DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 69 <-- 69 --> PDF |
područje sa svega 9—10.000 ha šikara bukve, danas je Aigoual masiv od 16.000 šuma u kojima su već izvršene konverzije iz pionirskih kultura crnog bora i P. laricio u klimaksne sastojine jele, smrče, cedra, ariša i bukve. Današnji radovi na pošumljavanju sadnjom trogodišnjih prepikiranih sadnica Pinus laricio i Picea excelsa izvode se u 1 m širokim preoranim brazdama. George Fabre osnovao je tamo niz arboretuma, kao protagonista unošenja egzota u Francusku, sa 9 vrsta jela, 5 vrsta smrče, 4 vrste bora i 12, ostalih šumskih vrsta, domaćih i stranih, čime je dao prekrasan primjer uspjelog unošenja egzota kao meliorativnih vrsta. — Vapnenačke visoravni Les Causses, slične našim kraškim plato-ima, koje se prostiru u površini od cea 500.000 ha, predstavljaju degradirane površine sa ekstenzivnom ispašom ovaca. Tu se sada vrše zaštitna pošumljavanja crnim borom, cedrom i arišem. — Šumski masiv Espinouse, na silikatnoj podlozi, gdje smo mogli vidjeti rezultate nekih oblika udruživanja sitnih posjednika šume radi zajedničkog pošumljivanja većih površina goleti, koristeći subvenciju Nacionalnog šumarskog fonda (FFN). To je ujedno tipično područje koje stanovništvo napušta. Da bi se zaustavio taj neželjeni proces emigracije, nastoji se uspostaviti »agrosilvopastoralna ravnoteža« putem pošumljavanja bujadnica, vriština i drugih degradiranih zemljišta i melioracije pašnjaka. U kantonu Gazel i Combesalat prikazani su nam rasadnici i pošumljavanje primjenom visoke agrotehnike. Upotrebljavaju se kod sadnje Pinus laricio corsicana i Picea excelsa na vrištinama, Piceo excelsa i Picea sitehensis na tlima obraslim genistom i Pseudotsuga Douglasii uz Abies grandis na bujadnicama i uopće terenima obraslim visokim papratima. Obje ekskurzije bile su uzorno organizirane i mogu poslužiti primjerom kako treba organizirati slična putovanja u bilo kojoj zemlji. Svaki učesnik dobio je kartu područja u kome se kretala ekskurzija (autobusom) u mjerilu 1 : 200´.000 sa ucrtanom maršrutom i stajalištima, referate o pitanjima koja su predmet posjete svakog pojedinog stajališta, kojih je bilo ukupno 32, i priručnik u kojemu je učesnik mogao naći opis cijelog područja ekskurzije i u svakom času imati najvanžije Podatke o lokalitetu u kom se taj čas nalazi. S vremena na vrijeme vođa puta je preko mikrofona u autobusu skretao pažnju učesnicima na važnije momente. Kongres Francuskog Saveza planinskog gazdinstva (Association frangaise de l´economie alpestre) održan je uPerpignanu 11. lipnja. Izneseni su mnogi interesantni referati sa područja planinskog pašnjarstva. Izučavanje ovih referata može biti od koristi kod primjene sličnih principa pašnjačkog gospodarenja u sličnim uslovima kod nas. Les Barres sa svojim arboreturnom od 40 hektara i Šumarskom školom u kojoj se obrazuje niži i srednji šumarski kadar za čitavu zemlju, predstavlja važan centar šumarske znanosti u Francuskoj. Ovdje se vrši čitav niz eksperimentalnih istraživanja kao što su: izbor vrsta za pojedina staništa kod vještačkih pošumljavanja, hibridizacija četinjača, vegetativno razmnožavanje četinjača radi obezbjeđenja čistih linija (klonova), upotreba mehanizacije kod pošumljavanja, ispitivanja svojstava tla radi odabiranja najsvrsishodnije tehnike pošumljavanja i t. d. Pored mnoštva vrta koje smo ovdje upoznali, pokazan nam je i rasadnik, trušnica, klijalište, školski objekti i t .d. U oblasti Sologne grupa je posjetila nekoliko površina pošumljenih sredstvima FFN. na privatnim terenima. Upotrebljene vrste su pretežno borovi, smrče i ariš na landama. Radi zaštite od zečeva i divljih kunića kulture se ograđuju žičanom mrežom. Sadnja se vrši u 80 cm duboke preorane brazde pa održavanje nije potrebno. Zapažena je ogromna razlika između ove nove i stare metode sadnjom u rupe kod koje je brzo dolazilo do zakorovljavanja i ima slab uspjehu U području općine Givry kod Chalon- sur-saone priređena je masovna demonstracija za sve francuske konzervatore kojom je šumsko-istražiivačka stanica u Nancy-u prikazala upotrebu mehanizaciie kod obrade zemljišta za sadnju na krečnjačkom terenu. Prikazan je rad dviju vrsta plugova: jedan (decapeuse) skida travni pokrov sa brazde, a drugi (sous-soleuse) razbija supstrat čime je obrada tla dovršena. Napominje se da ovdje supstrat nije kompaktan i ne izbija na površinu nego je razbijen u krupnije česti kamenja ispod gustog travnog pokrivača. Sadnja trogodišnjih borovih biljaka vrši se golim žiljern, dok se sadnja cedra vrši isključivo u lončićima. Plugove sous-soleuse pokreću trastori jačine 35—40 k. s. Nadalje je prikazan rad stroja »polvculteur« koji buši |