DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 67 <-- 67 --> PDF |
4. Uloga i zadatak srednjih šumarskih škola u odgoju tehničara onakvog kakovog traži praksa Da bi tehničari zadovoljili zadatcima u praksi u izvršnom smislu, moraju steći praktično znanje već u školi. Trebalo bi da tehničari tokom školovanja praktično rade neke poslove koji im u privredi poslije završetka školovanja dolaze na pr. iz geodezije, uzgoja, uređivanja, iskorištavanja i dr. predmeta. Važno je na pr. za šumarske tehničare da u geodeziji steknu veliku rutinu u rukovanju s instrumentima a za njih je suvišno da uče izvode raznih formula. Dosta je da on zna konačni rezultat formule i da taj rezultat znade u praksi upotrijebiti. Kod uređivanja je potrebnije da tehničar znade rukovati s instrumentima (hipsometrima, pantografom i svrdlom za mjerenje prirasta) nego da se previše bavi s istorijatom uređivanja i raznim naučno sistematski sređenim metodama za obračun drvnih masa (Austrijska kamerama taksa i dr.), jer to dobar dio nauči bez razumjevanja pa odmah i zaboravi a ono što se praktično nauči ostaje za uvijek. Iskorištavanje bi trebali učiti na terenu i u pilanama jer se samo učenjem u praksi stiče mnogo veće znanje koje je za snalaženje u praksi neophodno. Iz uzgoja je potrebno što više prakti čno raditi u šumskim vrtovima i na te renu. Teoretsku stranu treba savladati u školskim klupama. Sve napred navedeno vrijedi i za ostale grane šumarske djelatnosti: za štitu šuma, prometala, građevinarstvo, botaniku i dr. Međutim za to je potre bno stvoriti i preduvjete koje mi na žalost sada nemamo. Naše srednje šu marske škole osnovane su naprečac, i stoje u organizacionom pogledu gore čak nego što je to moglo biti. Sve se te škole svode na svega nekoliko tijesnih učio nica a sve drugo izostaje: zavodi za de monstracije, pokusni objekti i t. d. Na ma su u tu svrhu potrebni koledži i tre ba zapeti da se to čim prije barem u program uvrsti. Radi boljeg stručnog usavršavanja tehničari bi trebali tokom ferijalnih raspusta obavezno ići na praktičan rad pod rukovođenjem nastavnog kadra. Nadajmo se da smo se u ovome tre nutku našli na prekretnici kad je i ina če postala aktuelna tema o samoj loka ciji šumarske škole. Vežimo dakle uz taj problem i sve ostale napred izložene probleme, te potražimo što skorije izlaz iz stanja koje sada nije niti malo ružičasto. Ing. 1. Mrzljak STUDIJSKO PUTOVANJE STIPENDISTA ICA U FRANCUSKOJ Jugoslavenski šumari: ing. Salko Đikić, profesor šumarskog fakulteta u Sarajevu, ing. Mihajlo Mahajlov, načelnik u Sekretarijatu za šumarstvo N. R. Makedonije, ing* Slobodan Zivgarević, direktor Šumskog gazdinstva Priština, ing. Ante Rađovčić, upravitelj Šumarije Knin i ing. Milan Šaulić, direktor Šumskog gazdinstva Kotor — posjetili su u vremenu od 23. svibnja do 1. srpnja 1956. g. Francusku, sudjelujući u studijskom putovanju u okviru američke tehničke pomoći (International. Cooperation Administration — ICA) po temi »Pošumljivanje golih terena«. Program se sastojao od tri glavne etape: Prva je obuhvatila sudjelovanje grupe u radu dviju potkomisija FAO-a: Koordinacione potkomisije za mediteranska šumarska pitanja, koja je zasjedala u Nici od 27. do 29. svibnja, čemu je slijedila stručna ekskurzija u području Provanse, i Evropske šumarske komisije, čija je radna grupa za pošumljavanje zasjedala u Nimes-u od 3. do 5. lipnja, dok je stručna ekskurzija ove grupe u područje južnog dijela Središnjeg Masiva trajala do 10. lipnja. U ovu etapu programa spada i sudjelovanje u radu Kongresa francuskog saveza planinskog gazdinstva u Perpignanu. Druga etapa je obuhvatila centralne oblasti Francuske (područje Sologne, arboretum Les Barres i pošumljavanja oko Chalon-sur-Saöne). Treća etapa obuhvatila je Nanccy, centar francuske šumarske nauke, sa Vogezima. Peto zasjedanje Koordinacione potko misije za šumarska pitanja Sredozemlja (Sous-comission de coordination des questions forestieres mediterraneennes FAO — »Sylva mediterranea«) imalo je kako radni tako i svečani karakter. Sve čani, jer su se tu. 34 godine nakon osni vanja Silve mediteranee. sastali emi nentni šumari koji srjadaju među niene osnivače (prof. Philibert Guinier. Gon zales Vazquez, prof. Aleksandar U«re nović), a radni, jer je na zasjedanju, po |