DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7-8/1957 str. 16 <-- 16 --> PDF |
skog smještaja ova je skupina podijeljena na dva područja: sjeverno dalmatinsko zimzeleno područje (III) i južno dalmatinsko zimzeleno područje (IV). Listopadna skupina podijeljena je radi svoje veličine i geografskog položaja na pet područja: istarsko (I), kvarnersko (II), sjeverno dalmatinsko (V). srednje dalmatinsko (VI) i južno dalmatinsko listopadno područje (VII). Položaj i veličina područja vide se iz priloga 3 i 4. Kako skoro cijela Istra pripada zajednici bijelog graba, osim malog rubnog pojasa na njenoj jugozapadnoj i južnoj obali, gdje dolazi zimzelena šuma crnike, to je ona cijela izlučena u jedno područje kao dobro zaokružena uređaj na jedinica. Područje Kvarnera zahvaća prošireni prostor riječkog zaljeva t. j . dio sjeveroistočne Istre, istarske otoke i cijelo područje užeg Hrvatskog primorja sa Pagom. Kako i ovdje najveći dio šuma pripada zajednici bijelog graba, osim manjih površina zimzelene šume crnike na najjužnijem dijelu Cresa i Lošinja te malog dijela Raba, to je i ovo područje dobro zaokružena cjelina. Sjev. dalm. zimzeleno područje, koje zahvaća zadarski i šibenski arhipelag te usku prugu obale od Nina do Rogoznice, predstavlja zgodno zaokruženi prostor šume crnike i makije. Južno dalm. zimzeleno područje zahvaća sve dalmatinske otoke od Splita na jug sa uskom prugom obale od Rogoznice do Kotarskog zaljeva. Ono predstavlja dobro zaokruženu cjelinu crnogorice i to alepskog bora sa makijom i dalmatinskog crnog bora te nešto crnike sa makijom. U sjev. sred. i juž. dalmatinskom listopadnom području, koja zahvaćaju svu ostalu kopnenu Dalmaciju, je najjače zastupana zajednica bijelog graba. Ta su područja međusobno podijeljena rječicama Krkom i Cetinom, pa su tako i ona geografski dobro zaokružena. Kako su uglavnom sve šume ovih sedam područja ove oblasti što niske što degradirane, pa sječi vi prihod iz ovih šuma nema one važnosti kao u oblasti jednodobnih i prebornih šuma, to se u ovim područjima ne će ni vršiti izravnanje sječivog prihoda, ali će za ovo svako područje dati.opće smjernice za specifične meliorativne radove, koji se imaju provoditi u svakoj pojedinoj šumskoj zajednici. Iz prednjih razmatranja o područjima se vidi, da su i sva ova područja, njih 31, postavljena na stalnu i čvrstu osnovu fitocenološku, gospodarsku i geografsku pa predstavljaju stabilne uređajne jedinice višega reda, u kojima će se lako moći provesti bilo izravnanje sječivog prihoda, a time osigurati njegovu potrajnost, bilo specifične meliorativne radove, a time degradirane sastojine privoditi normalnijoj proizvodnji. Pitanje izvršenja izmjene dosadašnje gospodarske podjele šuma na oblasti i područja postalo je aktuelno, kada se je u 1955. pristupilo reviziji Dugoročne osnove sječa 1952/71., predviđenoj Društvenim planom NRH za 1955. godinu. Zadatak ove osnove sječa je da utvrdi približni dvadesetgodišnji sječivi prihod, po kome se vrše dugoročna planiranja iskorišćavanja šuma i, u vezi s tim, razvoja drvne industrije. Ali služba uređivanja šuma je predložila i Uprava za šumarstvo, republički organ odgovoran za šumarstvo, prihvatila, da se prigodom ove revizije Dugoročna osnova sječa potsavi na takve uređajne temelje, kojima će istodobno biti izvršen i velik |