DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 4 <-- 4 --> PDF |
PROSTORNO UREĐENJE SUMA NR HRVATSKE Ing. Ivan Smilaj: Uvod U cilju izgradnje novog društvenog poretka FNR Jugoslavija je izvlastila veliki privatni šumski posjed, pa je taj posjed kao i državne šume te imovinu krajiških imovnih općina i zemljišnih zajednica proglasila općenarodnom društvenom imovinom. Do tog agrarnopolitičkog zahvata gospodarilo se u šumama prema interesima svakog pojedinog vlasnika, neovisno o šumama ostalih vlasnika ili cijele države, dok se odsada u šumama općenarodne imovine ima gospodariti samo u interesu društvene zajednice. Taj interes je sadržan u propisu zakona o šumama, saveznom i republičkom, da se sa šumama ima upravljati i gospodariti po načelu potrajnosti prihoda u cilju osiguranja najnužnije društvene potrebe u drvetu. Prema uputstvima za uređivanje državnih šuma iz 1931. regulator za potrajnost prihoda kod jednodobnih šuma je površina, a kod prebornih prirast. To znači, da je potrajnost prihoda kod prvih šuma osigurana, kada je sječna površina razdoblja jednaka normalnoj površini dobnog razreda odabrane ophodnje, a kod drugih, kada je sječivi prihod jednak prirastu. Kako je svaki vlasnik gospodario na svoj način, a veliki privatni vlasnici u većini nisu ni vodili potraj no gospodarenje, to je tokom vremena kod jednodobnih šuma nastao veliki nerazmjer dobnih razreda, a kod prebornih se jedan dio previše iskorišćivao, dok su neotvorene šume ostale neiskorištene. U vezi s tim praksa uređivanja šuma je pokazala, da se u većini slučajeva u okviru klasične gospodarske jedinice bilo jednodobnih bilo prebornih šuma ne može postići potrajnost prihoda bez osjetljivih gospodarskih žrtava. Radi ovog naslijeđenog nerazmjera dobnih razreda i neravnomjernog iskorišćavanja uloga šuma u novim društvenim odnosima je ultimativno tražila, da se odrede veće površine, u kojima će se bez gospodarskih žrtava, a uz sastojinsko gospodarenje, moći osigurati potrajnost i time pristupiti normalizaciji šumske proizvodnje. Opća uputstva za uređivanje šuma iz 1948. predviđaju za tu svrhu stvaranje većih jedinica: šumskoprivrednih područja i šumskoprivrednih oblasti. Po ovim uputstvima imaju se područja izlučiti tako, da udovoljavaju ovim dvjema zahtjevima: 1. da se stvore najpovoljniji uslovi za trajno podmirenje lokalnih potreba na drvetu i ostalim šumskim proizvodima, 2. da se unutar područja vrši u pravilu stvarno izravnanje sječivog prihoda. Po istim uputstvima oblast zahvaća više područja, koja predstavljaju jednu geografsku i gospodarsku cjelinu. Izravnanje sječivog prihoda može se, izuzetno, vršiti i u okviru oblasti, ako se to ne može izvršiti unutar područja. * Ovaj je članak primljen dok je ing. Smilaj bio na životu, i predstavlja njegov posljednji pismeni rad (op. ur.) |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 5 <-- 5 --> PDF |
Dosadašnja gospodarska podjela šuma U vezi sa navedenim zahtjevima općih uputstava NRH je bila razdijeljena na 11 oblasti i 44 područja. (Vidi preglednu kartu prilog 1. i prilog 2.) Podjela po ovim zahtjevima predstavljala je težak zadatak. Iako je ta podjela izvršena sa mnogo truda i dobre volje, ipak je desetgodišnja praksa dokazala, da taj zadatak nije dobro riješen. On nije dobro riješen zato, što ss- on u NRH na toj osnovi i ne može dobro riješiti. Prije prijelaza na analizu, koliko su ova područja udovoljila prvom zahtjevu trajnog podmirenja lokalnih potreba na drvetu, treba razjasniti, što navedena uputstva smatraju pod »lokalnim potrebama«. Da li se pod tim misli na sve potrebe jednog područja, t. j . na potrebe ukupne drvne industrije općedržavnog značaja (pilanske, kemijske i dr.), koja je smještena na tom području, i na potrebe lokalne potrošnje (ogrjevno i građevno drvo za područno stanovništvo i za male industrije lokalnog značaja), ili se pod tim misli samo na potrebe lokalne potrošnje. Kako se lokalna potrošnja stalno podmiruje iz obližnjih šuma, osim velikih potrošnih središta, kao gradovi i si., to radi pokrića te potrošnje nije bilo potrebno stvarati posebna područja. Prema tome izlazi, da »lokalne potrebe« obuhvaćaju sve potrebe na drvetu jednog područja, koje se tu troši bilo u kom vidu, bilo samo prerađuje. Iz analize opskrbljivanja drvetom nekih velikih drvnoindustrijskih kapaciteta vidi se, kako navedena područja nisu udovoljila ovom prvom zahtjevu. Drvnoindustrijsko poduzeće SI. Brod nalazi se u diljskom području, ali ono mora, da njegove potrebe budu trajno podmirene, dobivati sirovine još ne samo iz bosutskog i vukovarskog područja iste donjoposavske nego i iz područja susjedne srednjeposavske oblasti. DIP Belišće se nalazi u osječkom području, ali ono mora dobivati drvo još ne samo iz slatinskog, našičkog i baranjskog područja iste donjodravske nego i iz nekih područja bjelovarske oblasti. DIP Đurđenovac se nalazi u našičkom području, pa i ono mora dobivati sirovine još iz slatinskog područja iste donjopodravske kao i iz područja susjedne srednjeposavske oblasti. DIP Novoselec se nalazi u kutinskom području, a dobiva još drvo iz bjelovarskog, križevačkog, koprivničkog i virovitičkog područja iste bjelovarske kao i iz nekih, područja zagrebačke oblasti. DIP S;sak se nalazi u lonjskoodranskom području, a dobiva drvo još iz petrinjskog i dvorskog područja iste zagrebačke oblasti kao i iz banijskog područja karlovačke, pa čak i iz plješivičkog područja ličke oblasti. DIP Karlovac nalazi se u pokupskom području, a dobiva još drvo iz banijskog, kordunskog i kapelskog područja iste karlovačke oblasti kao i iz žumberačkog područja zagrebačke i gackog te plješivičkog područja ličke oblasti. DIP Delnice se nalazi u gorskokotarskom području a dobiva još drvo iz vinodolskog te južnovelebitskog područja iste primorske oblasti kao i iz kapelskog područja karlovačke i gackog te plješivičkog područja ličke oblasti. Kako je dakle drvna industrija NRH skoncentrirana u velikim poduzećima, to se ona moraju opskrbljivati potrebnim sirovinama iz šuma sa raznih strana republike. Prema tome ova dosadašnja područja ne samo da nisu udovoljila prvom zahtjevu uputstava iz 1948., nego je uopće u NRH neprovediva podjela šume na područja, koja bi trajno drvetom podmirivala sve potrebe ovakvog velikog drvno-industrijskog poduzeća, smještenog u njihovom krugu. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Naravno, da je neprovedivo i trajno podmirenje lokalnih potreba ostalim šumskim proizvodima. Dosadašnja podjela na područja i oblasti nije mogla udovoljiti ni drugom zahtjevu općih uputstava iz 1948. t. j . da se unutar područja, a izuzetno unutar oblasti, vrši izravnanje sječivog prihoda. Za tu svrhu ova uputstva traže, da se u jedno područje stave one šume i krajevi, između kojih postoji unutarnja povezanost, uslovljena bilo konfiguracijom terena, bilo prometnim bilo ostalim prilikama. Dakle povezivanje je u prvom redu uslovljeno gravitacijama odnosno prilikama eksploatacione naravi. To je i razumljivo obzirom na prvi zahtjev za stvaranje područja. Ako bi se u jednom području imala istodobno ostvariti ova dva zahtjeva, što se može zaključiti iz propisa uputstava, onda to znači, da bi se u okviru tog područja imao sječivi prihod izravnati sa potrebom. Kako je pak većina ovih područja deficitarna na drvu u odnosu na ovu potrebu, što se vidi iz izlaganja o drvnoindustrijskim poduzećima, to bi takvo izravnanje vodilo do daljnjeg smanjivanja šumskog fonda odnosno do postepenog nestajanja šuma. A racionalno šumsko gospodarstvo ne dozvoljava ovakvo izravnavanje. U dosadašnjim područjima i oblastima ne može se svuda vršiti izravnavanje sječivog prihoda ni onda, ako bi se ono htjelo provoditi i sa ispravnog, uređajnog, stanovišta. Izravnanje, izjednačenje sječivog prihoda znači osiguranje godišnje potrajnosti toga prihoda. Kod jednodobnih šuma ta se potrajnost, i to u prvom redu glavnog prihoda, osigurava stvaranjem takvih odnosa između dobnih razreda, da njihove površine budu jednake. To se može postići, ako prevladavaju iste ili u gospodarskom smislu srodne vrste drveća, ako kod gospodarskih jedinica postoji isti ili sličan način gospodarenja, ako među ophodnjama ne bude prevelike razlike. Kod prebornih šuma ta se potrajnost osigurava stvaranjem u sastojinama normalnih, uravnoteženih ,najpovoljnijih masa odnosno prirasta. To se kod današnjeg stanja tih šuma može postići održavanjem iste ophodnjice, izvođenjem ne prejakog intenziteta sječa u sastojinama prašumskog tipa, ograničenjem sječa kod sastojina sa niskom masom na čisto uzgojne i zaštitne zahvate. Dakle kod jednih i drugih šuma to se izravnanje postizava, ako postoje uslovi čisto gospodarske naravi. Kod sredozemnih i polusredozemnih šuma provode se meliorativni zahvati, a ne neke redovite sječe, pa tu nema izravnavanja sječivog prihoda. Iz podrobnije analize pojedinih područja i oblasti vidi se, da se u do sadašnjim područjima i oblastima ne može provesti izravnanje sječivog prihoda bez gospodarskih žrtava ni sa tog, uređajnog, stanovišta. Diljsko područje donjoposavske oblasti je sastavljeno iz posavskih nizinskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka i graba te diljskih brdskih bukovih šuma, sa raznim ophodnjama i posebnim načinima gospodarenja. Tu je izravnanje teško izvršiti. U bosutskom području sa pretežno srednjedobnim sastojinama najkvalitetnijeg luž njaka, koje se ne smiju sjeći, dok u njima ne bude odgovarajući postotak furnirskih trupaca, nema izravnanja. U vukovarskom području sa podunavskim šumama mekih listača i nizinskim šumama lužnjaka sa raznim unesenim vrstama stanje je isto kao u diljskom području. Prema prednjem izravnanje nije moguće ni u okviru oblasti. U osječkom području donjopodravske oblasti sa pretežno srednjedobnim sastoji nama lužnjaka i raznodobnim sastojinama mekih podravskih listača, sa posebnim |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 7 <-- 7 --> PDF |
ophodnjama i načinima gospodarenja, nije moguće izravnanje. U našičkom području, sastavljenom iz podravskih srednjedobnih nizinskih šuma, prigorskih srednjedobnih šuma kitnjaka i brdskih bukovih šuma Krndije, situacija je ista kao u diljskom području. Slatinsko područje je naročito karakteristično, jer se sastoji iz podravskih poplavnih šuma mekih listača, nizinskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka i graba te brdskih papučkih šuma čiste bukve i miješane bukve i jele. Tu je nemogućnost izravnanja očita. U baranjskom području sa pretežno podravskim i podunavskim poplavnim šumama mekih listača raznih starosti izravnanje je moguće. Iz prednjih razloga nije moguće izravnanje ni u okviru oblasti. U daruvarskopakračkom području srednjeposavske oblasti, sastavljenom iz brdskih papučkih bukovih šuma i prigorskih šuma kitnjaka i graba raznih starosti, izravnanje je moguće. Isti slučaj je i kod požeškog područja, koje se sastoji od istovrsnih šuma po obroncima Papuka, Krndije, Dilja, Požeške gore i Psunja. U gradiškom po-´ dručju, koje je sastavljeno iz pretežno srednjedobnih nizinskih šuma lužnjaka, mladih i srednjedobnih šuma kitnjaka i graba te srednjedobnih i starih psunjskih bukovih šuma, nije moguće provesti izravnanje. Novsko područje je slično gradiškom. Ni u ovoj oblasti, kao cjelini, nije moguće izravnanje. U križevačkom, bjelovarskom i kutinskom području bjelovarske oblasti, koja se sastoji od prigorskih šuma bukve, kitnjaka i graba raznih starosti, moguće je izravnanje bez većih žrtava. Ali se ono ne bi moglo provesti u koprivničkom i virovitičkom području, koja su sastavljena od pretežno srednjedobnih šuma mekih listača uz Dravu, nizinskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka — graba te bukovih šuma na najvišim položajima Bilogore. Iz navedenih razloga izravnanje nije moguće ni u ovoj oblasti kao cjelini. U krapinskom području zagorske oblasti, sastavljenom od pretežno srednjedobnih šuma kitnjaka — graba, nešto bukve u Ivančici te bukve i jele u Macelj gori, ne bi se bez većih žrtava moglo provesti izravnanje. Slično je sa varaždinskim područjem, u kome još ima mekih listača uz Dravu. I u međimurskom području bi bilo teško provesti izravnanje, jer se sastoji od uglavnom srednjedobnih nizinskih tvrdih i poplavnih mekih šuma. Zbog ovakvog stanja nije moguće provesti izravnanje ni u okviru oblasti. Zagrebačko područje zagrebačke oblasti sastoji se od nizinskih mekih i tvrdih listača (vrba, topola — lužnjak, jasen), prigorskih šuma (kitnjak, grab, kesten), brdskih šuma bukve i nešto bukve i jele. Središnji dio (Medvednica) je zaštitna park šuma grada Zagreba. U toj smjesi raznih šumskih zajednica nije moguće provesti izravnanje. Zumberačko područje je po strukturi šuma slično zagrebačkom, jer zahvaća dio nizinskih pokupskih šuma i planinske šume bukve. Za volju gravitacije Zumberačka gora (Gorjanci), ova vrlo značajna geografska cjelina, razdijeljena je po polovici na zumberačko područje zagrebačke i pokupsko područje karlovačke oblasti. Ali i ta podjela nije uspjela, jer je u savsku gravitaciju (sjeveroistok) uvrštena i cijela šumarija Jastrebarsko te dio šumarije Krašić, koje gravitiraju na Kupu (jugoistok). Lonjskoodransko područje zahvaća uglavnom srednjedobne posavske nizinske šume mekih i tvrdih listača od Zagreba do Siska i do sela Lonje te šume po brežuljcima Vukomeričkih gorica. Stoga je i ovdje izravnanje nemoguće. Petrinjsko područje sastoji se od posavskih šuma lužnjaka, prigorskih šuma kitnjaka te bukovih šuma na sjevernim padinama Zrinske gore. Obzirom na takvu strukturu šuma i jer prevladavaju srednjedobne sastojine, bilo bi teško, bez žrtava, provesti izravnanje. Dvorsko područje sastoji se pretežno od starih bukovih brdskih šuma Zrinske gore i prigorskih šuma kitnjaka, pa je radi toga ovdje nemoguće provesti izravnanje. Iz prednjeg slijedi, da ni u okviru oblasti, kao cjeline, nije moguće provesti izravnanje, ali bi se ono moglo provesti u pojedinim dijelovima te oblasti. I arondacija ove oblasti je posve neprirodna. Cijela Zagrebačka gora. polovica Zumberačke gore, polovica Zrinske gore, Posavina od slovenske granice do Hrv. Dubice ne predstavljaju ni geografsku ni gospodarsku cjelinu. Pokupsko područje karlovačke oblasti zahvaća dio nizinskih pokupskih šuma, prigorske (kitnjak) i brdske (bukva) šume druge polovice Zumberačke gore te bukove šume sjeverozapadnih obronaka Petrove gore. Kako su u vrijeme izručenja ovih područja ovdje prevladavale stare sastojine, tu nije bilo moguće provesti izravnanje. Ista situacija je i u banijskom području, koje zahvaća sjeveroistočne i istočne ogranke Petrove gore te zapadne ogranke Zrinske gore i gdje su isto prevladavale stare sastojine. Ovo područje inače obuhvaća samo oko polovicu Banije. Kordunsko područje |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 8 <-- 8 --> PDF |
zahvaća bukove šume zapadnih obronaka Petrove gore i istočnih početaka Krša oko Korane, Mrežnice i Dobre do slovenske granice. Obzirom na odnos dobnih razreda, tu bi se moglo provesti izravnanje prihoda. I ovo područje obuhvaća samo dio Korduna. Kapelsko područje se cijelo nalazi na Kršu, na kompleksu Velike i Male Kapele, i sastoji od prebornih šuma čiste bukve i mješanih šuma bukve i jele. Izravnanje prihoda je moguće. I arondacija ove oblasti je neprirodna. Sume plavljenog lužnjaka u Draganičkom lugu, bukove šume Petrove gore te preborne šume bukve i jele visokog Krša na Bjelolasici, na Velikoj Javornici, blizu Vratnika, na Javorniku blizu Vrhovina, oko Plitvičkih jezera, sigurno ne predstavljaju ni geografsku ni gospodarsku cjelinu. Gorskokotarsko područje primorske oblasti zahvaća preborne šume bukve i jele visokog Krša, i u njem je moguće izravnanje prihoda. Vinodolsko područje je također neprirodno zaokruženo. Ono zahvaća preborne šume bukve i jele jednog dijela Velike Kapele i polusredozemne degradirane šume i šikare najsjevernijeg dijela užeg Hrvatskog primorja. Naravno da tu nema izravnanja prihoda. Ista situacija je i kod sjevernovelebitskog područja, koje zahvaća visoke preborne šume jednog dijela sjevernog Velebita i degradirane šume i šikare srednjeg obalnog dijela užeg Hrvatskog primorja. Kvarnersko područje zahvaća samo polusredozemne šume otoka Cresa, Krka, Raba i Paga, pa se tu nema što izravnavati, jer su tu važni samo meliorativni radovi. I ova oblast nije uspješno arondirana. Preborne šume na Risnjaku, Samarskim i Kolovratskim stijenama, Apatišanu, Hajdučkim Kukovima i Štirovači sigurno ne čine geografsku i gospodarsku cjelinu sa polusredozemnim degradiranim šumama kvarnerskog otočja. Lička oblast, ali bez primorskog obalnog pojasa Karlobag-Stari grad, čini geografsko-gospodarsku cjelinu, jer se sastoji od prebornih šuma bukve i bukve-jele te degradiranih šuma Ličkog Sredogorja, koje se nalazi usred te oblasti. U toj cjelini izravnanje je moguće no samo u prebornim šumama. Ali izručenje gackog područja nije uspjelo ni obzirom na gravitaciju ni na izravnanje prihoda. Sastoji se uglavnom od degradiranih šuma. U južnovelebitskom području ima po vrtačama u središnjem nepristupačnom dijelu planinskih bukovih šuma, a na ostalim dijelovima su degradirane šume. Izravnanje nije moguće. U području Ličkog Sredogorja nema izravnanja prihoda, jer se sastoji samo od degradiranih šuma i šikara. Plješivičko područje je dobro zaokruženo i tu se može provesti izravnanje prihoda, ali samo u prebornim šumama. U polusredozemnim i sredozemnim šumama dalmatinske oblasti nema izravnanja prihoda ni u cjelini ni u njenih pet područja: zrmanjskom. krškom, cetinskom ,hvarskom i južnodalmatinskom. Pojedine oaze visokih bukovih šuma na najvišim vrhovima nekih planina ne dolaze u obzir za iskorišćavanje radi nepristupačnosti. Zaokruženje svih pet područja nije uspjelo ni sa stanovišta gravitacija ni sa šumskogospodarskog stanovišta. U istarskoj oblasti sa njena tri područja (Bijela, Žuta i Crvena Istra) je ista situacija kao i u dalmatinskoj oblasti. Prednja izlaganja potvrđuju, da dosadašnja podjela šuma na područja i oblasti nije udovoljila zahtjevima iz uputstava 1948., odnosno da se po postavljenim zahtjevima u NRH i ne može izvršiti podjela, koja bi odgovarala uređajnim potrebama u novim društvenim odnosima. Bilo je, a i danas ima mišljenja, da bi podjelu na područja i oblasti trebalo podesiti sa granicama šumskih gospodarstava t. j . organa, koji upravljaju šumama, ili sa granicama kotareva t. j . političko administrativnih jedinica. Za dokaz o neodrživosti takvog stava potrebno je kratko obrazloženje. Kada je 1948. osnovano osam republičkih šumskih gospodarstava i dvije uprave za pošumljavanje i melioraciju Krša, nastojalo se njihove granice uskladiti sa granicama izlučenih područja i oblasti. To je uspjelo samo djelomično, iako su se već kod izlučivanja tih područja i oblasti uzimale donekle u obzir i granice nekih ranijih direkcija, po kojima se namjeravalo podesiti granice novih gospodarstava. No već 1949. kada je od 8 250 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 9 <-- 9 --> PDF |
velikih stvoreno 16 malih gospodarstava, nestaje i tog djelomičnog usklađenja. Kada su opet u drugoj polovici 1950. ukinuta ta mala gospodarstva i dvije uprave za pošumljavanje, a osnovano devet velikih šumskih i jedno lovnošumsko gospodarstvo, nastojalo se i njihove granice uskladiti sa granicama područja i oblasti. To je opet uspjelo djelomično. Granice Sum. gospodarstva Vinkovci, Nova Gradiška, Bjelovar i Split usklađene su sa granicama donjoposavske, srednjeposavske, bjelovarske i dalmatinske oblasti. Na prostoru donjopodravske oblasti osnovana su Sum. gospodarstva Osijek i Lovnošum. gospodarstvo u Bilju. Šumsko gospodarstvo Rijeka zahvatilo je cijelu primorsku i istarsku oblast i dio kapelskog područja karlovačke oblasti. Šumsko gospodarstvo Zagreb zahvatilo je cijelu zagorsku i zagrebačku oblast te dio kordunskog područja karlovačke oblasti. Šumsko gospodarstvo Ogulin obuhvatilo je dio kordunskog i veći dio kapelskog područja karlovačke oblasti. Šumsko gospodarstvo Gospić obuhvatilo je dio kapelskog područja i cijelu ličku oblast. Karlovačka oblast razdijeljena je na 4 gospodarstva. No i ovakve granice gospodarstava bile su podvognute neprestanim promjenama. Oni kotarevi, čiji su teritoriji bili razdijeljeni između dva ili više gospodarstava, stalno su tražili, da se sve šume njihovog područja pripoje onom gospodarstvu, u kojem je bio veći dio njihovih šuma. Ti zahtjevi za promjenom granica postali su naročito intenzivni od 1952., kada je u zemlji provedena privredna decentralizacija i kotarevi su postali nosioci cjelokupne gospodarske djelatnosti na svom teritoriju. Rezultat te decentralizacije je ukidanje gospodarstava u 1954. i prijenos upravljanja sa šumama na šumarije. To su opet premale i također nestalne jedinice, po kojima se nikako ne mogu podešavati područja. Kako se vidi, granice organa upravljanja šumama (gospodarstva) se stalno mijenjaju. A i granice politi čkoadministrativnih jedinica (kotarevi, općine) su podvrgnute stalnim promjenama. Međutim granice jedinica šumskogospodarske poHjele (oblasti, područja, jedinice, odjeli), na kojima se izrađuju dugoročni planovi gospodarenja sa šumama, moraju biti stalne. Nova gospodarska podjela šuma Navedeni nedostaci dosadašnje gospodarske podjele stalno su kod operative postavljali problem nove gospodarske podjele šuma na stručnoj i stalnoj osnovi. Samo se na takvom prostornom uređenju može izvršiti stabilno uređenje po vremenu. Naučni radovi o biljnoj sociologiji naših poznatih fitocenologa profesora Horvata, Horvatića i Anića te o vezi tla i šumskih zajednica profesora Gračanina kao i postepeno primjenjivanje rezultata nauke o biljnim zajednicama u praktičnom šumarstvu na uzgoju, njezi i zaštiti šuma, potakli su me na razmišljanje o primjeni te nauke i kod uređivanja šuma. Za šumarstvo vrijedna knjiga prof. Horvata »Šumske zajednice Jugoslavije« uvjerila me, da je ta primjena ne samo moguća nego i nužna. Stoga su se kod razrade ovog problema na postavljenoj osnovi morali uzeti u obzir ne samo oblik i način gospodarenja te geografski položaj nego i fitocenološki odnosi. Kod razrade sa fitocenološkog stanovišta služio sam se šumskim zajednicama iz navedene knjige prof. Horvata. 251 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Vrste podjele ostale su one po uputstvima iz 1948: oblast, područja i jedinice. Š u m s ko gospodarske oblasti Kad sam pred 4-5 godina počeo razmatrati to pitanje, uočio sam, da se šume NRH mogu sa lakoćom podijeliti u tri prirodne skupine, koje se nameću same od sebe. To su skupine jednodobnih, prebornih i primorskih šuma. One zauzimaju velike, suvisle, geografski izražene površine, a međusobno su teritorijalno povezane. Te skupine su po obliku gospodarenja jasno obilježene. U prvoj se vodi sastojinsko gospodarenje uz oplodnu i čistu sječu, u drugoj stablimično gospodarenje uz prebornu sječu, dok se u trećoj vrše razni meliorativni zahvati uz razne modifikacije tipičnih sječa. Prema tome te skupine imadu sva obilježja potrebna za šumskogospodarske oblasti. Ova gospodarska podloga oblasti pokriva se idealno sa geografskim rasprostranjenjem baš onih naših važnih šumskih zajednica, koje su vezane na odnosni oblik i način gospodarenja, pa tako te oblasti imadu i trajnu fitocenološku podlogu. Evo za to obrazloženje. Oblast jednodobnih šuma. U ovoj oblasti, koja se prostire u istočnom i središnjem dijelu NRH, kako se to vidi iz pregledne karte prilog 3, dolazi više važnih šumskih zajednica, u kojima prevladavaju hrast, grab i bukva, a razlikuju se po visinskom rasprostranjenju. U nizinskim područjima uz velike rijeke dolaze u najnižem poplavnom dijelu šume mekih listača, dok u ^išem, poplavnom i nepoplavnom dijelu, dolazi šuma lužnjaka (Querceto- Genistetum elatae Horv.) U valovitom i brežuljkastom terenu, na neutralnim i slabo kiselim tlima, dolazi rasprostranjena i vrlo važna šuma kitnjaka i običnog graba (Querceto-Carpinetum croaticum Horv.). U prostoru Ove zajednice dolaze u malim oazama na južnim i strmim obroncima vapnene i dolomitne podloge šuma medunca i crnog graba (Querceto-Ostryetum carpinifoliae Horv.), a na vrlo ispranim i kiselim tlima šuma kitnjaka i kestena (Querceto-Castanetum croaticum Horv.). U višim i najvišim položajima, iznad spomenutih hrastovih šuma, dolazi bukova šuma (Fagetum croaticum Horv.), u koju je na nekim planinama primiješana i jela (Fagetum abietetosum): Medvednica, Macelj i Papuk, najistočnija oaza jele u NRH. Dolazi nešto i šuma gorskoga javora i jasena (Acereto-Fraxinetum croaticum Horv.). U glavnim vrstama tih zajednica gospodari se oplodnom sječom. Izuzetak su neke slabije zastupane zajednice. U šumama vrbe i topole, koje zauzimaju 25.002 ha ili 3,5% od ukupne površine oblasti, koja ima 719.882 ha, vrši se uglavnom čista sječa. U šumama medunca i crnog graba vrši se prebiranje pojedinih stabala. Posebno se ističe šuma bukve i jele. U toj šumi ima se uvesti preborna sječa iz gospodarskih i uzgojnih razloga. Radi toga treba u tim šumama bukve i jele voditi takovo gospodarenje, kojim se širenje jele ne koči nego pomaže. Sa oplodnom sječom to se širenje usporuje, jer toga širenja nema u razdoblju od dovršnog sijeka do godine uroda sjemenom mladih jelovih stabala odnosno do stvaranja u novim mladim sastojinama takvih odnosa, da se urod sjemena može iskoristiti za prirodno širenje jele. A kod preborne |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 11 <-- 11 --> PDF |
sječe to se prirodno povećavanje areala jele vrši stalno, bez prekida. Osim toga smjesi bukve i jele uzgojno više odgovara preborno gospodarenje. U čistim bukovim šumama na najvišim položajima Žumberačke gore uvodi se također preborno gospodarenje radi zaštite tla, jer je tu početak hrvatskog Krša, i jer su nadmorska visina i klimatske prilike povoljne za uzgoj jele, koja se u te šume i unosi. Površina prebornih šuma u ovoj oblasti zauzima površinu od 13.439 ha ili 1,9% od ukupne površine oblasti. Oblast prebornih šuma. Ova oblast, koja zahvaća suvisli prostor visokog Krša od slovenske do dalmatinske granice, je također vrlo značajna sa svojim šumskim zajednicama, u kojima prevladavaju bukva, jela i smreka. U njoj je na vapnenoj i dolomitnoj podlozi najvažnija i najjača zastupana asocijacija bazifilno — neutrofilne hrv. bukove šume (Fagetum croaticum Horv.). Ona se prema visinskom rasprostranjen ju dijeli na tri važne subasocijacije: brdsku bukovu šumu (Fagetum montanum), šumu bukve i jele (Fagetum abietetosum), pretplaninsku bukovu šumu (Fagetum subalpinum). Na primorskoj strani dolazi mjestimično na visini brdske bukove šume, a mjesto te šume, subasocijacija primorske bukove šume (Fagetum seslerietosum autumnalis). U visini bukve i jele te pretplaninske bukve na vrlo kamenitim stranama dolazi pretplaninska šuma jele i smreke (Abieto- Piceetum calamagrostidis Horv.) kao i gorska šuma smreke (Piceetum croaticum montanum Horv.), a u hladnim dubljim vrtačama predplaninska šuma smreke (Piceetum croaticum subalpinum Horv.). Na silikatnim tlima dolaze acidofilne šume bukve i rebrače (Fageto-Blechnetum Horv.). U Velebitu, M. Kapeli i Lič. Plješivici dolaze oaze crnog i običnog bora. U ovim zajednicama, radi njihove zaštitne uloge u ovom prostoru, jedino je ispravno i racionalno gospodarenje sa prebornom sječom, koja je podešena prema vrsti zajednice. U tu su oblast uključeni, kao enklave, manji ili veći prostori, u kojima dolaze, po rubovima gospod. jedinica, na najnižem dijelu pojasa gorske bukove šume, od prekomjerne sječe i paše degradirane šume bukve, a u još nižim dijelovima (Ličko Sredogorje), u cijelim gospodar, jedinicama, isto takve šume i šikare vrsta drveća, zastupanih u zajednicama kitnjaka i običnog graba te medunca i crnog graba. Ovakvih šuma ima 106.227 ha ili 23,3% od površine cijele oblasti, koja ima 456.791 ha. U ovim degradiranim šumama i šikarama imaju se provoditi meliorativni zahvati u cilju njihovog postepenog pretvaranja u visoke preborne ili jednodobne šume. Vrsta sječe ovdje zavisi od pojedinih faza ove konverzije. Oblast primorskih šuma. Ova oblast zahvaća priobalne i otočne šume Hrvatskog primorja od Piranskog do Kotorskog zaljeva. Ona je značajna po zajednicama sredozemnih i polusredozeminh šuma. U prvom redu tu je pojas sredozemnih zimzelenih šuma, koji uglavnom zahvaća otoke i usku prugu dalmatinske obale. U tom se pojasu nalaze zajednice zimzelenih listača: šuma crnike (Quercetum ilicis Br.-Bl.) i njena regresivna sukcesija makija, zatim zajednice četinjača: šuma alepskog bora (Pinus halepensis), koju obično prati makija kao donja etaža, te u višim polažajima šuma dalmatinskog crnog bora (Pinetum dalmaticae Horv.). Iznad ovog pojasa dolaze, uglavnom na kopnenoj strani, pojas polusredozemnih listopadnih zajednica, većinom degradiranih šumica i šikara, i to najviše rasprostranjene 253: |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 12 <-- 12 --> PDF |
šume bijeloga graba (Carpinetum orientalis croaticum H-ić), a poviše nje manje zastupane šume crnoga graba i šašike (Ostryeto-Seslerietum autumnalis Horv. i H-ić). Na visokim planinskim položajima (Učka, Paklenica u Velebitu, Crni Potoci na najistočnijim ograncima Velebita, Duler u Dinari, Svilaja, Biokovo) dolaze oaze gorske bukove šume (Fagetum montanum), u kojoj na Biokovu ima i nešto jele. U istoj visini sa bukvom dolaze i oaze šume crnog bora: Učka, Paklenica, Surduk — Krivajica — Tavani u Dinari i Biokovo. Kod najvažnijih šuma ove oblasti vrše se meliorativni zahvati u vidu raznih modifikacija oplodne i preborne sječe. U makiji se zasada uglavnom vrši čista sječa. U oazama bukve i crnog bora u planinama provodi se preborna sječa. Navedene gospodarske i fitocenološke karakteristike odredile su i granice oblasti. Granice između oblasti jednodobnih i prebornih šuma ide: selo Zdihovo na Kupi — Trošmarija — G. Dubrave — Tounj Kamenica — Tržić na Mrežnici — Mrežnicom do blizu njenog izvora — Zbjeg — Močila — Rakovica — Selište na Korani — Koranom do bosanske granice. Ova se granica nalazi u prostoru krša, ali u onom njegovom dijelu, koji predstavlja prelazni prostor u pogledu oblika gospodarenja sa šumom. Tu kamen vapnenac izbija mjestimično, i to kao sitnije ili osrednje kamenje, rjeđe kao blokovi kamenja ili pećine. Dio ovog prelaznog prostora sa dosta kamenja na površini i sa tanjim slojem tla, za koji je očito, da šuma na njemu ima azštitnu funkciju, uvršten je u oblast prebornih šuma. Ističu se ovdje rubne gospod. jedinice Pištenica, Kneja, Hum, Brezovica — Babina gora, Krpelj, Bukovača — Veliki vrh. Da ovdje ne dođe do degradacije i ogoljenja tla, ono bezuvjetno mora stalno biti pokriveno šumskim pokrovom. Taj šumski pokrov sprečava odnošenje zemlje, poboljšava fizikalna i kemijska svojstva tla reguliranjem oticaja nadzemnih i podzemnih voda, održava i diže proizvodnu sposobnost tla svojim organskim otpacima, pomaže stvaranje novog tla mehaničkim djelovanjem svoga korijenja, čuva tlo od vjetrova i suncožara. Tu funkciju svakako najbolje vrši preborna šuma, u kojoj ima stalno stabala svih starosti i svih visina, koja stabla stalno djeluju zaštitno i proizvodno nad zemljom i pod zemljom, ovdje u rasponu od najplićeg do najdubljeg korijenja. U toj šumi je osigurano prirodno pomlađenje, a time i očuvanje vegetacijskog pokrova, jer se tu smatra devastacijom otvaranje većih nepošumljenih ili nedovoljno pošumljenih progala. Ostali dio ovog prostora sa manje kamena na površini i sa debljim i debelim slojem tla, gdje šuma još nema zaštitnu funkciju, pa se u njoj može gospodariti oplodnom sječom, uvršten je u oblast jednodobnih šuma kao posebno, perjasičko, područje. Granica između oblasti prebornih i primorskih šuma ide od slovenske granice kod Gumanca povrh izvora Rječine i Grobničkog polja na Gornje Jelenje pa obalnim pojasom dalje do Paklenice po liniji, gdje se sastaju sa istočne strane zajednice gorske i primorske bukove šume, a sa zapadne strane zajednica bijeloga graba. Od Paklenice dalje granicom Like i Dalmacije. 254 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Iz prednjeg razmatranja slijedi, da su ove tri nove oblasti zaista postavljene na stručnu, čvrstu i stalnu gospodarsku i fitocenološku osnovu pa predstavljaju stabilne gospodarske cjeline višega reda, koje su solidan temelj za perspektivna planiranja o unapređivanju šumskog gospodarstva i razvijanju drvne industrije. Šumskogospodarska područja U uvodu je već obrazložena potreba osnivanja područja kao uređajnih jedinica višega reda, u kojima se bez gospodarskih žrtava ima izravnati sječivi prihod odnosno osigurati potrajnost prihoda i time vršiti normalizacija šumske proizvodnje. Ali u NRH ima i velikih površina degradiranih šuma", za koje nije sa uređajne strane važan sječivi prihod nego meliorativni zahvati, koji imadu takove šume prevesti u redovite visoke šume. Iz fitocenološke analize pojedine oblasti razabrao sam, da se i njihovi pojedini dijelovi mogu izlučiti u područja na osnovi fitocenoloških razlika, načina gospodarenja i geografskog položaja. Pojedini kriterij može u jednom slučaju biti više odlučan a u drugom manje. U ovako izlučenim područjima lako će se provesti postavljeni uređajni zahtjev. Izlučivanje područja po gravitacijama nije uspjelo udovoljiti zahtjevu za izravnanje sječivog prihoda. A danas ovaj kriterij za izlučivanje područja nije važan ni sa stanovišta iskorišćavanja šuma, kada gravitacija, obzirom na stalno pojačano izgrađivanje šumskih cesta, gubi polagano svoju važnost jedine izvozne mogućnosti. Područja u oblasti jednodobnih šuma. U toj su oblasti za izlučivanje područja jednako važna sva tri kriterija. Raznolikost mnogobrojnih šumskih zajednica ove oblasti ovisi o vodoravnom i visinskom rasprostranjenju, ekspoziciji, inklinaciji, fizikalnim svojstvima i kemijskom sastavu tala. Te se zajednice mogu, obzirom na način gospodarenja u glavnoj zajednici, podijeliti u dvije skupine: zajednice higrofilnih nizinskih šuma i zajednice mezofilnih šuma brežuljaka i gora. Glavni predstavnik prve skupine je šuma hrasta lužnjaka a druge šuma hrasta kitnjaka i graba te šuma bukve. Prva skupina šuma dolazi na aluvijalnim nanosima uz rijeke Dravu, Dunav, Savu i Kupu. Na najnižim poplavnim mjestima dolaze šume vrbe, topole i johe, a na višim, od poplavnih ili oborinskih voda još uvijek vlažnim položajima, šume lužnjaka. U šumama lužnjaka, u smjesi sa jasenom, brijestom, grabom, lipom, topolom, johom i dr., vodi se poseban način gospodarenja. Radi proizvodnje najfinije hrastove furnirske robe ove se šume gospodare pretežno uz visoku ophodnju. Kako te šume, sastavljene pretežno od heliofilnih vrsta, rastu na vlažnim, dubokim i na mineralnim hranivima bogatim tlima, to se one lako i brzo pomlađuju, ali još lakše i brže zakorove. U svrhu osiguranja prirodnog pomlađenja ovdje je potreban i odgovarajući način gospodarenja. Kako radi plodnog tla postoji opasnost brzog zakorovljivanja, a jer lužnjak rodi sjemenom svake 2—4 godine, pa je moguće brzo pomlađenje hrastom, to je dovoljno pomladno razdoblje od 5 godina. Stoga se sastojine likvidiraju u jednom sijeku. Do tog sijeka vrše se |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 14 <-- 14 --> PDF |
prorede tako, da je pred sječu obrast oko 0,6—0,7. U godini dobrog uroda, kada počinje padati zdravi žir, zabrani se petgodišnja sječna površina. Dobro je, da prije zabrane svinje pojedu prvi, obično nevaljali, žir i preruju tlo. Kada je zabranjena površina pomlađena, pristupa se dovršnom sijeku na godišnjoj sječnoj površini. Sječine se nižu prostorno jedna za drugom radi toga, da se po njima vrši izvoz samo jedamputa. Iza toga se sječina uređuje obzirom na korisni pomladak i popunjuje biljkama one vrste, koje nema dovoljno. U godini uroda žira iza početka sječe zabrani se nova petgodišnja površina. Praksa je potvrdila, da ovakav način vođenja sječa daje dobre rezultate, a da dulja pomladna razdoblja vode neminovno do jakog zakorovljivanja, pa je tada pomlađenje vrlo skupo i dugotrajno. Ovaj način sječe naši su Križevčani zvali čista sječa uz petgodišnju predzabranu, dok je ona zapravo oplodna sječa sa skraćenim pomladnim razdobljem. U šumama vrba i topola vrši se uglavnom čista sječa, a sječna površina pomlađuje umjetnim putem na poznate načine. Obzirom na geografski smještaj u porječju navedenih rijeka ove su nizinske šume podijeljene na četiri područja: podravsko (I), podunavsko (II), posavsko (III) i pokupsko (IV). Položaj i veličina ovih područja vide se iz priloga 3 i 4. Pokupsko područje je dosta maleno, ali je vrlo važno zbog velikih radova na melioraciji tla — odvodnjavanju. Sume mekih listača nisu se mogle izlučiti u posebna područja iz razloga, što ih ima malo i nisu prostorno povezane, ali su, gjegod je bilo moguće, izlučene u posebne jedinice. Ova se područja ističu i s razloga, što nam brzo mogu dati razne potrebne podatke o hrastu lužnjaku i mekim listačama, ovim našim gospodarski vrlo važnim ali i kritičnim vrstama drveća. U okviru ovih područja moguće je izravnanje sječivog prihoda, jer za to postoje potrebni uslovi, koji su već navedeni. Druga skupina šuma naseljuje srednje vlažna i srednje duboka tla brežuljaka i planina. Osim glavnih zajednica kitnjaka, graba u najnižem pojasu i bukve iznad toga pojasa do najviših vrhova, dolaze još neke manje zastupane zajednice, određene ekspozicijom, inklinacijom, visinskim položajem, raznim svojstvima tla: medunac — crni grab, kitnjak — kesten, bukva — jela, gorski javor — jasen. Kako šume kitnjaka i ob. graba rastu na tlima, koja su u svakom pogledu slabija od tala, na kojima dolazi lužnjak, to se njihov pomladak razvija sporije i teže, ali se zato sporije i teže razvija i korov. A jer i kitnjak rodi sjemenom svake 2—4 godine, to se kod ove šume pomladno razdoblje obično produžuje do 10 godina, a sastojine obično likvidiraju u dva sijeka. Dakle sječa nešto drukčija nego kod lužnjaka. Kod šume kitnjaka i kestena vrši se sječa na isti način. Šuma medunca i crnog graba ima u ovoj oblasti ponajviše zaštitni značaj, pa tu nema neke tipične sječe, već se vade samo pojedina stabla. Kod skiofilnih bukovih šuma, koje dobro rode sjemenom svake 7—8 godine a rastu na dobrim ili srednje dobrim tlima, vrši se oplodna sječa obično u tri sijeka uz pomladno razdoblje od prosječno 15 godina. Opet nešto drukčije nego kod hrastova. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Iznimku od oplodne sječe čine neke šume bukve u Zumberačkoj gori i šume bukve i jele u nekim planinama, u kojima se vodi preborna sječa. Glavni planinski kompleksi ove oblasti prirodno su podijelili navedene zajednice ove druge skupine na 13 područja. Tako su obzirom na geografski položaj izlučena ove područja: diljsko (V), psunjsko (VI), papučko (VII), moslavačko (VIII, bilogorsko (IX), kalničko (X), ivančićko (XI), zagrebačko (XII), žumberačko (XIII), vukomeričko (XIV), zrinsko (XV), petrovgorsko (XVI), perjasičko (XVII). Položaj i veličina područja vide se iz priloga 3 i 4. Kod područja ove oblasti je važno i značajno, da svako od navedenih 17 područja — osim jednog —- čini dobro zaokruženu geografsku cjelinu. Jedino perjasičko područje je kao prelazni prostor izrazitije sa geomorfološkog nego geografskog stanovišta. Ovo uspjelo geografsko zaokruženje je razlog, što područja nisu izlučena po mjesnim povijesnim jedinicama: Hrv. Zagorje, Banija, Kordun i dr. I kod ovih područja postoje svi uslovi za izravnanje sječivog prihoda. Područje u oblasti prebornih šuma. Obzirom na fitocenološke prilike i način gospodarenja i u ovoj oblasti se uočuju dvije skupine šuma: visoke šume bukve i jele sa prebornom sječom i degradirane šume kitnjaka — običnog graba te medunca — crnog graba sa raznim meliorativnim sječama. Prema ovom izgleda, -da bi se ovdje mogla izlučiti dva područja. No ona bi bila odveć velika i sa posve neprirodnim granicama. Zato se i ovdje morao uzeti u obzir gospodarski položaj. Glavni planinski masivi ove oblasti, koji su u terenu jasno razgraničeni, podijelili su oblast na 7 područja: risnjačko (I), velikokapelsko (II), malokapelsko (III), sjevernovelebitsko (IV), južnovelebitsko (V), ličkoplješivičko (VI), Ličko Sredogorje (VII). Položaj i veličina područja vide se iz priloga 3 i 4. I u ovoj oblasti svako područje čini dobro zaokruženu geografsku cjelinu. Iz tog se razloga i ovdje nisu područja mogla izlučiti po mjesnim povijesnim jedinicama. Ovdje se ističe izostavljanje povijesne jedinice Gorski Kotar. Gorski Kotar ide do Bjelolasice, najvišeg vrha vrlo izrazitog masiva Velika Kapela, pa zaprema skoro V4 tog masiva. Da se Gorski Kotar sa svojim prostorom izlučio u područje, rastrgao bi lijepo zaokruženi masiv Velike Kapele, i posebno područje Velika Kapela postalo bi besmisleno. A da se Gorski Kotar izlučio u područje bez dijela prostora u V. Kapeli, povijesna jedinica Gorski Kotar bila bi rastrgana. Zato je prevagnuo geografski kriterij. U svim područjima ove oblasti, osim u Ličkom Sredogorju, može se provesti izravnanje sječivog prihoda, ako se današnje sastojine ne budu iskorišćavale odveć intenzivno. U području Ličkog Sredogorja nema toga izravnanja, ali se za ovo područje imadu propisati opće smjernice za melio rativne zahvate, kojima će se postepeno normalizirati poremećeno stanje u ovim sastojinama. Područja u oblasti primorskih šuma. Glavnu ulogu kod podjele ove oblasti na područja imale su fitocenološke prilike, a zatim geografski polo žaj. Te fitocenološke prilike dijele i ovu oblast na dvije skupine: zimzelene — sredozemne i listopadne — polusredozemne šume. Radi nekih očitih razlika kod zajednica zimzelene skupine kao i njihovog izrazitog geograf |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 16 <-- 16 --> PDF |
skog smještaja ova je skupina podijeljena na dva područja: sjeverno dalmatinsko zimzeleno područje (III) i južno dalmatinsko zimzeleno područje (IV). Listopadna skupina podijeljena je radi svoje veličine i geografskog položaja na pet područja: istarsko (I), kvarnersko (II), sjeverno dalmatinsko (V). srednje dalmatinsko (VI) i južno dalmatinsko listopadno područje (VII). Položaj i veličina područja vide se iz priloga 3 i 4. Kako skoro cijela Istra pripada zajednici bijelog graba, osim malog rubnog pojasa na njenoj jugozapadnoj i južnoj obali, gdje dolazi zimzelena šuma crnike, to je ona cijela izlučena u jedno područje kao dobro zaokružena uređaj na jedinica. Područje Kvarnera zahvaća prošireni prostor riječkog zaljeva t. j . dio sjeveroistočne Istre, istarske otoke i cijelo područje užeg Hrvatskog primorja sa Pagom. Kako i ovdje najveći dio šuma pripada zajednici bijelog graba, osim manjih površina zimzelene šume crnike na najjužnijem dijelu Cresa i Lošinja te malog dijela Raba, to je i ovo područje dobro zaokružena cjelina. Sjev. dalm. zimzeleno područje, koje zahvaća zadarski i šibenski arhipelag te usku prugu obale od Nina do Rogoznice, predstavlja zgodno zaokruženi prostor šume crnike i makije. Južno dalm. zimzeleno područje zahvaća sve dalmatinske otoke od Splita na jug sa uskom prugom obale od Rogoznice do Kotarskog zaljeva. Ono predstavlja dobro zaokruženu cjelinu crnogorice i to alepskog bora sa makijom i dalmatinskog crnog bora te nešto crnike sa makijom. U sjev. sred. i juž. dalmatinskom listopadnom području, koja zahvaćaju svu ostalu kopnenu Dalmaciju, je najjače zastupana zajednica bijelog graba. Ta su područja međusobno podijeljena rječicama Krkom i Cetinom, pa su tako i ona geografski dobro zaokružena. Kako su uglavnom sve šume ovih sedam područja ove oblasti što niske što degradirane, pa sječi vi prihod iz ovih šuma nema one važnosti kao u oblasti jednodobnih i prebornih šuma, to se u ovim područjima ne će ni vršiti izravnanje sječivog prihoda, ali će za ovo svako područje dati.opće smjernice za specifične meliorativne radove, koji se imaju provoditi u svakoj pojedinoj šumskoj zajednici. Iz prednjih razmatranja o područjima se vidi, da su i sva ova područja, njih 31, postavljena na stalnu i čvrstu osnovu fitocenološku, gospodarsku i geografsku pa predstavljaju stabilne uređajne jedinice višega reda, u kojima će se lako moći provesti bilo izravnanje sječivog prihoda, a time osigurati njegovu potrajnost, bilo specifične meliorativne radove, a time degradirane sastojine privoditi normalnijoj proizvodnji. Pitanje izvršenja izmjene dosadašnje gospodarske podjele šuma na oblasti i područja postalo je aktuelno, kada se je u 1955. pristupilo reviziji Dugoročne osnove sječa 1952/71., predviđenoj Društvenim planom NRH za 1955. godinu. Zadatak ove osnove sječa je da utvrdi približni dvadesetgodišnji sječivi prihod, po kome se vrše dugoročna planiranja iskorišćavanja šuma i, u vezi s tim, razvoja drvne industrije. Ali služba uređivanja šuma je predložila i Uprava za šumarstvo, republički organ odgovoran za šumarstvo, prihvatila, da se prigodom ove revizije Dugoročna osnova sječa potsavi na takve uređajne temelje, kojima će istodobno biti izvršen i velik |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 17 <-- 17 --> PDF |
dio posla redovitog uređivanja šuma. Jedan od tih temelja je u prvom redu prostorno uređenje šuma na oblasti, područja i jedinice, a drugi temelj su taksacioni podaci: razmjer dobnih razreda kod jednodobnih šuma i stvarna drvna masa po ha kod prebornih šuma, pomoću kojih će se u pojedinim gospod. jedinicama jednog područja utvrđivati sječivi prihod tako, da unutar tog područja bude taj prihod izravnan i time osigurana njegova potrajnost. Utvrđivanje ovih temelja je opširan i kompleksan posao, pa je potreban veliki broj stručnjaka, ako se taj posao želi izvršiti u kraćem roku. Zato je revizija Dugoročne osnove sječe bila jedinstvena prilika za taj posao, jer su na toj reviziji bili angažirani ne samo stručnjaci cjelokupne službe uređivanja šuma, kako oni u Upravi za šumarstvo tako i oni u devet terenskih sekcija, nego i stručnjaci šumarija — organa upravljanja — te kotarskih šumarskih inspekcija. Izložena načela nove podjele na oblasti i područja razmatrana su sa načelnikom Uprave za šumarstvo i tokom radova na reviziji opširno pretresana sa šefovima sekcija kako općenito za cijelu NRH tako i za svaku oblast i područje njihovog teritorija. Zajedno sa šefovima sekcija utvrđene su i definitivne granice oblasti i područja tamo, gdje je bilo više varijanata. Tako je revidirana Dugoročna osnova sječa izrađena na ovim novim oblastima i područjima. Za sva ova područja izrađene su i nove pregledne karte u mjerilu 1 :50.000 i u njih su ucrtane nove šum. gospod. jedinice sa odjelima. S um s k og o s p o d a r s ke jedinice Do Drugog svjetskog rata bilo je na teritoriju NRH uređeno oko 50% šuma, koje su bile razdijeljene na šum. gospod. jedinice po vlasništvu. Po proglašenju skoro svih šuma društvenom imovinom te jedinice nisu mogle biti prihvaćene kao osnova za uređenje šuma u novim društvenim odnosima. Radi toga su se kod redovitog uređivanja morale osnovati nove jedinice, a s tim u vezi provoditi i nova unutarnja podjela jedinica na odjele i odsjeke. Revizija Dugoročne osnove sječa je također omogućila, da se sve šume društvene imovine u kratkom roku podijele i na jedinice. To je i izvršeno kod oblasti jednodobnih i prebornih šuma. Kod oblasti primorskih šuma to se zasada još nije moglo provesti. Kako se ne će pristupiti uređivanju privatnih šuma, dok ne budu uređene društvene šume, to nisu ni privatne šume podijeljene na jedinice. Podjela na jedinice izvršena je po poznatim zahtjevima uputstava za uređivanje iz 1931. Najvažniji kriterij bili su: gravitacija, zgodna arondacija i jedna ili više srodnih šumskih zajednica. Ako nije bilo moguće zadovoljiti sva tri zahtjeva, onda je odlučivala zgodna arondacija, makar se u jedinici nalazile šumske zajednice, u kojima se ne gospodari uz istu ophodnju ili na isti način. Dakle jedinice su izlučene po uređajnim, stručnim, zahtjevima. Radi toga neke jedinice zahvaćaju dijelove područja dviju, katkada i više, šumarija odnosno općina ili kotareva. Granice šumarija, općina i kotareva, koje se u dinamici društvenog razvoja stalno mijenjaju, 259 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 18 <-- 18 --> PDF |
ne mogu poslužiti za arondaciju jedinica, jer one moraju biti stalne kroz jednu ophodnju. Da se, baš radi te stalnosti, podjela na jedinice izvrši što je moguće bolje, na istoj su surađivali, tijesno povezani, stručnjaci sekcija za uređivanje šuma i šumarija, a u nekim slučajevima, naročito na granicama kotara i šumarija, i Uprave za šumarstvo. Ova tijesna suradnja je jamstvo, da je ovaj posao dobro izvršen. Stoga se pitanje broja i rasprostranjen]a jedinica ima smatrati završenim, i po njima se ima izvršiti redovito uređenje. Kod tog uređivanja može se provesti event, samo ispravak gdjekoje granice između susjednih jedinica. Broj i veličina jedinica po područjima vide se iz priloga 4. Granice mnogih jedinica su izmjerene i stabilizirane bilo stalnim međašnicima bilo konvencionalnim znacima na stablima. Skoro kod svih jedinica izvršena je unutarnja podjela na odjele i odsjeke ,koju su vršile sekcije i šumarije. Granice odjela, a donekle i odsjeka, su svuda vidljivo obilježene masnom bojom, a odjeli i obrojčeni. Granice odjela i odsjeka su na mnogo mjesta snimljene, dok će to na ostalim mjestima biti izvršeno kod redovitog uređivanja. Za one jedinice, gdje su dovršeni geodetski radovi, sastavljene su i temeljne šumske karte. Jedinice u oblasti jednodobnih šuma. U 17 područja ove oblasti ima 305 jedinica. U 4 područja nizinskih šuma ima 112 jedinica sa 245.973 ha ili 34,1% cijele oblasti. Od ovih 112 jedinica ima 18 jedinica mekih listača sa 25.002 ha i to: u podravskom području 11 jedinica sa 13.847 ha i to brojevi 2, 3, 5, 7, 17, 19, 25, 26, 31, 32 33; u podunavskom području 5 jedinica sa 9.546 ha i to brojevi 2—6; u posavskom 2 jedinice sa 1.609 ha i to brojevi 1 i 6. U ostalim jedinicama (94) glavna vrst drveća je lužnjak. U 13 područja šuma brežuljaka i planina ima 193 jedinica sa 473.909 ha ili 65,9% cijele oblasti. U 8 od ovih jedinica sa 13.439 ha predviđa se preborno gospodarenje i to: u papučkom području u jedinici 14 (Djedovica— Trešnjevica) na cijeloj površini od 2.640 ha; u ivančičkom području u jedinici 5 (Macelj) na dijelu od 2.101 ha, jedinici 6(Trakošćan) na dijelu od 651 ha; u zagrebačkom području u jedinici 2(Gora) na dijelu od 1.003 ha i u jedinicama 4, 5, 6, (Medvedgraske šume, Sljeme, Markuševačka gora) na cijelim površinama od 5.394 ha; u žumberačkom području u jedinici 4 na dijelu 1.650 ha. Počeci prebornog gospodarenja (prorede) provode se i u mladim mješanim sastojinama bukve i jele u papučkom masivu u jedinicama 10 (Javornik), 13 (Zapadni Papuk), 15 (Jovanovica), te u jedinici 7 (Ravna gora) ivančičkog područja. Razmatra se uvođenje prebornog gospodarenja i u jedinicama 1 i 2 (Žumberak — Gora, Zumberak — Blaževo brdo) žumberačkog područja. Jedinice u oblasti prebornih šuma. U 7 područja ove oblasti ima 146 jedinica. U 136 jedinica vodi se preborna sječa, i to u velikoj većini jedinica na cijeloj površini, a u nekim jedinicama na dijelu površine. U 10 260 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 19 <-- 19 --> PDF |
jedinica vode se meliorativni zahvati na cijeloj površini i to: u jedinici 2 (Čedanj) risnjačkog područja na 1.309 ha i u 9 jedinica cijelog područja Ličkog Sredogorja na 32.304 ha. Ti se zahvati vode i u nekim rubnim odjelima nekih jedinica, i to u područjima M. Kapele na 6.394 ha, Sj. Velebita na 22.232 ha, Juž. Velebita na 16.757,00 ha, Lič. Plješivice na 27.231 ha. Kako su degradirane sastojine ovih rubnih odjela prostorno povezane sa ostalim prebornim sastojinama, to se one nisu mogle izlučiti u posebne jedinice. Jedinice u oblasti primorskih šuma. U šumama i šum. zemljištima ove oblasti nisu još vršeni nikako vi uređaj ni radovi (osim nešto u Motovun skoj šumi, Kontiji kod Poreča, Učki, Paklenici i Mljetu), pa te šume i šum. zemljišta nisu mjerena ni prostorno stabilizirana. Kako su to bile uglavnom općinske šume, a u gospodarskom pogledu su niskog uzgoja i rasta, degradirane, šikare, makije, sa mnogo skoro golih površina, to su te prilike privatnici obilno iskorišćavali i vršili uzurpacije. Stoga je bilo potrebno pristupiti najprije utvrđivanju površina i izmjeri. Kod tih izmjera utvrđene su mnogobrojne uzurpacije raznih oblika i položaja, a s tim u vezi su i granice jako isprepletene i neodržive. Da se dođe do racionalnih granica vrše se, prije tih izmjera, razgraničenja šumskih i pašnjačkih površina |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 20 <-- 20 --> PDF |
262 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 21 <-- 21 --> PDF |
i arondacije zemljišta u blizini sela radi razvitka sela i seljačkih zadruga. Kada budu u nekom kraju na ovaj način utvrđene površine, koje ostaju pod upravom šumarstva, tada će se u tom kraju pristupiti izlučivanju jedinica. Da se ispuni praznina, koja će postojati do uređenja tih jedinica, neophodno je potrebno donijeti privremene upute za gospodarenje u pojedinim tipovima šuma ove oblasti. Ovim i ovakvim prostornim uređenjem šuma NR Hrvatske postavljen je čvrsti temelj za ubrzano izvršenje i ostalih uređajnih radova. Da je plan prostornog uređenja ostvaren zajedno sa revizijom Dugoročne osnove sječe, zasluga je stručnjaka, inženjera i tehničara, devet sekcija za uređivanje šuma. Zalaganje na tom poslu bilo je rezultat svijesti, da se radi važan i koristan posao. U poslu su svuda prednjačili šefovi sekcija: Ing. M. Strineka u Vinkovcima, Ing. J. Benić i Ing V. Res - Koritić u Osijeku, Ing. M. Drndelić u Bjelovaru, Ing. L. Loger u Novoj Gradišci, Ing. J. Jozić i Ing. O. Kostelić u Zagrebu. Ing. D. Popović u Ogulinu, Ing, I. Navratu u Rijeci, Ing. I. Zukina i Ing. B. Zastavniković u Gospiću, Ing. S. Marković u Splitu. Razumijevanje, živi interes i pomoć načelnika Uprave za šumarstvo Ing. A. Lovrića mnogo su doprinijeli uspješnom završetku posla. |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 22 <-- 22 --> PDF |
PODJELA OPĆENARODNIH SUMA NA SUM. GOSPOD. JEDINICE A. SUMSKO-GOSPODARSKA OBLAST JEDNODOBNIH SUMA I. Šumsko-gospodarsko područje Podravje 1. S. g. j. Gornje Međimurje 630.55 2. „ Donje Međimurje 2.062.36 3. „ Varaždinske podravske šume 2.349.09 4. „ Zelendvor 217.51 5. ,, Ludbreške podravske šume 745.10 6. „ Križančija .´ 171.90 7. „ Legradske podravske šume 235.60 8. „ Gobajeva greda 1.709.22 9. „ Repaš 3.200.83 10. „ Širine-Preložnički berek-Lepa greda 2.900.16 11. „ Đurđevački pijesci 403.10 12. „ Kupinje-Crni jarci 1.364.05 13. „ Storgina greda-Dubovnik - 2.082.24 14. „ Limbuš ´ 299.74 15. „ Banovdol-Duretina 920.62 16. „ Virovitičke nizinske šume 430.45 17. „ Virovitičke podravske šume 160.57 18. „ Suhopoljske nizinske šume 937.40 19. „ Slatinske podravske šume 778.65 20. „ Slatinske nizinske šume . 3.413.92 21. „ Obradovačke nizinske šume . 491.00 22. ,. Đurđenovačke nizinske šume 3.759.48 23. „ Kapelački lug-Karaš 6.230.60 24. „ Cađavački lug-Jelas-Dol 4.358.24 25. „ Miholjačke podravske šume 851.39 26. „ Valpovačke podravske šume 1.237.36 27. „ Valpovačke nizinske šume 1.698.00 28. „ Lecić-Gložđe 5.969.47 29. ,; Budigošće-Breza-Lugovi " 4.237.87 30. „ Osječke nizinske šume 2.073.33 31. „ Osječke podravske šume 843.09 32. „ Jagodnjačke podravske šume 2.347.42 33. ,. Đarđanske podravske šume 2.236.04 34. ,, Haljevo-Kozaračka šuma , . 2.532.47 35. „ Poljoprivrednoindustrijske šume ´ 1.191.51 Ukupno: 65.070.43 II. Sumsko-gospodarsko područje Podunavje 1. S. g.j. Dvorac-Siget 967.78 2. „ Zmajevačke podunavske šume 2.170.79 3. „ Tikveške podunavske šume 2.315.55 4. ,, Kopačevačke podunavske šume . 1.896.24 5. „ Erdutske podunavske šume 1.644.63 6. ,, Vukovarske dunavske Ade 1.518.85 7. ,, Vukovarski gajevi 1.450.13 8. „ Dubrava 1.455.32 9. ., Jelaš 1.520.27 10. „ Iločke šume 657.89 11. „ Cerje-Briza 1.007.38 Ukupno: 16.604.83 264 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 23 <-- 23 --> PDF |
III. Sumsko-gospodarsko područje Posavje 1. S. g. j . Jezdovac-Lučko 561.60 1.538.92 891.00 4.536.99 4.212.08 1.047.64 2.718.24 1.866.63 675.09 9.929.72 2.337.03 1.865.16 1.012.40 É 1.150.43 4.354.32 1.859.72 4.969.37 993.40 2.211.39 1.779.43 2.788.09 415.00 3.382.87 5.560.57 892.16 1.686.41 3.690.64 7.375.56 2.114.44 1.506.11 1.364.02 3.773.80 2.239.42 992.71 1.250.79 1.571.09 1.848.56 2.069.16 2.949.88 1.202.18 1.659.15 1.950.03 1.169.14 3.136.35 1.171.60 1.687.46 721.12 1.703.92 6.868.43 2.073.33 2.147.46 9.449.58 1.352.27 7.259.34 1.569.85 1.441.09 3.452.54 2.234.55 1.508.82 Ukupno : 151.740.05 2. „ Stupnički lug 3. „ Obreški lug : 4. ,, Šiljakovačka dubrava 5. „ Turopoljski lug 6. „ Savski vrbaci 7. „ Kalje 8. „ Belčića gaj 9. „ Petrinjski lug-Piškornjač 10. „ Dubičke posavske šume 11. „ Crnovčak 12. „ Cret-Varoški lug 13. „ Glogovnica 14. „ Cerinski-Komuševački lug 15. „ Česma 16. „ Jantaci 17. „ Žutica 18. „ Lipovica 19. „ Popovačke nizinske šume 20. „ Kutinske nizinske šume 21. „ Brezovica 22. „ Leklan 23. „ Lonja 24. „ Lipovljanske posavske šume 25. „ Certak-Lugovi 26. „ Zabarski bok 27. „ Trstika 28. „ Grede-Kamare 29. „ Međustrugovi 30. „ Ljeskovača 31. „ Prašnik 32. „ Podložje-Ključevi 33. „ Radinje 34. „ Mrsunjski lug-Migalovci 35. „ Ili janska-Jela 36. „ Glovac-Renovica 37. „ Trstenik 38. „ Muško Ostrvo 39. „ Merolino 40. „ Orljak 41. „ Banovdol 42. „ Rastovica-Zapadna 43. „ Ceranski lugovi 44. „ Kunjevci 45. „ Vrapčana 46. „ Ade 47. „ Ripača 48. „ Cunjevci 49. „ Županja A 50. „ Županja B 51. „ Drenovački lugovi 52. „ Vrbanja A 53. „ Vrbanja B 54. „ Otok A 55. „ Otok B 56. „ Dubovica 57. „ Lipovac 58. „ Strošinci 59. „ Gunjanski lugovi Kusara |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 24 <-- 24 --> PDF |
1. S.g.j. 2. „ 3. „ 4. „ 5. „ 6. „ 7. „ 1. S.g.j. 2. „ 3. „ 4. „ 5. „ ff. „ 7. „ 8. „ S. „ 10. „ 11. „ 12. „ 13. „ 1. S.g.j. 2. „ 3. „ 4. „ 5. „ 6. „ 7. „ 8. „ 9. „ 10. „ 11. „ 12. „ 13. „ 14. „ 15. „ 1. S.g.j. 2. „ 3. „ 4. „ 5. „ 6. „ 7. „ a. „ 9. „ I0. „ IV. Sumsko-gospodarsko područje Pokupje Duga lazina-Brezje Draganički lug Jastrebarski lugovi Pisarovinski lugovi Rečički lugovi Domočaj lug-Kovačevački lug Pojatno-Turanski lug . 214.07 3.413.38 2.63 i.64 1.833.16 3.161.94 635.42 644.55 Ukupno : 12.558.16 V. Sumsko-gospodarsko područje Dilj gora Stupničko brdo-Cerje Mlada Vodica-Pusvice Južni Dilj A Dolca 3.163.03 1.9,0.73 4.779.06 833.33 Južni Dilj B Kujnjak-Mačkovac-Rakovac Sjeverni Dilj B Sjeverni Dilj A Breznica 2.029.53 3.796.67 3.699.28 7.476.88 3.050.43 Vuka 4.190.26 Gajevi Đakovački lugovi Durgutovica 891.30 2.795.53 659.97 Ukupno : 39.346.05 VI. Sumsko-gospodarsko područje Psunj Jamaričko brdo 1.909.49 Blatuško brdo 2.591.56 Novsko brdo . 6.289.76 Okučanska brda 2.251 18 Zapadni Psunj Sjeverni Psunj Javornica ´ 5.577.31 6.610.98 2.563.88 Istočni Psunj Dcževačke šume ´ 1.889.18 82f.54 Južni Psunj Gradiška brda 6.451.75 2.747.48 Južna Babja gora Briknjevaea-Ježevik Požeška gora Sjeverna Babja gora 6.223.69 903.50 4.319.75 4.046.66 Ukupno : 55.205.62 VII. Sumsko-gospodarsko područje Papuk Lugovi Miletina rijeka-Krndija Uljaničke šume Brestovačke šume , 1.482.12 2.057.23 705.10 484.21 Daruvarske šume . 1.131.27 Končan´čke šume 918.47 Bastajske šume Krivaja-Klisa Vrani kamen 977.81 667.84 7.115.80 Javornik 9.127.23 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 25 <-- 25 --> PDF |
Pakračka goraKamenske šume 3.191.73 1.035.64 Zapadni PapukDjedovica-TrešnjevicaJovanovica 9.912.35 2.639.69 1.553.50 Medvedak-Kusac 1.96.3.28 Jovac-Slana voda 1.894.11 Kupres-Slana vođaSlatinske prigorske šumeGaj-KotlinaSekulinačka planinaDreaovačka planinaPušinska planinaPištanske prigorske šumeKokočačka plan´naOrahovačka planinaDuzlučka planinaJužni PapukPoljanačke šumeUgaračke šumeJakšičke šume 2.935.50 5.227.07 2.72691 3.427.86 2.977.21 2.933.87 1.476.38 1.766.37 2.934 64 1.935.88 6.801.86 1.435.47 1.303.9t 710.55 Cigleničke šumeJužna KrndijaKrndija gazijskaKrndija seonskaKrndija našička 1.335.19 8.767.65 4.006 53 2.761.12 5.073.81 Ukupno : 107.45 ,´.82 VIII. Sumsko-gospodarsko područje Moslavačka gora Marča 1.997.71 Pijesak-Rastov potokMartinska-Drljež-IvanskaSrednje brdoŠimljanka-GradinaTrupinski-Pašijanski gajZobikovac-Petkovača A 1.193.52 2.477.43 840.95 2.165.03 1.128.19 1.059.67 Ilovski lug-MeđuvođeDišnica-Dumani 1.403.96 1.091.97 Garjevica AGarjevica BKutinske prigorske šumePopovačke prigorske šume 10.376: 6 4.071.38 2.243.42 504.74 Ukupno : 30.539.L6 IX. Sumsko-gospodarsko područje Bilogora Bukovac . . . . _ Novakuša-Jazmak-Šikava 1.560.09 2.811.51 Kosturač 1.493:78 Buk-Drobna 1.673.48 Plavo-Mesarica : 2.729.51 Novigradska planinaRavnice 2.857.62 598.41 Sječa-TrkljeĐurđevačka-VirovskaZakletište planina 1.283.95 2.793.12 2.945.48 Bilo 3.917.06 Kovačevac 663.55 Bedenik 430.12 267 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 26 <-- 26 --> PDF |
Bolč-Zabljački lugKreševine-DabravineJasenova-Dugački gajDugačka-Bačkovica-BilogoraKovačica-KosjerovicaPopadija-BilogoraPitomačka BilogoraVirovitičke prigorske šumeSuhopoljske prigorske šumeBukvik-BilogoraObrovi-BilogoraZdenački gaj X. Sumsko-gospodarsko Varaždin brijeg Kalnik 1 Lijepa gorica Medenjak-Orsagovica Dugačko brdo Polum-Bjeljevine Kolačka Kalnik II Kalnik III Križevačke šume Globočec XI. Sumsko-gospodarsko Limbuš-Novi DvoriPregrada-KlarijecTrnovecStrahinjšćicaMaceljTrakošćanRavna goraSjeverna IvančicaLepoglavaPlitvicaVinicaŽeljeznicaJužna IvančicaZlatarske prigorske šume XII. Sumsko-gospodarsko Stubičke podgorske šume GoraBistranska goraMedvedgraske šumeSljemeMarkuševačka goraDuboki jarak-PodgorščicaPrezid-KladeščicaZelinske prigorske šumePustike-Zivice 2.325.48 854.56 2.346.10 4.961.06 2.291.77 3.982.57 2.627.85 7.166.87 4.423.49 4.861.26 2.405.20 2.181.03 Ukupno : 66.183.92 područje Kalnik 1.546.27 2.362.53 1.160.75 2.113.73 2.078.30 2.317.37 1.215.48 2.269.74 516.56 910.88 836.41 Ukupno : 17.328.02 područje Ivančica 452.37 598.09 173.32 728.29 2.964.84 997.47 1.039.59 769.49 368.05 308.00 557.77 812.29 2.096.06 649.12 Ukupno : 12.514.75 područje Zagrebačke gore 1.010.96 1.672.86 792.24 1.378.81 1.921.24 2.094.32 1.211.74 745.54 361.85 446.44 Ukupno : 11.636.00 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 27 <-- 27 --> PDF |
XIII. Sumsko-gospodarsko Zumberak-Gora Zumberak-Blaževo brdo Kordina gora-Jazbine Žumberak-Novoselska gora Kal-Javorac Plješivica Jastrebarske prigorske šume XIV. Sumsko-gospodarsko Gračec-Lučelnica Vukomeričke gorice Pešćenica-Cerje Letovanički lug Kljuka Pokupske šume XV. Sumsko-gospodarsko Pogledić-BiljegVučjak-TešnjakKotar-Stari gajNaretakŠamaricaPetrinjčicaJavornik-Zrinjska brdaČorkovača-KarlicePopov gajProlom-KobiljakOrlova XVI. Sumsko-gospodarsko StrekovacVeliko brdo . Medveđak-Ivošević gajTrepčaCrna dragaKozaracPokule-PećineToplička kosaMokro poljePetrova goraLoskunjaDebela kosa-MarkovacCrno osovje — V. LisacGlinica-OtmićRepušnjak-Duga kosaStrmačka Gredar-BegovacKomesarska kosa-Trnovi područje Zumberačka gora 1.845.30 2.225.66 5.114.26 4.954.76 2.162.66 1.746.50 1.726.92 Ukupno : 19.776.06 područje Vukomeričke gorice 943.85 2.941.20 3.573.20 1.496.60 1.813.72 2.675.40 Ukupno : 13.443.97 područje Zrinjska gora 351.99 3.432.38 3.458.62 1.571.73 7.914.61 4.059.37 9.374.53 9.646.26 3.131.94 4.601.86 1.866.86 Ukupno : 49.410.17 područje Petrova gora 261.48 2.665.75 2.725.89 2.119.55 2.619.24 1.881.57 2.383.30 404.35 2.665.76 10.383.41 1.016.61 961.69 1.064.87 1.255.69 700.87 928.35 1.140.05 732.37 Ukupno : 35.982.80 269 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 28 <-- 28 --> PDF |
XVII. Šumsko-gospodarsko područje Perjasićka gora 1. Š. g. j. Ozalj-Netretić 735.24 2. „ Zadobarje 139.93 3. „ Kozjača 725.78 4. „ Generalski stol 2.941.61 5. „ Međuvođe 1.629.58 6. „ Periasička kosa 1.693.22 7. „ Bosiljevo 348.37 8. „ Skradska gora-Dubrave 1.846.47 9. „ Romanska dubrava 743.12 10. „ Puharice-Debela glava 1.306.70 11. „ Kremenita glavica . . . 707.43 1"?,. „ Z^erinjak-Broćanska kosa ´-.-.´ .: 9^9.00 13. „ Mašvina 66100 14. „ Lipovača .. . 6*4 00 Ukupno: 15.054.50 ŠUMAR I. Pod´-a-"4" 35 gosp. jedinica 65 070.43 ha II. Podunavje 11 16.60183 „ III. Po~avie 59 151.740.05 „ IV. Pokupie 7 12.558.16 „ Nizinske šume 112 245.973.47 „ V. Dilj gora 13 gosp. jedinica 39.346.05 ha VI. Psunj gora 15 55.205 62 „ VII. Papuk gora 36 107.457.82 „ VIII. Moslavačka gora . .. . 13 30.569."6 „ IX. Bilo gora 25 63.18392 „ X. Kamik gora 11 17.382.02 „ XI. Ivančica gora 14 12.514.75 „ XII. Zagrebačka gora ... . 10 11.636 00 „ XIII. Zumbcračka go a .. . . 7 19.776 06 „ XIV. Vukomeričke gorice . . 6 13.443 97 „ XV. Zrin;: ska gora 11 49.410.17 „ XVI. Petrova gora 18 35.982.80 „ XVII. Perjasička gora ... . 14 15.05150 „ Brdske i prigorske šume . 193 473.933.94 ha SVEUKUPNO ... . 305 719.882.41 ha B. SUMSKO-GOSPODARSKA OBLAST PREBORNIH ŠUMA I. Sumsko-gospodarsko područje Risnjak 1. Š. g. j. Suho 5.223.44 2. „ Čabarska polica-Smrekova draga 3.703.98 3. „ Milanov vrh-Crni laži . . . 5.11 /.38 4. „ Smrekovac 4/1.16 5. „ Oštri vrh 599.03 6. „ Sušica 1.154.31 7. ., Lividraga-Vršice-Lazac 7.243.53 8. „ Platak 3.241.13 9. „ Jelenje-Velo 1.519.00 10. „ Suha Rječina 765 65 11. „ Nacionalni park Risnjak 3.038.32 12. „ Crni lug 3.234.07 270 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 29 <-- 29 --> PDF |
Oštrac 1.56137 Špi čunakGolubinjak . Brloško-RogoznoSungerski lugDelnice 752.30 47.83 2.339.05 1.333.43 3.872.54 Brod 3.463.40 Zalesina 2.388.90 ČedanjZavršjeSkrad . 1.309.40 2.209,87 2.168.46 Rudač-Miletka 1.601 92 Dobra 799.23 Lovnik-Litorić 2.744.75 Umoli 379.13 Ukupno : 62.401.57 II. Sumsko-gospodarsko područje Velika Kapela Kal-Treskavac 3.615.03 Viševica 1.191.11 Kobilj ak-BitorajŠiroka dragaBjelolasicaVišnjevica-Sušički vrhRavna goraG´uhe drage-CarapineCrna kosa drage 2.407.40 3.533.23 4.396.54 2.023 33 4.256.54 2.04^ 70 1.627.48 Cetin i:?34.50 Bukovača-Veuki vrh 2.703.89 KrpeljZagorska kosaKlek-JosipovacSmolnik-ôomi´-ska kosa 3 603.36 2.599.55 3.460.24 2.679.24 Dumanić-Ježevitar 1.76T63 Jasenak ´.... . 6.328.00 Troibukve-CrnaVeliki Smolnik draga *. 4.263.23 2..«P ^0 Račičko B;´n 2.055.60 Jasenovo Bilo 9 ´0.34 Duliba , 2.151.27 Vidina gredaVi´čiak 1.647.14 1.185.73 Miškovica 3.860 65 Javorov vrh-Stubica 3.519 09 Pi+orai 2.743.73 Mala Javornica 2.278.87 Oni v-h 4.831.22 Piščetak 2 66159 Ali ovica 3.130.43 Veljun 300.00 Ukupno : 87.622.21 III. Sumsko-gospodarsko područje Mala Kapela SkDmnica 1.461.71 Golosmreke-JelavljeStajnička KapelaMakovnik 2.285.59 3.45 \03 3 900.87 Krasnica 4.379.05 271 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 30 <-- 30 --> PDF |
6. Š.g.j. 7. „ 8. „ 9. „ 10. „ 11. „ 12. „ 13. „ 14. „ 15. „ 16. „ 17. „ 18. „ 19. „ 20. „ 21. „ 22. „ 23. „ 24. „ Hum Babina gora-Brezovica Knaja Pištenik Pištenica Bršljanovica Titra-Javornik Lisac-Staparuša Krekovača-Vrbovice Kompoljski vrh Smolčić uvala Komarnica Krivi javor Kriva draga-Baćinovac Bijeli vrh-Dolac Godača-Veliki kotao Mrsinj-Sijanova kosa Nacionalni park »Plitvička Jezera« Arapov dolUkupno : . 2.986.94 2.495.18 1.998.61 2.198.45 2.644.78 3.622.12 2.885.08 2.142.62 3.252.35 1.626.90 2.188.13 2.754.71 5.763.72 3.004.94 3.370.89 2.354.84 5.320.59 13.567.56 365.89 80.063.55 1. S.g.j. 2. „ 3. „ 4. „ 5. „ 6. „ 7. „ 8. „ 9. „ 10. „ 11. „ 12. „ 13. „ 14. „ 15. „ 16. „ 17. „ 18. „ 19. „ 20. „ 21. „ 22. „ 23. „ 24. „ IV. Sumsko-gospodarsko područje Senjska duliba Senjsko Bilo Jelovac-Knežev vrh Zavižan-Apatišan-Greda Alan-Cipela Crni vrh-Begovača Satorina-Mirovo Stirovača Dabri-Laktin vrh Crna duliba-Metla Jadovno-Jazbine Crne grede Podeška kosa-Bijele grede Ostrovica Kisovac-Grabovača Bovan-Jelar Konjska draga-Begovača Oštrac Kalčić vrh-Obljaj Crno jezero-Marković rudine Rastovka-Kuterevska kosa Svilaruša-Kalčevac Grabar-Brušljan Sjevernovelebitske borove kulture Sjev. Velebit Ukupno : ´ . . 1.084.85 3.095.75 3.912.95 9.843.63 1.575.00 4.756.67 2.973.00 2.469.22 7.193.41 2.172.00 6.498.59 2.378.42 3.675.00 5.459.11 2.903.00 2.217.57 5.600.20 2.270.61 5.633.45 5.224.87 2.794.21 1.058.07 2.356.00 246.20 87.391.78 1. Š. g. j .2. „ 3. „ 4. „ 5. „ 6. „ 7. „ 8. „ 9. „ V. Sumsko-gospodarsko Ramino korito-Sugarska duliba Goli vrh Šarić duplje-Javornik Visočica-Razbojna draga Šedrvan-Bukova glava Bogunice-Gola glava Medačka staza Malovan-Dušice Sveto brdo-Crveni potoci područje Juz. Velebit 3.864.39 2.507.97 6.243.83 3.758.35 844.12 2.508.50 3.242.07 2.773.93 4.042.85 272 |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 31 <-- 31 --> PDF |
10. Š. g. j . Kosurina-Grabar 3.103.38 11. „ Jaselsko Bilo-Crnopac 4.149.64 12. „ Duboke jasle-Jabukovac 2.387.71 13. „ Smrdljivac-Kom 3.996.59 14. ,, Južnovelebitske borove kulture 437.73 Ukupno: 43.861.06 VI. Sumsko-gospodarsko područje Lič. Plješivica 1. S. g. j . Javornik-Tisov vrh 3.951.69 2. „ Trovrh-Kik 4.666.78 3. „ Bubinka-Maričića vrh 5.022.38 4. „ Mala Plješivica-Karlović Korita 6.226.79 5. „ Kremen-Rudi Lisac 6. „ Srneća draga-Janković kosa 7. „ Kalinovača 8. ,, Velika Plješivica-Drenovača 9. ., Kestenovac-Nebljuska gora 10. „ Visočica-Lisac 11. „ Istočna Mazinska planina 12. „ Zapadna Mazinska planina 13. „ Kokirna-Mila-Ljut 14. „ Maslovara 15. „ Jelovi tavani-Kućina kosa 16. „ Plješivičke borove kulture VII. Sumsko-gospodarsko 1. Š. g. ,j. Ivčević kosa 2. „ Vidovača-Marina glava 3. „ Crni vrh 4. ,, Laudonov gaj 5. „ Staza 6. „ Vrebačka staza 7. „ Trövrh- Mirkača 8. „ Resnik 7.123.84 1.906.04 1.475.09 3.976.51 4.241.26 2.929.18 6.482.90 1.937.99 3.693.26 2.711.59 , 6.641.99 159.00 Ukupno: 63.146.29 područje Lič. Sredogorje 918.00 5.983.07 4.078.69 314.24 7.957.86 4.060.10 2.374.80 6.482.23 9. „ Borove kulture Ličkog sredogorja 135.32 I. Risnjak ....... II. V. Kapela III. M. Kapela IV. Sjev. Velebit ..... . V. Juž. Velebit VI. Lička Plješivica ... . VII. Ličko Sredogorja ... . Svega: Ukupno : 32.304.31 ŠUMA R 27 32 gosp. jedinica „ „ 62.401.57 87.622.21 24 „ „ 80.063.55 24 „ „ 87.391.78 14 „ „ 43.861.06 16 .. 63.146.29 9 „ „ 32.304.31 146 „ „ 456.790.77 C. ŠUMSKO-GOSPODARSKA OBLAST PRIMORSKIH SUMA I. Sumsko-gospodarsko područje Istra 33.722.30 ha II. „ „ „ Kvarner 64.160.17 „ III. „ „ „ sjevernodalmatinskih zimzelenih šuma 25.127.00 „ |
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 32 <-- 32 --> PDF |
IV. Šumsko-gospodarsko područje južno - dalmatinskih zimzelenih šuma 86.825.00 „ V. „ ,, „ sjevernođalmatinskih listopadnih šuma 182.430.00 „ VI. „ ,, „ srednjedalmatinskih listopadnih šuma 220.053.00 „ VII. „ ,, „ južno - dalmatinskih listopadnih šuma 86.540.00 „ Svega : 693.857.45 ha Ukupna površina oblasti A + B + C 1,875.530.63 ha JEDNA BRZA METODA ZA UTVRĐIVANJE PRIRASTA Dr. Dušan Klepac (Zagreb) Uvod Između različitih metoda za utvrđivanje prirasta najveću prednost imaju jednostavne i brze metode. Ali ne treba zaboraviti, da su najbrže i najjednostavnije metode u većini slučajeva najmanje točne. Stoga je teško naći jednu metodu, koja bi istovremeno zadovoljila sve zahtjeve — da daje precizne rezultate o prirastu, da bude jednostavna, brza i jeftina. Pa ipak šumarska nauka nastoji zadovoljiti te zahtjeve kolikogod je to moguće. Imajući to pred očima, pokušao sam metode za utvrđivanje prirasta pojednostavniti i učiniti ih još pristupačnijima našoj šumarskoj praksi. Ideja Dosadašnja istraživanja u prebornim jelovim šumama (4) su nam pokazala, da se volumni prirast srednjeg stabla u pojedinim debljinskim stepenima može izraziti jednadžbom pravca: y = a + b x (1) (y) označava godišnji volumni prirast stabla; (x) je prsni promjer; (a) i (b) su parametri. Prema tome, čini se, da ne bi trebalo mjeriti prirast u svim debljinskim stepenima; ne bi trebalo Presslerovim svrdlom bušiti stabla u svim debljinskim stepenima kako smo to dosad činili.. Izgleda, da bi bilo do 1 Na to sam pomišljao još pred 5 godina, kad sam u »Glasniku za šumske pokuse« br. 11 na str. 233 napisao ovo: ... »tok prosječnog godišnjeg prirasta srednjeg jelova stabla u pojedinim debljinskim stepenima ima u »Kunjačkom Vrhu« oblik pravca. Za pokusnu p!ohu »Tuški Laz« krivulja prosječnog godišnjeg prirasta srednjeg stabla za jelu ima također oblik pravca, ali samo do onog debljinskog stepena, u kojem kulminira deblünski prirast. Ustanovimo li kod narednih istraživanja ponovno tu istu činjenicu u drugim sastojinama, onda ćemo metodu za određivanje prirasta moći mnogopojednostavniti.« . .. |