DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Ovo se odnosi na hrastova staništa.
Međutim na [površinama na kojima je
hrast stabilan, oćTnosno gdje ne postoji
regresivna sukcesija biocenoze, tamo se
hrast zadržava.


U šumskom (predljelu Desićevo pregledana
je 6,-godišnja sastojina topole (P.
robusta), podignuta iz reznica. Kod starosti
od 3 godine izvršena je proreda, kojom
je izvađeno 70% stabala. Sada će
se ponovo izvršiti proređivanje, tako da
će ostati cea 300 stabala po ha. Topolova
stabla se obrezuju pilom do 5 metara
visine. Zajedno s topolom sađen je
američki jasen, koji tvori nuzgredni dio
sastojine, i za kojeg je utvrđeno da odlično
isušuje tlo, te na taj način koristi
topoli. Prilikom proređivanja ostavljaju
se stabla s jače razvijenom krošnjom.


U šumskom predjelu Desićevo pregledana
je 105-godišnja dobro pomlađena
hrastova sastojina u naplodnom sijeku,
s jasenom i grabom. Pomladno razdoblje
traje 7—8 pa i 10 godina.


Brestova stabla su zaražena. Izdrže do
60 godine, a onda naglo propadaju, pa
brijesta nema u starim sastojinama. Jasen
se također suši, i ne rađa sjemenom
već 7 godina, od kada je napadnut od
jasenove pipe. Hrast je sada najvitalnija
vrsta. Ustanovljeno je da odlično prirašćuje
posljednjih 10 godina.


Kod" šumarije Vrbanja pregledan je
centralni rasadnik površine 24 ha, s topolom,
jasenom, platanom i drugim vrstama.
Rasadnik je prilično mehaniziran
i financijski se pokriva.


Ujedno su pregledane i pokusne plohe


u dvoetažnoj sastojini s hrastom, jasenom
i brijestom u gornjoj, i grabom,
lipom i klenom u donjoj etaži.


Svrha postavljanja ploha je ustanovljivanje
najpovoljnijeg kvalitativnog i
kvantitativnog prirasta, koji Će se postići
određenom gustoćom sastojine (obrastom).


U Spačvi smo pregledali radničko naselje
i stovarište drvnih sortdmenata.


Na kraju pregledali smo stari hrastik
u »Prašniku«, proglašen 1938. godine za
nacionalni park na površini od 67 ha.
Ukupna površina hrastika iznača 1364
hektara. Imade 24 odjela. Nadmorska
visina je 95—98 metara, a imade godišnje
104 mm oborina. Smjesa je lužnjak 0,8,
grab 0,1 i brijest 0,1. Drvna masa po ha
iznaša 420 m3, a po stablu 16 m3. Prosječna
visina stabala je 30 metara, prsni
promjer 100 cm, a starost 300 godina. Iz
sastojine se vade samo bolesna i suha
stabla.


Prašnik je bio posljednji objekt kojeg
smo pregledali, a zatim smo se preko
Zagreba vratili u Rijeku.


Tokom čitave ekskurzije bili smo vrlo
lijepo dočekivani, a naši domaćini trudili
su se da nam što više pokažu, i da
nam boravak u svojoj sredini učine što
ugodnijim, pa im se i ovom prilikom najljepše
zahvaljujemo.


Prešli srno autobusom za nepunih 11
dana 2800 km. Izvršavanje ovako obilnog
i napetog programa ekskurzije, zahtjevalo
je od učesnika velike napore —
međutim je program ipak izvršen u cijelosti.


Uspjeli smo se upoznati s mnogim problemami
i dostignućima u šumarstvu
drugih narodnih republika, a stečena
iskustva svakako će nam koristiti u našem
daljnjem radu.


I Ing. Tom.a&evski


Iz Šumarskog društva NR Hrvatske.


Dosadašnja praksa našega Društva i
organa njegove uprave u pogledu upoznavanja
članova sa radom društva svodila
se uglavnom iia izvještaje na godišnjim
skupštinama. Ovo su izvještaji zbog
ograničenog vremena najčešće samo rezimirali
djelatnost društva od jedne đo
druge godišnje Skupštine. Oni nisu mogli
iznijeti niz događaja, akcija, veza sa drugim
organizacijama i si. stvari, koje se
pojavljuju u društvu u toku cijele godine.
Radi toga je veći broj predmeta,
interesantnih pa šumarske inženjere i
tehničare, ovima ostao nepoznat. ´


Da bi se ovaj manjak nadoknadio u
daljnjem radu Društva, namjerava tajništvo
društva, u dogovoru sa uredništvom
Šumarskog lista, postepeno đa
objavljuje kratke prikaze iz tekućeg rada,
koji mogu biti interesantni za članove.
Takvi prikazi odnosit će se u prvom
redu na sjednice Upravnog i Nadzornog
odbora Društva, a potom i na Ostale
predmete. Ti bi prikazi trebali da obuhvate
i važnije događaje iz naših Šumarskih
klubova kao što su sjednice
uprave ili plenuma, dnevni red i interesantne
zaključke, ´održana predavanje,
ekskurzije i si. Zato je potrebno, da Šumarski
klubovi o tome obavijeste upravu
društva.


Tom prilikom potrebno je (mati i odmah
naglasiti, da od predaje materijala
za tiskanje Šumarskog lista pa do njegovog
izlaska prođe i po koji mjesec.
Radi toga će poneki prikaz, iznesen u


159