odnos «t : ar Taj odnos iznosi za istražene vrste: lužnjak 1.94 kitnjak 1.92 sladun 1.86 prosjek 1.93 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Za linearna utezanja vrijedi približno odnos at : ar : ai » 2 : 1 : 0,1. Taj odnos kod istražene hrastovine iznosi za lužnjak 1,94 :1,0 : 0,99 kitnjak 1,92 :1,0 : 0,07 sladun 1,82 :1,0 : 0,10 preosjek 1,93 :1,0 : 0,08 Volumno utezanje izračunato je iz poznatih linearnih utezanja po formuli «T = t + «r + «« -~ 100 Ono iznosi za hrastovinu lužnjaka 14.25%, hrastovinu kitnjaka 13.97%, a hrastovinu sladuna 12.68%. Za sve istražene probe hrastovine ono iznosi 14.13%. Razlika između volumnog utezanja utvrđenog neposredno volumentiranjem proba i posredno računskim putem iz poznatih linearnih utezanja je vrlo mala. Ona gotovo iščezava, te iznosi u apsolutnom iznosu za lužnjak 0.03%, za kitnjak 0.11%, a za sladun 0.02%. Za sve istražene probe hrastovine ova razlika iznosi u apsolutnom iznosu 0.03%, a u relativnom iznosu 0.21%. Volumno utezanje približno je jednako a » 3.0 « Za istražene vrste hrastovine taj odnos iznosi za lužnjak a = 2.92 « . za kitnjak « = 2.90 « , a za sladun a = 2.87 a . r Za sve istražene probe hra v r´ v r stovine taj odnos iznosi a = 2.91 a . 3.42 Utezanje do stanja prosušenosti Za praksu je od veće važnosti poznati veličinu utezanja od stanja sirovosti do stanja prosušenosti nego od stanja sirovosti do stanja standardne suhoće. Prosušeno drvo sadrži 12 do 18% vode. Taj postotak vode u drvetu nikada nije stalan. On ovisi — kako je poznato — od relativne vlage uzduha. Poznavanje veličine utezanja do stanja prosušenosti važno je za robu koja se već u stanju sirovosti izrađuje u definitivnim dimenzijama (na pr. dužice, piljena roba i dr.). Potrebno je poznavanje postotka utezanja do stanja prosušenosti, da bi se robi mogle dati nešto veće dimenzije nego što će ih ona imati u prosušenom stanju. Taj višak otpada na utezanje drveta. 336 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 19 <-- 19 --> PDF |
U tu je svrhu istraženo radijalno, tangencijalno i volumno utezanje hrastovine do stanja prosušenosti. Rezultati toga istraživanja iznijeti su u tabeli 9. Tabela 9 — Linearno i volumno utezanje slavonske hrastovine đo stanja prosušenosti Tab. 9 — Linear and volume shrinhage of Slavonian Oakwood from green till air-dry state Vrst Species Broj proba Number of specimens Range Granice °/o m %> fm °/o a) Radijalno utezanje a) Radial shrinkage Lužnjak 442 1,53 ... 6,13 3,02 ±0,70 ±0,08 Ped. oak Kitnjak 144 1,41 ... 4,54 2,55 ±0,60 ±0,05 Sess. oak Sladun 15 2,11... 3,43 2,88 ±0,34 ±0,09 Hung, oak Prosjek-601 1,41... 6,13 3,00 ±0,67 ±0,03 Mean b) Tangencijalno utezanje b) Tangential shrinkage Lužnjak 442 2,73 ... 11,54 6,51 ±1,49 ±0,07 Ped. oak Kitnjak 144 3,72... 9,53 6,72 ±1,01 ±0,08 Sess. oak Sladun 15 5,39... 7,96 6,97 ±1,44 ±0,37 Hung, oak Prosjek-601 2,73 ... 11,54 6,56 ±1,38 ±0,06 Mean c) Volumno utezanje c) Volume shrinkage Lužnjak 442 4,73 ... 16,82 9,65 ±1,75 ±0,08 Ped. oak Kitnjak 144 6,85 ... 12,46 9,70 ±1,23 ±0,10 Sess. oak Sladun 15 8,79 ... 13,91 10,37 ±1,44 ±0,37 Hung, oak Prosjek-601 4,73 ... 16,82 9,72 ±1,79 ±0,07 Mean Utezanje hrastovine do stanja prosušenosti iznosi u radijalnom smjeru 3.00%, u tangencijalnom smjeru 6,56%, a volumnom 9.72%. — Razlike između hrastovine lužnjaka i hrastovine kitnjaka su kod ovog utezanja neznatne. Radijalno utezanje hrastovine lužnjaka (3.02%) je nešto veće od istog utezanja hrastovine kitnjaka (2.55%), a tangencijalno utezanje hrastovine lužnjaka (6.51%) je neznatno slabije od istog utezanja |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 20 <-- 20 --> PDF |
hrastovine kitnjaka (6.72). Volumno utezanje hrastovine kitnjaka (9.65%) gotovo je jednako istom utezanju hrastovine kitnjaka (9.70%). 3.43 Odnos između volumne težine i utezanja Američki istraživači na osnovu velikog broja istraženog materijala utvrdili su odnos između nominalne volumne težine i utezanja. Tako su Newli n i Wilso n (po Trendelenburgu19) izračunali da za sve vrste drveća u prosjeku vrijedi ovaj odnos = 28tn> at = = «v 17>°tn> «r 9´ 5tn Markward t (po Trendelenburgu19) je na osnovi novijih istraživanja ispravio Newl i n-W i 1 s o n o v e rezultate i izračunao ovaj prosjek za sve vrste drveća: aT - 26,5 tn, at - 16,3 tn> af - 9,11„ Trendelenburg 1 9 jeu svojim radovima utvrdio da i za evropske vrste drveta vrijedi odnos a„ ™ 28 K Nadalje je izradio tabelu evropskih vrsta drveća prema vlazi zasićenosti drvnih vlakanaca. Za one vrste sa prstenasto poroznim drvom, u koje spada i hrastovina, iznosila bi vlaga zasićenosti 23 . . . 25%, a odnos između nominalne volumne težine i volumnog utezanja iznosio bi ay = (22 ... 24) tn U ovoj su grupi bagrem, kesten, hrast, jasen, orah i trešnja. Hrastovina leži na gornjoj granici. 1 I ! 1 1 I 1 , I -L OJ8 (H2 OWi 050 05+ 058 002 060 9 lem Voiumna težina SI. 7 — Odnos između volumne težine i radijalnog odnosno tangencijalnog utezanja hrastovine lužnjaka i kitnjaka — Relationship between the radial and tangential shrinkage and specific gravity of Pedunculate and Sessile Oakwood. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 21 <-- 21 --> PDF |
Odnos između volumne težine i utezanja prikazan je grafički na slici 7. Koeficijenat korelacije izmeu nominalne volumne tđežine i utezanja i njegova srednja greška iznosi za radij alno utezanj e tangencij alno utezanj e lužnjak r = + 0,625 ± 0,029 r = + 0,647 ± 0,028 kitnjak r = + 0,670 + 0,046 r = + 0,762 ± 0,035 Iz grafičkog prikaza i koeficijenta korelacije može se zaključiti da je odnos između nominalne volumne težine i utezanja pozitivan. To znači da da je linearno utezanje — do stanovite granice — to veće što je drvo teže. Stepen korelacije je vrlo velik. Odnos između nominalne volumne težine i utezanja za istraženu hrastovinu je slijedeći: lužnjak av = 26,6tn, at — 17,5 tn, ar « 9,1 tn kitnjak av = 24,3 tn, afc = 16,3 tn, ar - 8,4 tn Za sve istražene probe hrastovine taj je odnos . av = 25,4 tn> at = 16,8 tn, ar = 8,7 tQ Toćka zasićenosti drvnih vlakanaca vlagom slavonske hrastovine je nešto veća nego što je točka zasićenosti hrastovine kako ju je odredio Trendelenburg, koji je taj odnos utvrdio maksimalno za Ako se pretpostavi, da je Trendelenburgu stajao na raspoloženju materijal hrasta kitnjaka, za kojeg je i ovim istraživanjem utvrđen odnos av = 24,3tn 5 znači da lužnjak ima višu točku zasićenosti, to jest više vezane vode od kitnjaka. To se vidi i iz odnosa nominalne volumne težine i volumnog utezanja lužnjaka koji iznosi av = 26,6 tn 3.5 Mehanička svojstva Od mehaničkih svojstava istražena su: čvrstoća na tlak, čvrstoća na savijanje i čvrstoća na udarac. 3.51 čvrstoća na tlak Čvrstoća na tlak ispitana je na hrastovim lužnjaka i hrastovini kitnjaka. Ukupno je ispitano 523 probe. Podaci o čvrstoći na tlak ispitane hrastovine sabrani su u tabeli 10. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 22 <-- 22 --> PDF |
Tabela 10 — Čvrstoća na tlak slavonske hrastovine Tab. 10 — Compressive strength of Slavonian oak wood Vrst Species Broj probe Number >f specimens Granice Range kg/cm2 m kg/cm2 s kg/cm2 fm kg/cm2 Lužnjak Ped. oak 278 246 ... 646 473 ±91.2 ±5.47 Kitnjak Sess. oak 245 306 ... 720 512 ±74.4 ±4.75 Prosjek 523 246 ... 720 494 ±87.2 ±3.81 Čvrstoća na tlak ispitane hrastovine kreće se u granicama od 246 do 720 kg/cm8, a srednja vrijednost iznosi 494 kg/cm2. Hrastovina lužnjaka (473 kg/cm2) na tlak je nešto slabija od hrastovine kitnjaka (513 kg/cm2). Raspored čvrstoće na tlak hrastovine lužnjaka i kitnjaka grafički je prikazan na slici 8. ´.-OO S.SO 360 , 6Vđ 560 CvralouO natlüU SI. 8 — Raspored čvrstoće na tlak hrastovine — Compressive strength of Oakwood. Za procjenu kvalitete drveta služi nam statička kota. Statička kota je omjer između čvrstoće na tlak i stostruke volumne težine u prosušenom stanju. Za istražene vrste statička kota iznosi za: lužnjak 7,05 kitnjak 7,32 prosjek 7,30 Po klasifikaciji M o n n i n-a20 ispitana hrastovina lužnjaka i kitnjaka po statičkoj koti ide ured visoko kvalitetnog građevnog drveta. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 23 <-- 23 --> PDF |
3.52 Čvrstoća na savijanja Čvrstoća na savijanje ispitana je na ukupno 389 proba. Rezultati ispitivanja sabrani su u tabeli 11. Tabela 11 — Čvrstoća na savijanje slavonske hrastovine Tab. 11 — Static bending strength of Slavonian oak wood Granice Vrst Broj proba m s fm Rauge Species Number of of oak specimens kg/cm2 kg/cm2 kg/cm2 kg/cm2 Lužnjak 263 466... 1785 1257 ±258 ±15,9 Ped. oak Kitnjak 126 760 ... 1676 1257 ±198 ±17,6 Sess. oak Prosjek 389 466 ... 1785 1257 ±240 ±12,1 Čvrstoća na savijanje ispitane hrastovine kreće se u granicama od 466 do 1785 kg/cm2, a srednja vrijednost iznosi 1257 kg/cm2). Hrastovina lužnjaka (1257 kg/cm2) po čvrstoći na savijanje jednaka je hrastovini kitnjaka (1257 kg/cm2). Čvrstoća na savijanje ispitane hrastovine je velika. Raspored čvrstoće na savijanje hrastovine lužnjaka i kitnjaka grafički je prikazan na slici 9. SO 1000 «400 «00 l«0O Uj/ci,» Čvrstoća na sanjanje SI. 9 — Raspored čvrstoće na savijanje hrastovine — Static bending strength of Oakwood. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 24 <-- 24 --> PDF |
3.53 čvrstoća na udarac Čvrstoća na udarac hrastovine ispitana je na 460 proba. U tabeli 12 prikazani su rezultati ispitivanja posebno za hrastovinu lužnjaka, posebno za hrastovinu kitnjaka, i u prosjeku za sve istražene probe hrastovine. Tabela 12 — Čvrstoća na udarac slavonske hrastovine Tab. 12 — Impact bending strength of Slavonian oak wood Granice Broj proba m s fm Vrst Range Number of Species specimens kg/cm2 kg/cm2 kg/cm2 kg/cm2 Lužnjak 327 0,116... 1,134 0,764 ±0,322 ±0,018 Ped. oak Kitnjak 133 0,274 ... 1,260 0,656 ±0,239 ±0,021 Sess. oak Prosjek 460 0,116... 1,260 0,740 ±0,301 ±0,014 Mean Čvrstoća na udarac istražene hrastovine kreće se u granicama od 0,116 do 1,260 mkg/cm2, a srednja vrijednost iznosi 0,740 mkg/cm2. Ispitana hrastovina lužnjaka (0,764 mkg/cm2) po čvrstoći na udarac nešto je čvršća nego hrastovina kitnjaka (0,656 mkg/cm2). Čvrstoća na udarac ispitane hrastovine je velika. Raspored čvrstoće na udarac grafički je prikazan na slici 10. 20 — 7. 10 02 .04 Of. OS 10 12 rf,/„´ C vrMeca na udarac SI. 10 — Raspored čvrstoće na udarac hrastovine — Impact bending strength of Oakwood. 3.54 Odnos između volumne težine i čvrstoće Između volumne težine i čvrstoće postoji određeni odnos. Općenito se može reći: čvrstoća je to veća što je veća volumna težina drveta. Matematski odnos između volumne težine i čvrstoće može se izraziti jednadžbom parabole21: |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 25 <-- 25 --> PDF |
y = ax" gdje je y = čvrstoća u kg/cm2, x = volumna težina drveta u g/cm3, a a i b su konstante, koje ovise o materijalu. Taj se odnos može izraziti i u obliku log y = log a + b log x Za istraženu hrastovinu kitnjaka utvrđen je odnos između volumne težine i čvrstoće i to za čvrstoću na tlak log y = 2,96090158 + 1,29956918 log x za čvrstoću na savijanje ; log y - 3,31413578 + 1,23604926 log x i za čvrstoću na udarac log y - 0,3128929 + 2,73453747 log x Standardne devijacije parametara log a i b izračunate za čvrstoću na tlak 0,00691772 0,3592255 čvrstoću na savijanje 0,00633477 0,03448956 čvrstoću na udarac 0,01489774 0,07736271 Volumna težina kodOVtaae/atm/ SI. 11 — Odnos između volumne težine i čvrstoće na tlak hrastovine kitnjaka — Relationship between the compressive strength and the specific gravity of Oakwood. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 26 <-- 26 --> PDF |
.jfi . . v . *t /*´ MO coo y // ni» 1 0 /y 0 /y t 0 «t» // S / 1 J e<» / / soc i -.-„ ,.-1-_ uSeO oeoo o«*o M«o l/b/umna tezi.no kod u´/o vlage Si. 12 Odnos između volumne težine i čvrstoće na savijanje hrastovine kitnjaka — Relationship between the static bending strength and the specific gravity of Oakwood. VblumriQ teztna kod 0´/«vlaqe SI. 13 — Odnos volumne težine i čvrstoće na udarac hrastovine kitnjaka — Relationship between the impact bending strength and the specific gravity of Oakwood. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 27 <-- 27 --> PDF |
Antilogaritmiranjem dobiveni su iznosi za čvrstoću na tlak y = 893,1 X 1,299569 za čvrstoću na savijanje y = 2061,2 X 1,236049 za čvrstoću na udarac y = 2,0554 X 2,734537 Standardne devijacije parametra a izračunate za čvrstoću na tlak 14,22 čvrstoću na savijanje 30,05 čvrstoću na udarac 0,0705 Na slikama 11, 12 i 13 prikazan je odnos između volumne težine i čvrstoće na tlak, čvrstoće na savijanje, čvrstoće na udarac hrastovine kitnjaka. 3.6 Mlada i stara slavonska hrastovina U stručnoj je literaturi13) u) često puta pokrenuto pitanje tehničkih svojstava stare i mlade slavonske hrastovine. Janka13) je svojim istraživanjima utvrdio, da je stara slavonska hrastovina manje volumne težine, manje čvrstoće na tlak i manje tvrdoće od mlade slavonske hrastovine, koja imade šire godove, teža je, čvršća i tvrđa. Evo rezultata istraživanja J a n k e: Slavonska hrastovina mlada stara Starost 74 god. 246 god. Širina goda 2.92 mm 1.20 mm Volumna težina kod 0% vi. 0.710 g/cm3 0.619 g/cm3 Volumna težina kod 15*>/o vi. 0.740 g/cm3 0.668 g/cm3 čvrstoća na tlak 705 kg/cm2 394 kg/cm2 Tvrdoća 698 kg/cm2 417 kg/cm2 Da ispitamo taj odnos kod naših istraživanja svrstali smo istraženi materijal u tri skupine. Prva skupina obuhvatala je sva probna stabla stara iznad 150 godina, druga sva probna stabla stara od 100 do 150 godina, a treća skupina sva probna stabla stara od 50 do 100 godina. U tabeli 13 svrstani su podaci o širini goda, volumnoj težini i utezanju za pojedina probna stabla ili skupine probnih stabala. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 28 <-- 28 --> PDF |
Tabela 13 — Pregled volumnih težina i utezanja po starosti Tab. 13. — Specific gravity and shrinkage of Slavonian oak wood according to age .a « i i! ü Volum. težina kod % vlage Spec, gravity (m, c. O %) î! ! îî u Šumarije »i Il Forest district TS c li s s *~ o n if a L « s, 9 « 1/3 < god. 1-H % j mm r/cm* g/cm> | % - 1 1 N to a) iznad 150 god. starosti O 10 Age above 150 years 46 Novska 255 1,51 0,621 0,528 5,27 9,60 17 43 Banova 40 41 Jaruga Raj evo selo Raj evo selo 180 260 260 1,74 1,41 0,599 0,589 0,519 0,517 4,22 5,16 9,05 10,28 14 25 31 Bosutska u Moroviću 180 32 Bosutska u Moroviću 175 1,52 0,581 0,496 4,61 9,41 72 b) od 100—150 god. starosti Age from 100 to 150 years 28 Ogar 143 1,96 0,596 0,509 4,87 9,15 10 30 Ogar 106 2,63 0,581 0,505 4,39 8,58 12 33 Pitomaca 101 2,66 0,604 0,531 4,65 8,47 13 36 Kupinovo 121 3,16 0,605 0,508 4,44 7,66 26 37 Kupinovo 123 42 Banova Jaruga 101 2,77 0,638 0,547 4,92 9,34 10 47 Beli Manastir 125 2,03 0,615 0,505 5,26 9,78 31 c) od 50 — 100 god. starosti Age from 50 to 100 years 4 5 Klenak Klenak 88 82 1,93 0,642 0,555 4,72 8,42 17 8-27 29 34 35 38 39 44 45 Lipovljani prosj. Ogar Pitomaca Kupinovo Vrbanja Topolovac Banova Jaruga Novska 75 89 81 90 70 60 95 65 1,85 2,42 2,52 2,97 2,48 3,73 3,57 2,42 0,660 0,640 0,705 0,547 0,623 0,679 0,720 0,639 0,567 0,551 0,598 0,480 0,540 0,574 0,606 0,547 5,00 4,94 5,39 3,78 4,82 5,55 5,07 4,77 9,82 9,19 9,99 8,07 8,42 8,77 10,63 9,71 122 9 11 14 g9 9 4 U tabeli 13 svrstane su srednje vrijednosti svih podataka po glavnim skupinama. Za komparaciju naših podataka sa Jankinim dodali smo u tabeli 14 podatke po Janki. Utezanje je Janka iznio koeficijentom površinskog utezanja. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 29 <-- 29 --> PDF |
347 |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Tabela 14 — Pregled volumnih težina i utezanja po starosti Tab. 14 - Specific gravity and shrinkage of Slavonian oak wood according to age Vrst Species Starost Age (Im years) i * I f it Si 2 H n , f B 2 é e Î Î D "ri « S, ; | L j M&i KO < mm > ° » ~ g/cm» z z g/cm» a. a. % H h % Lužnjak 150—260 6 128 1,52 0,590 0,507 4,88 9,57 Ped. oak 100—150 7 102 2,53 0,608 0,514 4,80 8,83 50—100 29 204 2,18 0,654 0,561 5,14 9,49 Lužnjak (Janka) Ped. oak 250 2 10 1,46 0,632 — 0,42 (Janka) 74 2 8 3,10 0,710 *"~ 0,56 Iz ovoga upoređenja može se zaključiti, da je širina goda, volumna težina i radijalno utezanje manje kod stare nego kod mlade hrastovine. Tangencijalno utezanje mlade i stare slavonske hrastovine gotovo je jednako. Razlike u širini i pravilnosti nizanja godova stare i mlade slavonske hrastovine vide se na si. 14 i 15. Na njima je grafički prikazana širina godova i njen tok od srca do periferije stabla. Na si. 14 prikazana je širina 5 5 A s % 4 \ * ^46 2 V\\\\!A -.´" \X < vi. oC42 V_ ´lm? O IcMO 1830 iaao 1900 (9L0 gaj <9öa Sirma goda mlade, hraslovme lužnjaka SI. 15 Širina goda mlade hrastovine lužnjaka — Annual ring width of the old Pedunculate Oakwood. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 31 <-- 31 --> PDF |
goda probnog stabla L 40, starog 260 godina, iz područja šumarije Rajevo selo i probnog stabla L 46, starog 255 godina, iz područja šumarije Novska. Širina goda je gotovo jednaka, godovi su pravilno nanizani, i ne prelaze skoro nigdje širinu od 2 mm. Na si. 15 prikazana je širina goda mlade slavonske hrastovine i to probno stablo L 45, staro 65 godina, sa područja šumarije Novska; probno stablo L 42, staro 101 godinu, sa područja šumarije Banova Jaruga; probno stablo L 27, staro 81 godinu, sa područja šumarije Lipovljani. Širina goda nije jednaka. Ona je veća kod srca i opada prema periferiji stabla. Iz ovoga prikaza vidljiva je veća nehomogenost između drveta unutarnjeg dijela srži i onog vanjskog dijela srži i drveta bijeli. Razlike u mehaničkim svojstvima stare i mlade hrastovine prikazati ćemo na čvrstoći savijanja lužnjaka. U tabeli 15 prikazane su srednje vrijednosti čvrstoće na savijanje hrastovine lužnjaka podijeljene u tri skupine: Tabela 15 — Pregled čvrstoće na savijanje po starosti Tab. 15 — Statie bending strength of Slavonian oak wood according to age Volumna Čvrstoća Broj prob. stabala Number of sample trees Broj proba Number of specimens Širina težina goda Annual-ring width na savi u kod 0«/o . ´S janje rt vlage Statie Spec, gravity- Vrst o o> M >> Species *> S O CO fcn m < bending strength Cm. c. 0°/o) g/cm3 kg/cm3 mm Lužnjak 150—260 6 51 1.52 0.590 1050 Ped. oak 100—150 7 37 2.53 0.608 1105 50—100 29 153 2.18 0.654 1389 Na osnovu ovoga upoređenja može se povući zaključak da stara slavonska hrastovina imade manju čvrstoću savijanja od mlade hrastovine. Nakon svih upoređenja može se reći da stara slavonska hrastovina ima pravilno nanizane i uzane godove, da je manje volumne težine, da se slabije uteže i da je manje čvrstoće na savijanje od mlade hrastovine. Mlada hrastovina ima u prvih 30—40 godina starosti nejednolične i široke godove. Nakon toga perioda pravilnost i širina godova približuje se pravilnosti i širini godova stare slavonske hrastovine. Mlada hrastovina nešto je teža, jače se uteže i veće je čvrstoće na savijanje nego stara slavonska hrastovina. 3.7 Rezultati istraživanja po područjima Istražena svojstva slavonske hrastovine po područjima odnosno šumarijama, iz kojih potječu probna stabla, prikazana su u tabeli 16. U toj su tabeli prikazani podaci o širini godova, nominalnoj volumnoj težini, radijalnom i tangencijalnom utezanju, čvrstoći na savijanje i čvrstoći na udarac. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 32 <-- 32 --> PDF |
Tabela 16 II II H. 1? JZ « m o i L= "D .L 0) CT 3 M a> ä (U o> E E — S Cft C « -o u šumarija u Ol 3 c S O J= =~? c c Ja o» Ç «> tu ^ «m Q. Q. II ff « Forest district *J ^ «a u~ m F l F l CÖ « (ft ^J .L» o 5 f «S u_ il » i J3f i O o w ^ C nj rt if > « L ô O ,_ C "« Si < ce ce o « vt a mm g/cm3 kg/cm´ mkg/cm1 ce co % Fl Ô 6 CD Z CD Z H r a s t 1 u ž n j a k P e d u n c u 1 a t e oak 1. Bosutska u Moroviću 1.52 0.496 4.61 9.41 72 1073 34 0.745 38 2. B. Manastir 2.03 0.505 5.26 9,78 31 — — — — 3. Kupinovo 3.85 0.511 4.34 8.01 39 1013 25 — — 4. 5. Raj evoOgar selo 1.41 2.35 0.517 0.520 5.16 4.70 10.28 8.94 25 31 875 1284 14 18 0.320 0.668 39 22 6. Banova Jaruga 2.55 0.531 4.67 9.57 33 1127 29 0.766 30 7. Vrbanja 2.48 0.540 4.82 8.42 9 1322 9 1.010 9 8. Klenak 1.93 0.555 4.72 8.42 17 1078 13 0.539 13 9. Novska 1.68 0.560 5.17 9.62 21 1213 17 0.656 21 10. Pitomaca 2.60 0.562 4.99 9.17 24 1393 10 0.988 20 11. Tikveš 1.72 0.563 6.11 10.50 8 1072 5 0.618 6 12. 13. Lipovljani Topolovac 1.85 3.73 0.567 0.574 5.00 5.55 9.82 8.77 122 9 1515 1387 79 8 1.060 0.994 79 9 H r a s t kitnj ii k Ses sile o a 1 c 1. Kostajnica 1.91 0.535 4.48 8.90 49 1170 60 0.607 62 2. Rujevac 2.14 0.568 4.85 9.47 36 1353 23 0.751 28 3. Babja Gora (Nova Gradiš.) 1.26 0.571 4.82 8.72 28 ´ 1197 15 0.629 19 4. Sr. Kamenica 1.91 0.629 5.28 9.96 31 1245 17 0.602 12 Po širini godova hrastovina lužnjaka sa najužim godovima potječe sa područja šumarije Rajevo selo, a sa najširim godovima sa područja šumarije Kupinovo. Po nominalnoj volumnoj težini najlakša hrastovina lužnjaka potječe sa područja šumarije Bosutska u Moroviću, a najteža hrastovina lužnjaka sa područja šumarije Topolovac. Ako se promatra nominalna volumna težina hrastovine lužnjaka iz posavskih šumarija od Topolovca do Kupinova onda težina ove hrastovine pokazuje tendenciju opadanja sa staništa od zapada prema istoku. U tabeli 17 iznijeti su podaci o širini goda, zoni ranog drveta i volumnoj težini, a u tabeli 18 podaci o čvrstoći na savijanje i čvrostoći na udarac hrastovine lužnjaka iz šumarije Topolovac, Kupinovo, Novska i Rajevo selo. 350 Broj proba Number of specimens |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 33 <-- 33 --> PDF |
Tabela 17 Tab. 17 CO Sirina goda Ann.-ring width . CD Volumna težina > a Spec, gravity h o Šumarija Forest district Broj prob, stabala Number of sample trees M CO CD W) -ö o W) CO co >> * s O _ço M M < god. I-H , . C g if Number of i Broj proba Broj proba Number of specimens « CO ß S CO o c o "S id co Ë I üo fiö § g mm Vo g/cms Topolovac 1 60 9 3.73 23 0.679 0.574 Kupinovo 3 90—123 39 3.85 37 0.599 0.511 Novska 1 255 17 1.51 37 0.625 0.560 Rajevo selo 2 260 25 1.41 43 0.589 0.517 Tabela 18 Tab. 18 to w> Šumarija Forest district Broj prob, stabala Number of sample trees CO M CO CD >> +> S o is M god. specimens Čvrstoća na savijanje Static bending strength kg/cm2 Broj proba Number of specimens ET.S 2 73 ´S. a CO tf"" M CO CO üb a >-a E Ü3 M mkg/cm2 Topolovac 1 60 8 1387 9 0.994 Kupinovo 3 90—123 25 1013 Novska 1 255 17 1213 21 0.656 Rajevo selo 2 260 14 875 39 0.320 Iz ovog se upoređenja može zaključiti da kod stare i mlade hrastovine postoji tendencija opadanja volumne težine i čvrstoće od zapada prema istoku. Analiza godova pokazuje da kod iste širine godova hrastovina iz istočnih posavskih šuma imade nešto veću zonu ranog drveta. Uslijed veće zone ranog drveta volumna težina hrastovine je nešto manja. Daljnjim istraživanjima potrebno bi bilo utvrditi zašto hrastovina iz istočne Posavine imade uz istu širinu goda veću zonu ranog drveta. Kod toga istraživanja uz ostale faktore treba istražiti da li povećana transpiracija uslijed stalnih vjetrova iz Panonske nizine nema za posljedicu veće učešće zone ranog drveta. Po radijalnom i tangencijalnom utezanju najslabije se uteže hrastovina lužnjaka sa područja šumarije Lipovljani, a najmanja kod hrastovine lužnjaka sa područja šumarije Rajevo selo. Po širini goda hrastovina kitnjaka sa najužim godovima potječe sa područja šumarije Babja Gora (Nova Gradiška), a sa najširim godovima sa područja šumarije Rujevac. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 34 <-- 34 --> PDF |
Hrastovina kitnjâka najlakša je sa područja šumarije Kostajnica, a najteža sa područja šumarije Srem. Kamenica. Po radijalnom utezanju hrastovina kitnjaka najslabije se uteže sa područja šumarije Kostajnica, a najjače sa područja šumarije Sremska Kamenica. Po tangencijalnom utezanju hrastovina kitnjaka najslabije se uteže sa područja šumarije Babja Gora (Nova Gradiška), a najjače sa područja šumarije Srem. Kamenica. Po čvrstoći na savijanje najslabija je hrastovina kitnjaka sa područja šumarije Kostajnica, a najjača sa područja šumarije Rujevac. Po čvrstoći na udarac najslabija je hrastovina kitnjaka sa područja šumarije Srem. Kamenica i Kostajnica a najjača je sa područja šumarije Rujevac. Po čvrstoći na tlak najslabija je hrastovina kitnjaka sa područja šumarije Kostajnica (498 kg/cm2) a najjača sa područja šumarije Rujevac (584 kg/cm2). Hrastovina kitnjaka sa područja šumarije Srem. Kamenica (524 kg/cm2) je po čvrstoći na tlak nešto slabija od hrastovine kitnjaka sa područja šumarije Babja Gora (Nova Gradiška) (545 kg/cm2). 3.8 Naša i strana hrastovina Pitanje razlike u kvaliteti drveta hrasta lužnjaka i kitnjaka raspravljeno je u stručnoj literaturi više puta. H arti g (po Trendelenburgu20) ispitao je dva stabla lužnjaka i kitnjaka sa istog stanovišta i došao do zaključka da nema razlike u kvaliteti drveta lužnjaka i kitnjaka. Janka 1 4 je istražio 44 probna stabla lužnjaka i 19 probnih stabala kitnjaka i došao je do rezultata da kitnjak ima nešto uže godove i nešto veće vrijednosti za volumnu težinu od kitnjaka. Trendelenburg 2 0 je na osnovu istraživanja Hartiga i Janke sastavio tabelu (vidi tabelu 19) širine goda i volumne težine hrastovine kitnjaka i lužnjaka. Tabela 19 Tab. 19 Nominalna vol. težina Volumna tež. kod 0°/o vlage Širina goda Nom. spec, gravity Spec, gravity (m. c. 0°/o) Ann.-ring width lužnjak kitnjak lužnjak kitnjak Ped. oak Sess. oak Ped. oak Sess. oak m m g/cm3 g/cm5 0.8 0.510 0.590 1.2 0.550 0.570 0.644 0.670 1.6 0.575 0.612 0.670 0.712 2.0 0.593 0.638 0.680 0.742 Na osnovu ovog upoređenja Trendelenburg je zaključio, da za širinu goda od 0.8 mm nema razlike između volumne težine hrastovine lužnjaka |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 35 <-- 35 --> PDF |
i kitnjaka, dok za veće širine goda hrastovina kitnjaka imade uvijek za istu širinu goda nešto veću volumnu težinu od hrastovine lužnjaka. Naše istraživanje obuhvatilo je 43 probna stabla hrasta lužnjaka sa ukupno 1270 proba i 15 probnih stabala hrasta kitnjaka sa ukupno 620 proba. U tabeli 20 sabrani su rezultati ovog istraživanja posebno za kitnjak. Tabela 20 Svojstv o Lužnjak Kitnjak Property Ped. oak Sessile oak 1. Širina goda (mm) Annual-ring width 2.02 1.85 2. Zona kasnog drveta %>) %> of late-wood zone 67 68 3. Volumna težina kod 12%> vi. (g/cm3) Spec, gravity (m. c. 12°/o) 0.670 0.700 4. Volumna težina kod 0°/o vi. (g/cm3) Spec, gravity (m. c. 0°/o)) 0.625 0.662 5. Nom. volumna težina (g/cm3) Nom. spec, gravity 0.535 0.570 6. Rad. utezanje (%) Rad. shrinkage 4.87 4.87 7. Tang, utezanje (%>) Tang, shrinkage 9.38 9.28 8. Volumno utezanje (%) Volume shrinkage 14.22 13.86 9. Čvrstoća na tlak (kg/cm2) Compressive strength 473 513 10. Čvrstoća na savijanje (kg/cmE) Static bending strength 1257 1257 11. Čvrstoća na udarac (mkg/cm2) Impact bending strength 0.656 0.764 Na osnovu rezultata naših istraživanja može se zaključiti da je hrastovina lužnjaka i kitnjaka po širini goda i zoni kasnog drveta gotovo na jednaka, da je hrastovina lužnjaka nešto lakša od hrastovine kitnjaka, da se hrastovina lužnjaka i kitnjaka gotovo najednako utežu, da je čvrstoća na tlak hrastovine lužnjaka nešto manja od čvrstoće na tlak hrastovine kitnjaka, da je čvrstoća na savijanje hrastovine lužnjaka i kitnjaka jednaka i da je čvrstoća na udarac hrastovine lužnjaka nešto manja od čvrstoće na udarac hrastovine kitnjaka. Da bi se uporedila volumna težina hrastovine lužnjaka i kitnjaka istih širina goda sastavljena je tabela 21. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 36 <-- 36 --> PDF |
Tabela 21 Širina goda Lužnjak Kitnjak Annual-ring width Ped. oak Sessile oak Nom. vol. Nom. vol. Granice Range Prosjek Mean težina Nom. spec. gravity Broj proba Number of specimens težina Nom. spec. gravity Broj proba Numbe r of specimens m m g/cm3 g/cm* 0,61... 1,00 0.8 0.511 14 0.538 3 1,01... 1,40 1.2 0.507 108 0.532 30 1,41.. .1,80 1.6 0.530 100 0.563 45 1,81... 2,20 2.0 0,534 72 0.584 35 2,21... 2,60 2.4 0.545 48 0.596 17 2,61... 3,00 2.8 0.576 37 0.590 7 3,01... 3,40 3.2 0.561 17 0.656 1 3,41 .. . 3,80 3.4 0.572 20 0.605 4 3,81... 4,20 4.0 0.587 9 0.630 2 Na osnovu ovog upoređenja može se zaključiti da je hrastovina lužnjaka, uz istu širinu goda — što znači uz istu brzinu rastenja — nešto lakša od hrastovine kitnjaka. Kao što je poznato hrast lužnjak za svoje uspijevanje traži duboka aluvijalna i diluvi jalna blago humusna, ilovasta tla kakva se nalaze u inundacionim područjima rijeka. Hrast kitnjak dolazi na brežuljcima i sredogorju gdje se tek malo spušta na sjeverne strane. Zahtjevi na tlo su nešto čedniji od onih lužnjaka. Uspijeva na manje dubokom tlu, a naročito se ugiba aluvijalnim tlima, koja su mu prevlažna (Petračić22). Po ovim podacima lužnjak imade na raspoloženje više vlage i manje topline nego kitnjak i gradi iz tih razloga kod istih širina godova — dakle kod iste brzine rastenja — nešto lakše, manje gusto drvo. Slavonska hrastovina poznata je kao najbolja hrastovina na svjetskom tržištu drvetom. Ovaj glas slavonska hrastovina uživa zbog svoje kvalitete i dimenzija. Mnogi autori bavili su se pitanjem kvalitete slavonske hrastovine. Ugrenović 23 ) je svojim istraživanjem dokazao da je kvalitet fine (slavonske) hrastovine bio poznat u staro rimsko doba. J a n k a13) je istraživao svojstva slavonske hrastovine. Neki autori kada govore o slavonskoj hrastovini nazivaju je pod tuđim imenom24 25) chene de Hongrie, Austrian oak). Hesmer26) kada govori o kvaliteti slavonske hrastovine ističe da je ona posljedica uzanih i pravilno nanizanih godova te odnosa zone ranog i kasnog drveta unutar godova. U najnovije vrijeme u stručnoj se literaturi27) ističe da je slavonska hrastovina lakša i mekša od hrastovine iz drugih područja. Ovdje ćemo uporediti neka svojstva naše i strane hrastovine. U tabeli 22 upoređena je širina goda i volumna težina hrastovine, a u tabeli 23 čvrstoća na tlak, čvrstoća na savijanje i tvrdoća. 354 i |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 37 <-- 37 --> PDF |
Tabela 22. Volumna težina kod Širina goda % vlage Spec, gravity (m. c. 0%) Vrst Annual-ring width područje Granice Prosjek Granice Prosjek Species and O .S Range Mean Range Mean forest district u ** 3 3 Broj proba sjek Mean Number of specimens g/cm3 < < mm Lužnjak Ped. oak Austrija Bavarska Francuska Engleska Letonska Rumunjska Rusija Jugoslavija Kitnjak Sessile oak Austrija Bavarska Francuska Engleska Rumunjska Jugoslavija Janka 14 ... 3.2 2.1 Hartig Monnin 356 0.2.. 4.9 1.6 2.7 Chaplin- Mooney Kalninš Dramba Pereligin 607 1.6 442 0.8.. 5.4 2.0 Janka 0.9 .. 2.0 1.6 Hartig Monnin 346 0.2 .. 2.7 1.1 2.7 Chaplin- Mooney Dramba * * * 144 0.8..4.1 1.8 * Preračunato iz volumne težine prosušene hrastovine gravity of Oak wood, air-dry. ** Preračunato iz nominalne volumne težine hrastovine t i pod cies ar st distr spec, gravity of Oak wood. 1 s g -es Autor Author 0.573 ... 0.757 0.422 ... 0.771 0.388 ... 0.795 0.548 ... 0.765 0.395 ... 0.823 0.465 . .. 0.837 0.650 0.642 0.630* 0.720** 0.700 0.740* 0.702 0.625 0.704 0.627 0.760 0.660 0.730 0.662 1 — Computed from spec, — Computed from nom. Tabela 23. Čvrstoćana tlak - Strength na savijanje TvrdoćaHardness 1 compressive static bending ProProPro Granice Granice Granice sjek sjek Broj proba Nun iber of spec mens CD 9 Range Range Range w Mean Mean N CA Ö > w.2 kg/cm2 kg/cm8 kg/cm2 Lužnjak Ped. oak Austrija Njemačka Engleska Letonska Rumunjske Rusija Jugoslavije Kitnjak Sessile oak Austrija Njemačka Rumunjske Janka Kollmann FPR Kalninš Dramba Perelygin *** Janka Kolima1" n Dramb,« 48 — — — 278 263 15 — 245 275... 720 480... 700 — — — — 246... 646 434... 661 540... 670 306 ... 720 539 650 506 500 497 472 473 552 610 513 — 780.. 1170 — — — — 466.. 1785 — 740.. 1050 760 .. 1576 1100 935 950 1274 963 1257 — 880 1257 305 .. 950 430 . . 990 — — — 462..908 280 .. 1010 - 651 690 — — 465 410* 686 650 - * Podaci po G. J a n k i — Data after G. Janka. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Na osnovu ovih podataka može se zaključiti da je hrastovina lužnjaka iz posavskih šuma lakša od hrastovine lužnjaka sa svih ostalih područja; da je hrastovina kitnjaka iz naših šuma nešto teža od hrastovine kitnjaka iz Bavarske, jednako teška kao hrastovina kitnjaka iz Engleske, a lakša od hrastovine kitnjaka iz Austrije, Rumunjske i Francuske; da je hrastovina lužnjaka iz naših šuma jednako čvrsta na tlak kao hrastovina lužnjaka iz Rumunjske a nešto slabija na tlak od hrastovine lužnjaka iz ostalih područja; da je hrastovina kitnjaka iz naših šuma nešto čvršća na tlak od hrastovine kitnjaka iz Rumunjske, a nešto slabija na tlak od hrastovine kitnjaka iz drugih područja; da je hrastovina lužnjaka iz naših šuma gotovo jednako čvrsta na savijanje od hrastovine lužnjaka iz Rumunjske, a da je čvršća na savijanje od hrastovine lužnjaka iz ostalih područja; da je hrastovina kitnjaka iz naših šuma čvršća na savijanje od hrastovine kitnjaka iz drugih područja; da je hrastovina lužnjaka iz naših šuma mekša (podaci po G. Janka) od hrastovine lužnjaka iz ostalih područja. 4. ZAKLJUČAK U ovoj su radnji izneseni rezultati istraživanja nekih tehničkih svojstava slavonske hrastovine. Istražena su u svemu 43 probna stabla hrasta lužnjaka sa 1270 proba, 15 probnih stabala hrasta kitnjaka sa 620 proba i 1 probno stablo hrasta sladuna sa 15 proba, ukupno 1905 proba. Istražena su ova svojstva: širina goda, zona kasnog drveta, volumna težina, linearno i volumno utezanje, čvrstoća na tlak, čvrstoća na savijanje i čvrstoća na udarac. Na osnovu rezultata ovih istraživanja mogu se povući slijedeći zaklučci: 1. Mjerenja na poprečnom presjeku dala su ove rezultate: širina goda 0.83 ... 1.98 ... 5.37 mm (vidi tabele 2, 3, slika 2) i postotak zone kasnog drveta 39 ... 67.3 ... 96°/o (vidi tabele 2, 3 i sliku 3). 2. Volumna težina iznosi: u prosušenom stanju (prosječni stepen vlage drveta u prosušenom stanju iznosio je za lužnjak 12.3%, kitnjak 12.0%, sladun 13.2%) 0.438 ... 0.678 ... 0.861 g/cm3 (vidi tabele 2 i 5), u standardno suhom stanju 0.388... 0.635 ... 0.837 g/cm3 (vidi tabele 2,4 i sliku 4), nominalna volumna težina 0.353 ... 0.555 ... 0.706 g/cm3 (vidi tabele 2,6 i sliku 4). 3. Volumna težina raste sa širinom goda. Koeficijenat korelacije između širine goda i nominalne težine je pozitivan te iznosi za lužnjak r = + 0.338 ± 0.042, za kitnjak r = + 0.418 ± 0.069 (vidi tabelu 21 i sliku 5). 4. Linearno utezanje iznosi: radijalno 2.53 ... 4.84 ... 7.55%, tangencijalno 4.50 ... 9.31 ... 13.99%, longitudinalno 0.01 . . . 0.43 ... 1.29% a volumno utezanje iznosi 8.75 .. .14.10 ... 20.67% (vidi tabele 2, 8 i sliku 6). 5. Utezanje od stanja sirovosti do stanja prosušenosti iznosi: radijalno 1.41... 3.00 ... 6.13%, tangencijalno 2.73 ... 6.56 ... 11.54% te volumno 4.73 ... 9.72 ... 16.82 (vidi tabele 2, 9). 6. Linearno utezanje raste sa porastom volumne težine hrastovine. Koeficijenat korekcije i njegova srednja greška između linearnog uteza |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 39 <-- 39 --> PDF |
nj a i nominalne volumne težine iznosi za radijalno utezanje lužnjaka r = + 0.625 + 0.029 i kitnjaka r = + 0.670 ± 0.046, a za tangencijalno utezanje lužnjaka r = + 0.647 ± 0.028 i kitnjaka r - + 0.762 ± 0.035 (vidi sliku 7). Prosječni odnos utezanja i nominalne volumne težine iznosi «v = 25.4 tn, «t = 16.8 tn, a, _ 8.7 tn. 7. Ispitivanja mehaničkih svojstava dala su ove rezultate: čvrstoća na tlak iznosi 246 ... 494 ... 720 kg/cm2 (vidi tabele 2, 9 i sliku 8), čvrstoća na savijanje iznosi 466 ... 1257 .,. 1785 kg/cm2 (vidi tabele 2, 11 i sliku 9) a čvrstoća na udarac 0.116 ... 0.740 ... 1.260 kgm/cm2 (vidi tabele 2, 12 i sliku 10). 8. Čvrstoća raste sa porastom volumne težine. Odnos između čvrstoće i volumne težine utvrđen je za hrastovinu kitnjaka i za čvrstoću na tlak 1236049 y = 893,1 X1´299569, čvrstoću na savijanje y = 2061,2 x i čvrstoću na udarac y - 2,0554 x 2-734537 (vidi slike 11, 12, 13). 9. Stara slavonska hrastovina imade pravilno nanizane i uzane godove, manje je volumne težine, slabije se uteže i slabije je čvrstoće od mlade hrastovine (tabela 13, 14, 15 i slike 14 i 15). 10- Hrastovina lužnjaka iz donje (istočne) skupine nešto je lakša i slabija na savijanje i udarac od hrastovine lužnjaka gornje (zapadne) skupine siavonskih šuma (vidi tabele 16, 17 i 18). 11. Hrastovina lužnjaka i kitnjaka po širini goda i zoni kasnog drveta gotovo je na jednaka, hrastovina lužnjaka nešto je lakša od hrastovine kitnjaka, hrastovina lužnjaka i kitnjaka gotovo se najednako utežu, hrastovina lužnjaka slabije je čvrstoće na tlak i čvrstoće na udarac od hrastovine kitnjaka i hrastovina lužnjaka i kitnjaka jednake je čvrstoće na savijanje (vidi tabelu 20)12. Hrastovina iz naših šuma nešto je lakša i mekša od hrastovine iz nekih drugih evropskih zemalja (vidi tabele 22, 23). LITERATURA 1. Ugrenović , Tehnologija drveta, II. izdanje, Zagreb 1952. 2. Jugoslavenski standard »Građa drveta« D. BO. 020-1955, Beograd. 3. Kozara c J. Šumogojstveni i drvotržni aforizmi, crpljeni na temelju prodaja posavskih hrastovih šuma i t. d., Šumarski list 1897, Zagreb. 4. Kesterčanek , F. X., Das specifische Gewicht diverser in Obercroatien und dem kroatischen Küstenlande heimischer Holzarten, Centralblatt f. d. g. Forstwesen, Wien 1880, s. 164. 5. Kesterčanek , F. X., O najglavnijih tehničkih svojstvih hrvatsko-slavonske hrastovine, osobitim obzirom na uporabu iste kod pravljanja bačvarskih dužica, Šumarski list 1880, Zagreb. 6. R a č k i V., Razprava, Šumarski list 1880. 7. Ettinge r J., Hrasti lužnjaci, Šumarski list 1880, Zagreb. 8. Ugrenović , A., Metodološka istraživanja o čvrstoći cijepanja i cjepljivosti drveta, Glasnik za šumske pokuse br. 7, Zagreb 1940. 9. Ugrenović , A., Untersuchungen über die Spaltfestigkeit und ihrem Zusammenhang mit dem Bau der Markstrahlen, Holz als Roh- und Werkstoff, Jg. 4, H. 1. Berlin 1941. 10. Ugrenović , A., Untersuchungen über die Abhängigkeit der Spaltfestigkeit von der Spaltebene und vom Feuchtigkeitgehalt, Holz als Roh- und Werkstoff, Jg. 5. 1942 Berlin. 11. Bogner , P., Abhandlung über Marine-Schiffbauholz, Triest 1861. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 40 <-- 40 --> PDF |
12. B o g n e r, P., Supplement zu der Abhandlung über Marine-Schiffbauholz, Triest 1861. 13. J a n k a, G., Die Härte der Hölzer, Wien 1915. 14. J a n k a, G., Die bautechnische Qualität des Holzes der Stiel- u. Traubeneiche. Centralblatt f, d. ges. Forstwesen 1925. Wien. 15. Ugrenović , A., Instrukcija za istraživanje tehničkih svojstava drveta, Zagreb (u rukopisu). 16. H o r v a t, I., Istraživanja o specifičnoj težini i utezanju slavonske hrastovine, Glasnik za šumske pokuse br. 8, str. 61—135, Zagreb 1942. 17. E x n e r W. F., Die technischen Eigenschaften der Hölzer, Handbuch der Forstwissenschaft von T. Lorey, II. Band Produktionslehre, Tübingen 1925. 18. Trendelenbur g R., Tagung des Arbeitsausschusses des Internationalen Verbands Forstlicher Forschungsanstalten und des erweiterten Ausschusses für Holzprüfung in London und Princes Risborough 24 bis 28. IV. 1939., Holz als Rohund Werkstoff Jg. 2., H. 6, Berlin 1939. 19. T r e n d e 1 e n b u r g R., Holz als Rohstoff , Berlin 1939. 20. M o n n i n M., Essais physiques, statiques et dynamiques des bois, Bull, de la section de l´Aéronautique militaire, 29 i 30, Paris 1919. 21. B r o v n, Panshin, Forsaith, Textbook of Wood Technology, Vol. II, New York 1952. 22. Pe t rači ć A., Uzgajanje šuma II. dio, Zagreb 1931. 23. U g r e n o v i ć A., Die Kenntniss des Holzes und seiner Eigenschaften bei den Römern, Forstwiss. Centralblatt, Berlin 1938. 24. H a y n e s E., Timber technicalities, London 1921. 25. B e a u v e r i e J., Le bois, Paris 1905. 26. H e s m e r, Jugoslawiens Forst- und Holzwirtschaft, Deutscher Forstverein Jahresbericht 1939, Berlin 1940. 27. W o r 1 d Timbers, Vol. I, London 1955. 28. F. Kollmann , Die Technologie des Holzes und der Holzwerkstoffe, 2. izdanje, München 1951. 29. A Handbook of Home-grown Timbers, Forest Products Research, London 1941. 30. D r a m b a D., Etude physique et mécanique du bois roumain. Nancy 1932. 31. Perelygi n L. M. Fiziko - mehaničeskie svoistva drevesini letnogo duba, CNIIMOD, Moskva 1934. 32. K o e h 1 e r A., The properties and uses of wood, New York 1924. |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 41 <-- 41 --> PDF |
SUMMARY In this paper are described the results of investigation into the technical properties of Slavonian oak wood. In all, there were investigated 59 sample trees of Slavonian oak, i. e. 43 of Pedunculate oak (Quercus pedunculata Ehrh.), 15 of Sessile oak (Quercus sessiliflora Salisb.) and 1 of Hungarian oak (Quercus conferta Kitaibel). The aim of this investigation was: a) to examine some technical properties of Slavonian oak wood from Yugoslav forests, b) to establish differences between the technical properties of Pedunculate and Sessile oak wood, c) to establish differences between young and old Slavonian oak wood. Thus far the technical properties of Slavonian oak wood from Yugoslav forests have not been investigated. In the introduction to this paper the´ results of the researches undertaken so far by Bogner (1861), Kesterčanek (1880), Janka (1915), Ugrenović (1940, 1941, 1942) and Horvat (1942) are analysed. The data given in these papers on the technical properties of Slavonian oak wood are incomplete in many respects. The investigations referred to some technical properties (Ugrenović, Horvat) as well as the specimens concerned are relatively few in number (Bogner, Kesterčanek, Janka). The sample trees of Pedunculate oak were selected from stands in Slavonian forest districts Topolovac (1 sample tree), Lipovljani (20), Novska (2), Banova Jaruga (3), Rajevo selo (2), Vrbanja (1), Morović (2), Klenak (2), Ogar /3/, anđ Kupinovo (3 sample trees); from the stands in forest districts Pitomaca (2 samples trees), Tikveš (1), and B. Manastir (1). The sample trees of Sessile oak were selected from the stands in the forest districts of Kostajnica (5 sample trees), Rujevac (4), N. Gradiška (4) and Srem. Kamenica (2). From the sample sections were made and examined 1905 specimens. The annual- ring width, late-wood, specific gravity of air-dry wood, specific gravity of oven- dry wood, nominal specific gravity (weight oven-dry, volume green), radial and tangential shrinkage, shrinkage in volume and moisture content of wood were measured and examined in 601 specimens; the compressive strength was examined in 518 specimens, static bending strength in 376, and impact bending strength in 410 specimens. 1270 specimens were made from Pedunculate oak wood, 620 from Sessile oak wood, and 15 from Hungarian oak wood. On the basis of these investigations it is possible to draw the following conclusions: 1. The annual-ring width varied from 0.83 to 5.37 mm, (mean 1.98 mm) (see Tabs. 2, 3 and Fig. 2); the late-wood from 39 to 96°/o (mean 67.3°/«). The annual-ring width of Pedunculate oak wood (2.02 mm) is a little greater than that of Sessile oak wood (1.85 mm). The late-wood "/o of Pedunculate oak (67.1´/») is a little lower than that of Sessile oak (68.6). 2. The specific gravity of Slavonian oak wood, air-dry, varies from 0.438 to 0.861 g./cu. cm. (mean 0.678 g./cu. cm.) (see Tabs. 2 and 5); the specific gravity of Slavonian oak wood, oven-dry, from 0.388 to 0.837 o./cu. cm. (mean 0.635 g./cu. cm.) (see Tabs. 2, 4 and Fig. 4); the nominal specific gravity from 0.353 to 0.706 g./cu. cm.) (mean 0.555 g./cu. cm.) (see Tabs. 2, 6 and Fig. 4). The specific gravity of Pedunculate oak wood (0.670, 0.625 and 0.535 g./cu. cm.) is lower than that of Sessile oak wood (0.700, 0.662 and 0.570 g./cu. cm. respectively). |
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1957 str. 42 <-- 42 --> PDF |
3. The correlation between specific gravity and annual-ring width of Slavonian oak wood is positive. The correlation coefficient for Pedunculate oak is r = + 0.338 ± 0.042 and for Sessile oak r = + 0.418 ± 0.069 (see Tab. 20 and Fig. 5). 4. The radial shrinkage varies from 2.53 to 7.55°/o (mean 4.84°/o); the tangential shrinkage from 4.50 to 13.99°/o (mean 9.31°/o); the volume shrinkage from 8.75 to 20.67°/o (mean 14.10°/o) (see Tabs. 2, 7, and Fig. 6). The radial, tangential and volume shrinkage in wood of Pedunculate oak (4.87, 9.39 and 14.20°/o) is a little higher than in wood Sessile oak wood (4.78, 9.28 and 13.86*/o respectively). 5. The shrinkage from fresh to air-dry state of wood vareies: radial from 1.41 to 6.13°/o (mean 3.00°/o); tangential from 2.73 to 11.54°/o (mean 6.56); in volume from 4.73 to 16,82%>) (mean 9.72°/o) (see Tabs. 2 and 8). 6. The correlation between shrinkage and specific gravity of wood is positive. The correlation coefficients between shrinkage and nominal specific gravity are: for radial shrinkage of Pedunculate oak wood r = + 0.625 + 0.029, and for radial shrinkage of Sessile oak wood r = + 0.670 + 0.046; for tangential shrinkage of Pedunculate oak wood r = + 0.647 + 0.028 and for tangential shrinkage of Sessile oak wood r = + 0.762 + 0.035. The relationships between shrinkage and nominal specific gravity of Oak wood are a = 25.4 t„, a. = 16.8 t , a = 8.7 t (see Fig. 7). 7. As to the mechanical properties of Slavonian oak wood, the following results were obtained: the compressive strength varies from 246 to 720 kg./sq. cm (mean 494 kg./sq. cm.) (see Tab. 9 and Fig. 8) ; static bending strength from 466 to 1785 kg./sq. cm. (mean 1257 kg./sq. cm) (see Tab. 10 and Fig. 9); the impact bending strength varies from 0.116 to 1.260 m. kg./sq. cm, (mean 0.740 m. kg./sq. cm) (see Tab. 11 and Fig. 10). The compressive and impact bending strengths of Pedunculate oak wood are lower than the same properties of Sessile oak wood. The static bending strength of Pedunculate and Sessile oak wood are the same. 8. Between the specific gravity and strength of Sessile oak wood the following relationships were established: for compressive strength y = 893,1 x i,299569; static bending strength y = 2061,2 x 1.236049, and impact bending strength y = 2,0554 x 2,734537 (see Figs. 11, 12 and 13). 9. The annual-ring width, specific gravity, shrinkage and strength of old Slavonian oak wood are lower than the same properties of young Slavonian oak wood (see Tabs. 12, 13, 14 and Figs. 14 and 15). 10. The wood of Pedanculate oak from eastern Slavonian forest districts possess a lower specific gravity, static bending strength and impact bending strength than the wood of Pedunculate oak from western Slavonian forest districts (see Tabs. 15, 16 and 17). 11. The following differences exist between the wood of Pedunculate and Sessile oak: the annual-ring width and late-wood %> of Pedunculate and Sessile oak wood are roughly the same; the specific gravity of Pedunculate oak is lower than that of Sessile oak; the shrinkage of Pedunculate and Sessile oak wood is roughly the same; the compressive strength and impact bending strength are lower in wood of Pedunculate oak than in wood of Sessile oak; the static bending strength of Pedunculate and Sessile oak wood are the same (see Tab. 19). 12. The wood of Oaks from Yugoslav forests is lighter and milder than the wood of Oaks from some other European countries (see Tabs. 21 and 22). 360 |