DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 68 <-- 68 --> PDF |
red niza organizacionih pitanja i raspravljanja o izvještajima brojnih radnih grupa, važno mjesto zauzelo pitanje razgraničenja mediteranskog područja, pri čemu su se sukobile dvije teze: ekološka i ekonomska. Ova je posljednja prevagnula te je konačno zaključeno da za pripadnost jedne zemlje Sredozemlju nije odlučujuće samo da li ona ekološki spada u tu oblast nego su još bitniji ekonomski momenti, jer je svrha organizacije FAO međunarodna suradnja i pomoć kod rješavanja složenih pitanja ekonomike degradiranih područja Mediterana. U zasjedanju je uzelo učešća 3.5 delegata iz 11 zemalja (Francuska, Grčka, Iran, Izrael, Jugoslavija, Libanon, Maroko, Portugal, Španija, Tunis i Turska). Ekskurzija u Provansi kretala se maršrutom: Nice — Cannes — Antibes — Agay — šumski masiv Esterel — Sainte Maxime — masiv Maures — St. Honore — Lavandou — Otok Port-Cros — Marseille — Aix-en-Provence — masiv Ventoux — Avignon — rezervat Camargue — Nimes. Vrijedno je istaći nekoliko bitnih točaka koje su posjećene tokom ove ekskurzije: — Vila Thuret u Antibes-u sa arboretumom u kome je zastupljeno mnoštvo vrsta iz raznih zemalja globusa, među kojima je naročito zapaženo 36 vrsta eukaliptusa od kojih su mnogi stradali za vrijeme vanredno oštre zime siječnjaveljače 1956. godine. — Šumski masiv Esterel. površine cea 5.8O0 ha državne šume na silikatnom tlu sa mješovitim sastojinama primorskog bora i hrasta plutnjaka, dok na vapnenačkoj podlozi pridolazi alepski bor sa podstojnom makijom. Uslijed velike opasnosti od požara, biološka metoda preventivne borbe protiv požara sastoji se u potiskivanju makije i održavanju nadstojnog bora ü gustom sklopu. — Radi borbe protiv čestih požara, koji su strašan neprijatelj francuskih šuma i znaju uništiti stotine i hiljade hektara u nekoliko minuta, organizirana je specijalna služba sa izvidnicama, kamion-cisternama i potrebnim priborom za gašenje. Takva jedna izvidnica, na koti Nötre-Dame-des-anses u masivu Maures (771 m. nadm. vis.), visoka je 20 m i snabdjevena je potrebnim instrumentarijem za određivanje koordinata epicentra požara i telefonskim uređajima koji povezuju čitav sistem izvidnica, što omogućava brzu intervenciju, a ta je od neobično velike važnosti obzirom na intenzitet širenja vatre u uslovima orkanski jakih vjetrova (mistral, tramontane). — Klimaksna šuma crnike (Quercusilex) na krečnjacima Ijerskih Otoka (lies d´Hyeres), koja služi kao primjer progresivnog razvoja zajednice Quercetum ilicis u uslovima eliminacije utjecaja čovjeka. Zanimljiva je teza prof. Molinier-a prema kojoj alepski bor pripada genetski istoj geološkoj periodi kojoj i Q. ilex. — Šumski masiv planine Ventoux na vapnenačkoj podlozi sa vrlo jasno izraženim vertikalnim poredaj em vegetacijskih etaža. Najdonja etaža (do 400 m) je mediteranska, sa crnikom kao karakterističnom vrstom. Iznad nje, 1.200 m vis., slijedi etaža niskih mediteranskih planina sa hrastom meduncem. Od 1.200. do 1.500 m proteže se zona bukve (planinska etaža). Iznad etaže bukve penje se do 1.800 m suibalpinska etaža u kojoj nema vegetacije radi vanredno jakih vjetrova mistrala koji ovdje dosižu fantastičnu brzinu od 290 km/h i tek u zaštićenim položajima ima klekovine. Sam vrh planine (od 1.880 do 1.912 m) pripada alpinskoj etaži koja je ustvari beskrajno more kamenja. Naročito ie vrijedno zabilježiti veliki uspjeh koji je ovdje postignut unošenjem atlaskog cedra u zonu hrasta medunca 1862. g. Danas je 150 ha cedrove kulture već predmet eksploatacije. Sastanak radne grupe za pošumljavanje Evropske šumarske komisiie (Groupe de travail du boisement et du reboisement de la Commission europeenne des forets FAO) bio je posvećen pitanju dosadašnjih rezultata na pošumljavanjima u zemljama-članicama i pitanju racionalnog korišćenja zemljišta. Prisustvovali su delegati i posmatrači 11 zemalja (Francuska, Iran, Italija, Izrael, Jugoslavija, Luxemburg, Španija, Švedska, Švicarska, Turska i Velika Britanija). Stručna ekskurzija kroz područje Languedoc- a, odnosno Južnog dijela Centralnog Masiva, odvijala se maršrutom Nimes — masiv Aigoual — Meyrueis — Les Causses — Roquefort — Lacaune — masiv Espinouse — Lamalou-les-bains — Cassagholes — Sylvetum Grandsagnes — Mazamet — Faillades — Montagne Noire — Carcassonne — Perpignan. Radi pomanjkanja prostora istaći ćemo samo najvažnije punktove sa ove ekskurzije. — Šumski masiv Aigoual, gdje je učesnicima prikazano životno djelo velikog francuskog šumara Georgesa Fabre-a. Do polovine prošlog vijeka degradirano |