DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 76 <-- 76 --> PDF |
dući se najstariji klonovi umnažaju 150 do 200 g., ne može se još tvrditi da su oni degenerirali. Ipak, morfološke i anatomske, te fiziološke razlike, koje nastaju starenjem (a koje je autor utvrdio i kod topola), govore za to, da vege´t. vrhovi sa starošću doživljavaju izvjesne promjene. Sve te pojave daju vjerojatnu činjenicu, da su evropski klonovi, umnažani veget. dugo godina, postali i manje otporni prema bolestima i klimi. Iz ovog razloga bez sumnje je ispravno ne osloniti čitav uzgoj topola na nekoliko najstarijih klonova, nego stvarati nove križance iz sjemena. Kod tih novih klonova obratiti veliku pažnju na način umnažanja t. j . uzimati uvijek reznice iz mlađeg razvojnog stadija, dakle blizu korjena. Time ćemo klon održati u mladoj razvojnoj fazi. Smatra, da bi bilo dobro provesti »pomlađivanje« P. serotinae i P. marilandicae uzimanjem reznica iz panja ili izdanaka. Autor na kraju sumira u zaključcima iznesenu literaturu o problemu degeneracije i starenja, kao i svoje pokuse sa topolama, zaključujući, da njegov rad predstavlja samo početak istraživanja tog pitanja kod topola. Nastojao sam u ovom prikazu iznijeti osnovne misli Rohmederovog rada, jer smatram, da će on biti, i s općenitog gledišta i s gledišta uzgoja euroameričkih topola za šum. stručnjake od interesa. U njemu ima mnogo misli i činjenica, o kojima je vrijedno razmisliti, a i mnoge od njih u pokusima provjeravati. Sa tom sam i mišlju dao ovaj prikaz. Prof. dr. Josip Kišpatić K u r e n o j N. M., Ankinovič G. B. : PCELY I SEMENYE KACESTVA ŽELUDEJ. (Pčele i sjemenska svojstva žira hrasta). 8. Moskva, 1956. A. J. Ljubavskoj je kod breze i N. V. Kotelovoj kod bora dokazao, da sjeme dobiveno samooplodnjorn daje potomstvo, koje je u nekim svojstvima zaostalo iza potomstva, koje se je razvilo iz sjemena dobivenog stranooplodnjom. Analogne rezultate su dobili autori kod hrasta: U slobodnoj prirodi pčele u cvjetu hrasta traže pelud i nektar. Kurenoj i Akinovič su proizveli žir hrasta putem samooplodnje i oplodnje pomoću pčela. Plod (žir) dobiven samooplodnjorn ie lakši, nego onaj dobiven oplodnjom DČelama. Mladi križanci su mnogo bujniji i jače razvijeniji nego potomstvo (individui), koje se razvije iz žira dobivenog samooplodnjorn. Autori su navedeno utvrdili za sadnice hrasta stare četiri godine. Mjerili su promjer stabla tik uz tlo, duljinu korijenovog sistema, visinu stabla, broj lišća po 1 stablu, i težinu stabla, Svi navedeni brojevi su veći kod križanaca. Dr. J. Kovačević Jacks G. V.: MULTILINGUAL VOCABULARY OF SOIL SCIENCE, FAO, Agriculture Division, 1956., Rome, okt. format, str. 439. Agrikulturni odjel FAO-a u Rimu izdao je Pedološki rječnik na 8 jezika. Naslov, sadržaj i predgovor su na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku. Obrađeno je u svemu 350 termina, a oni su razvrstani u 22 sekcije. Sekcije obuhvataju: fizikalna svojstva, teksturu i strukturu, vodu u tlu, kemiju tla, organske tvari, biologiju, ekologiju, plodnost i gnojenje, morfologiju tla, profile i horizonte, geologiju i mineralogiju, topografiju, klasifikaciju, eroziju i dr. Svaki je termin definiran na engleskom, francuskom, njemačkom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, nizozemskom i švedskom jeziku. Sekcije su označene velikim slovima. Pojedini termin obrađen je na zasebnoj stranici, a stranice su označene brojevima i slovom dotične sekcije, na pr. u sekciji B »Testura i struktura« ima 27 termina i oni su obrađeni na 27 strana (B 1 do B 27). Na kraju je .indeks za svaki jezik. Brzo traženje termina u stranim jezicima omogućuje raznobojna oznaka za pojedine jezike. U indeksu su alfabetskim redom poredani termini, a kraj njih je oznaka sekcije s brojem termina. Snalaženje je vrlo brzo. Ukoliko u pojedinom jeziku nema termina, ostavljeno je prazno mjesto za dotični definirani pojam. Rječnik je debar putokaz za izradu ostalih :stručnih rječnika. On, dakako, nije potpun, ali je dobar prilog za početak izgradnje terminologije. Iz njega će se lako proširiti obrada na dosad neobrađene i neobuhvaćene termine Osjeća se potreba za proširenje ovog rječnika na još nekoliko važnih jezika u oblasti pedologije. Ovdje u prvom redu mislimo na ruski jezik, gdje ie pedološka terminologija prilično dobro izgrađena i ustaljena. M. Anić |