DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 46 <-- 46 --> PDF |
O PLANIRANJU POŠUMLJAVANJA I MELIORACIJE DEGRADIRANIH PANJAČA S OSVRTOM NA GODINU 1956. U N. R. H. Iz Instituta za šumarska i lovna istraživanja NRH, Zagreb lug. Josip Šafar Prema izvještaju o radu Stručnog udruženja šumsko-privrednih organizacija Hrvatske za poslovnu godinu 1956. površina šikara i makija u NRH iznosi 460.558 ha ili 24,9% od obraslog šumskog zemljišta (ostalo, t. j . 75,1% su t. zv. očuvane šume). Zaokruženo imamo dakle oko V2 milijuna hektara degradiranih panjača ili XU od obrasle šumske površine. Za niske šume nema podataka. Uzgred napominjemo, da je prema podacima Saveza šumarskih društava Jugoslavije za savjetovanje u Ohridu g. 1954., površina šikara u NRH 507.000 ha ili 20,9% od obrasle šumske površine i površina niskih šuma 284.000 ha ili 15,1%; ukupno panjača 791.000 ha ili 42% od obrasle šumske površine. — Prema podacima Statističkog godišnjaka FNRJ za godinu 1955. površina šikara i makija u NRH je 393.000 ha, a površina niskih šuma 238.000 ha, svega 631.000 ha. Na temelju naših opažanja većina »niskih šuma« može se svrstati u kategoriju »zašikarene niske šume«, jer se malo gdje u njima gospodari po načelima uredne niske šume. Iz izvještaja o radu istog udruženja izlazi, da su na umjetnoj obnovi šuma u NRH godine 1950. izvršeni ovi radovi: melioracija degradiranih šuma 3.887 ha melioracija šikara 1.733 ha novo pošumljavanje 4.054 ha popunjavanje 3.376 ha Ovi podaci pokazuju, da se razmjerno vrlo malo učinilo na melioraciji ogromnih površina »šikara, iako ta površina nije mnogo manja nego neobrasla šumska površina; prema podacima navednog izvještaja neobrasla površina u NRH je 539.082 ha ili 22,6% površine šumskog zemljišta. Razlog da je meliorirana razmjerno malena površina šikare ne mogu biti financijske poteškoće, jer troškovi prosječno po 1 ha iznose prema podacima citiranog izvještaja: za melioraciju šikara Din 11.952 za pošumljavanje i popunjavanje sadnjom Din 36.685 za sjetvu Din 13.526 Pošumljavanje sjetvom izvršilo se na 19%, pošumljavanje i popunjavanje sadnjom na 81% površine. Iz pregleda i analiza navedenih podataka nužno se pojavljuju tri pitanja: da li su uzroci za malu površinu melioriranih šikara i mali postotak sjetve u odnosu na pošumljavanje sadnjom 1. šumsko-tehnički, 2. socijalno-ekonomski, ili 3. subjektivni. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 47 <-- 47 --> PDF |
Šumsko-tehnički uvjeti Obnova šuma može se većinom brže, bolje i pouzdanije obaviti melioracijom šikara nego pošumljavanjem goleti. Prije nego pređemo na dokazivanje ove tvrdnje ,potrebno je, zbog jasnoće, iznesti: što se razumijeva pod melioracijom šikara. Ako ne uzmemo u obzir progresivne i regresivne stadije razvitka šikara ni šumske zajednice, pod melioracijo.ni tih degradiranih formacija šume možemo općenito smatrati ove radove: — djelomična i potpuna resurekcijska sječa panjača sa zadatkom da se umjesto grmoliko razvijenih izbo jaka drveća dobiju iz panjeva i korijenovih žila stabla, koja će imati razmjerno dobro razvijena debla i više ili manje normalno razvijene krošnje; — čišćenje i proredno odabiranje u grupama i skupinama dobro razvijenih izbo jaka (na pr. u zašikarenim niskim šumama i u dijelovima šikara, koji su izmakli zubu stoke); — unošenje ekonomski korisnih, ekološki odgovarajućih i biološki potrebnih vrsta drveća sjetvom i sadnjom uz primjenu naročite tehnike pripreme i oslobađanja od jake konkurencije panjače. Tehnika izvođenja ovih radova donekle je različita za pojedine tipove šikara i njihove dijelove s obzirom na jakost izbojne snage, sklopljenost, kvalitet, tlo i uopće stanište, fitocenozu i dr. Ali ova razmatranja ne ulaze u okvir ovog napisa, a i prikazali smo ih na drugom mjestu (Osnovi gospodarenja u odraslim šikarama i niskim šumama, Šumarski pregled, Skopje 1955. i Melioracija šikara u »Obavijestima« šumarskog instituta, Zagreb 1956.). Treba naime dati odgovor na pitanje: zašto je efikasnijagoleti? obnova šuma melioracijom šikara, nego pošumljavanjem 1. U šikaram a ve ć postoj i vrl o rezistentn a den droflora , koja vrlo jakom mrežom korijenja može crpiti mnogo potrebne hrane i raspoložive vode. Resurekcijska sječa omogućuje, da se potencijalne snage staništa i razgranjenog sistema korijenja obilno iskoriste za stvaranje i snažno prirašćivanje boljih izbo jaka i izdanaka. Naprotiv novi naraštaj, dobiven pošumljavanjem posve golih zemljišta, nježan je, može se vrlo polagano razvijati, mnogo je manje otporan prema negativnom djelovanju abiotskih i biotskih faktora. Prema tome šikara i općenito degradirana panjača je progresivan stadij razvitka šumske vegetacije u odnosu na goleti. 2. Na čistinama u šikari vlada povoljnija mikrostanišna klima i većinom je bolje tlo nego na golom zemljišt u kod inače istih makroklimatskih okolnosti, petrografske podloge i dr. Zato uspjeh pošumljavanja u šikarama može prosječno biti bolji nego na goletima. 3. Uspjeh sjetve u čistinama šikare može biti prosječno mnogo veći nego na goletima. Sjetva se u šikarama može procentualno više obavljati nego na golom zemljištu, jer u ovim formacijama šume ima boljeg tla. A sjetva je, prema navedenom izvještaju Stručnog udruženja, za oko 60% jeftinija nego sadnja. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 48 <-- 48 --> PDF |
4. Donekle je loša strana pošumljavanja u šikarama, naročito ako se neplanski vrši podsjetva i podsadnja, što se moraju izvršiti prethodni i naknadni radovi za osiguranje razvitka novih biljaka u borbi s jakom konkurencijom panjače (na pr. otvaranje gnijezda ili pruga, kombinacija visokog i niskog čišćenja, oslobađanje). To vrijedi za vrste koje teško podnose zasjenu (heliofilnije vrste); naprotiv jela se na pr. u panjači bukve većinom odlično održava, deblo se heliotropski ne´iskrivljuje, dobro probija i gušći sklop krošanja. Prema tome šumsko-tehnički razlozi i financijski uvjeti pokazuju, da je mnogo efikasnije izvoditi obnovu šuma u šikarama i sjetvu u njima nego na golom zemljištu. Činjenica više ili manje poznata, ali koja se ipak nedovoljno uvažava kod planiranja šumsko-uzgojnih radova. Opći socijalno-ek0nomski uvjeti Iako je obnova šuma melioracijom šikara efikasnija, pouzdanija i jeftinija nego pošumljavanje goleti, opći gospodarski i društveni razlozi zahtijevaju, da se obavlja i pošumljavanje, i to uglavnom za ove okolnosti: — pošumljavanje starih sječina, paljevina, vjetrom ili zarazama uništenih dijelova sastojina i si.; — osnivanje sirovinske baze za proizvodnju raznih vrsta drvnih sortimenata; — stvaranje zelenih pojasa uz veća naselja, industrijska središta, turističke, zdravstvene, športske i slične objekte; — podizanje zaštitnih pojasa i zaštitnih šuma. S druge strane, u mnogim krajevima postoje poteškoće za melioraciju šikara. Najosnovniji uzrok, da se ove degradirane formacije šuma svuda ne mogu sistematski pretvarati u gospodarsku šumu, jest pro ble m paše . S problemom paše bore se uglavnom šumari. I dok poljoprivreda ne pređe na sistematsko uređivanje i na metodičku melioraciju travnjaka i napose pašnjaka, šumska privreda imat će neprestano velike poteškoće kod obnove bližih degradiranih šuma općenito, a osobito kod melioracije panjača. Da se unatoč takvih okolnosti može sistematski rješavati problem melioracije šikara, potrebno bi bilo bar ovo: 1. melioraciju izvoditi što više od najgornjih dijelova degradiranih šuma prema naseljima; 2. u pojedinim bližim predjelima po nekom planu zabraniti pašu, dok se ne izvrši potpuna obnova, kojoj paša ne će moći učiniti veće štete, a za isto razdoblje meliorirati adekvatni dio pašnjaka na teret šumskog fonda melioracije; pretpostavljamo, da će troškovi melioracije pašnjaka biti manji od koristi, koje se dobivaju melioracijom degradiranih šuma, a ujedno se tako stvara solidna propaganda za melioraciju travnjaka i za bolji odnos naroda prema šumskoj privredi; 3. odvojiti za pašnjake dio t. zv. relativnog šumskog zemljišta, a na drugim mjestima uvesti strogu zabranu paše; 4. najuže surađivati s poljoprivredom u okviru određenog organa narodne vlasti, napose kod razgraničavanja šumskog i stočarskog zemljišta. 214 |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Subjektivni utjecaji Uspjeh, koji se može postići obnovom šuma u blizini naselja, mnogo je veći nego kad se obnova izvodi negdje daleko u planinama. Rezultate. rada u bližim predjelima svatko može vidjeti. Taj se rad može stručno lakše nadgledati. Lakše se dobije sezonska radna snaga. Ali što se obnova izvodi više u predjelima, koji su bliže naseljima i glavnim prometnim linijama, većinom postoji opasnost, da će postignuti rezultati biti više izloženi štetama od stoke i čovjeka. Meliorirane objekte treba više zaštititi čuvanjem, ograđivanjem i dr. Bilo je slučajeva, da su se pojedine tek pošumljene površine morale »odšumiti«, t. j . ponovno prepustiti stočarstvu, ili da se zemljište, dobro za poljoprivredne kulture, pošumilo a da je nedaleko na tipičnom šumskom zemljištu s prebornom šumom dozvoljena stalna paša. Veliku ulogu ima tradicija . Pojedina sela smatraju, da su određene šumske površine oduvijek služile za pašu, pa treba tako i da » ostane. Često se navodi, da suša uništava travu, a gubi se gdjekad iz vida, da su staništa pašnjaka postala suhija zbog njihove degradacije, točnije zbog nedovoljne zaštite od suhe bure i drugih nepovoljnih utjecaja ekoloških faktora. Gotovo svuda ističe se, da ima na pašnjacima premalo trave, a sistematski se ne rješava problem uređivanja i melioracije pašnjaka, koji su zbog lošeg gospodarenja postali siromašniji. Ne uviđa se dovoljno, da je danas potrebna veća površina pašnjaka za napasivanje iste težine i vrste stoke upravo zbog degradacije pašnjačkog staništa. I zato poljoprivreda često zahtijeva dobivanje novih šumskih zemljišta za potrebe stočarstva. U vezi s time je problem razgraniča vanja šumskog i stočarskog zemljišta, koji se danas nastoji u NRH riješiti. On se ipak ne će moći za dugo skinuti s dnevnog reda, sve dok se ne pređe na sistem uređivanja paše i melioracije pašnjaka. A na to šumarski stručnjaci ne mogu mnogo utjecati. Zaključak Na temelju analize podataka za godinu 1956. o umjetnoj obnovi šuma u NRH, općih šumsko-tehničkih i socijalno-ekonomskih uvjeta i subjektivnih okolnosti za taj rad može se za planiranje melioracija degradiranih panjača na planinskom području zaključiti ovo: 1. gospodarski efekt umjetne obnove šuma može se brže, bolje, pouzdanije i jeftinije postići melioracijom panjača nego pošumljavanjem goleti; 2. da se.obnova šuma u degradiranim panjačama može u pojedinim krajevima sistematski izvoditi, potrebno je prethodno i istodobno rješavati problem paše na šumskim i poljoprivrednim zemljištima; 3. šumskoj privredi ove su postavke dovoljno poznate, ali za prelaz na plansko rješavanje problema potrebna je uska i sistematska suradnja s poljoprivredom, napose kod izrade perspektivnih planova integralne melioracije degradiranih zemljišta za pojedine gospodarske cjeline. |
ŠUMARSKI LIST 5-6/1957 str. 50 <-- 50 --> PDF |
SCHLUSSFOLGERUNGEN Auf Grund der Analyse des Zahlenmaterials im Jahre 1966 über die künstliche Verjüngung in Kroatien, der allgemeinen forsttechnischen, sozialwirtschaflichen und lokalen Verhältnisse, ikann man für die Planung der Meliorationen von degradierten Niederwäldern im Gebirgsgebiet folgende Schlüsse ziehen: 1. Der wirtschaftliche Erfolg der künstlichen Verjüngung kann rascher, besser, zuverlässiger und billiger durch Melioration der Niederwälder als durch Aufforstung der Kahlflächen erzielt werden. 2. Die Verjüngung der degradierten Niederwälder kann in einzelnen Gebieten systematisch vorgenommen werden, jedlsch nachdem vorher oder gleichzeitig das Problem der Weide auf wald- und landwirtschaflichen Flächen gelöst ist. 3. Diese Bedingungen sind der Forstwirtschaft genug bekannt, es ist aber für den Übergang auf die planmäsisige und systematische Lösung der Probleme auch eine enge und systematische Zusammenarbeit mit der Landwirtschaft nötig, besonders bei der Ausarbeitung von Perspektivplänen einer integralen Melioration degradierter Böden für einzelne Wirtschaftskomplexe. i SUZBIJANJE AMORFE HERBICIDIMA Ing. Ivan Spaić, Zagreb Uvod V fiziološkim procesima biljaka veliku važnost imaju izvjesne supstance, nazvane fitohormonima. One aktiviziraju hranljive materije, reguliraju izmjenu tvari, utječu na specijalizaciju stanica, usklađuju rad pojedinih organa i uopće doprinose harmoničnom razvoju čitavog biljnog organizma. Hormoni, koji ravnaju rastenjem biljaka, nazvani su auksinima, regulatorima rastenja i dr. Te materije nalaze se u biljkama u izvanredno malenim poličinama pa ih je veoma teško izdvojiti i odrediti im kemijski sastav. Ipak u novije vrijeme izdvojeni su i kemijski određeni auksin a, auksin b i heteroauksin. Ove materije nisu specifične nego se nalaze u raznim biljkama. Tako se na pr. auksinom iz kukuruza uspjelo izazvati rasten;e prikraćenog cvjetnog drška tratinčice, mrtve koprive, Tradescantiae i dr. Nakon tog otkrića utvrdilo se da i neki sintetički proizvedeni kemijski spojevi utječu na rastenje biljaka slično kao i biljni hormoni. Tlo. su na pr. indoloctena_ kiselina (odgovara kemijskom sastavu heteroauksina), indolbuterna, alfa-naftiloctena, betanaftalinoctena, 2i,4-diklorfenoksioctena, 2, 3, 5-trijodbenzojeva kiselina i dr. Primjenom određenih količina ovih materija može se izazvati 11 ubrzati rastenje biljke ili pojedinih njenih dijelova. Pokazalo se, međutim, također đa se unošenjem većih količina ovih aktivnih materija u tkivo biljaka postiže obratan efekt, t. j . umjesto pospješenja nastaje zastoj u rastu, a pri većim doziranjima i smrt biljke. Istraživanja su intenzivno- nastavljena u oba pravca pa su već do sada postignuti značajni rezultati (oživljavanje reznica ,dobijanje plodova bez sjemenki, uništavanje korova). Najveći napredak učinjen je u istraživanjima o suzbijanju korova. U poljoprivredi se suzbijanju korova pridaje velika važnost. To je i razumljivo jer korov na pr. u ratarskim kulturama može smanjiti prinos za jednu trećinu pa i više. Za uništavanje korova već odavna se rabe kemijska sredstva. »Klasičnim« herbicidima (Na-klorat, Na-arsenat, NH4-sulfat, sumporna kiselina, kainiti mineralna ulja, nitroderivati fenola i kreozola i dr.) mogle su se tretirati samci nezasijane zakorovljene površine jer su ova sredstva uništavala i kulturne biljke. Ispitivanjem sintetički proizvedenih »materija rastenja« pronađena su, međutim, i takva sredstva, koja imaju selektivno; herbicidno djelovanje t. ji. pomoću njih mogu se pri određenom doziranju uništiti izvjesne korovske biljke, a da izvjesne kulturne biljke ostanu pri tome neoštećene. Istraživanja u tom pravcu nastavljena su izvanrednom intenzivnošću i do danas su se razvila gotovo do neslućenih razmjera. Rezultati 216 |