DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 96     <-- 96 -->        PDF

ško otvaraju, tako da trušenje traje 10


dana kod temperature od 48°C.


Na Tari su pregledani i radovi Insti


tuta na pošumljivanju crnim borom, sje


menom i sadnicama, te radovi na smola


renju (metoda Didić), gdje se ujedno


vrše pokusi upotrebe stimulatora. Bez


upotrebe stimulatora dobija se 650 do


800 ´gr smole po bjeljenici, a s upotre


bom stimulatora (HC1 kreč u koncen


traciji ođ 2´5%>), dobija se 1000 grama po


bjeljenici.


U Zlatiboru (Šumska uprava Partizanske
vode), pregledani su radovi na
pošumljivanju sadnicama crnog bora.
Pošumljivanje se vrši u kanale po izohipsama,
na hrpe i u rupe. Najveći uspjeh
dalo je pošumljavanje u hrpe. Primjenjuje
se detaljna obrada zemljišta.
Upotrebljava se 12i—16.000 sadnica po ha.
Radi dobijanja mješovitih sastojina sade
se i listače. Najbolji rezultati postignuti
su sa S. aucuparija, koja se smatra pionirskom
vrstom među listačama.


Vrijedno je ovdje spomenuti da šumska
uprava u Zlatiboru imade sastavljen
perspektivni plan pošumljavanja
privatnih šuma. Ukoliko seljak hoće da
pošumi svoju golet, dobija sadnice besplatno.


U Maglešu je pregledano odlično (uspjelo
pošumljivanje goleti. S radovima
se započelo 1918. godine na površini od
cea 900 ha. Na sjevernim ekspozicijama
pošumljivano je smrčom, a na južnim
crnim (borom. Pošumljivanje je u početku
bilo vršeno bez plana, tako da su
pošumljene i planirane prosjeke. Sada
se daljnje pošumljavanje vrši planski, a
radi stvaranja mješovitih sastojina unosi
se gorski javor.


U Molskim šumama (Šumska uprava
Senta), pregledana je 9 godišnja sastojina
topole (P. robusta i serotina), uzgojena
iz 1-godišnjih sadnica uz prethodnu
detaljnu obradu zemljišta (duboko oranje).
Nakon sadnje bilo je dozvoljeno seljacima,
da između redova topola koriste
zemljište, s tim da okopaju i sadnice.


Redovi su međusobno udaljeni 6 metara,
a biljke u redovima 4 metra. Između
redova topola uzgojen je jasen iz
samonika. U 195i5. god. izvršena je prva
proreda, tako da se je vadilo svako drugo
stablo. Izvađeno je po ha 33 m3 brutto
mase. Srednji promjer stabala je 19,5 cm,
srednja visina 18 metara, debljinski prirast
.2,16 cm, a prirast u visinu 2 m.


Radi uzgoja tehničkog đrveta, rezane
su grane do 6 metara visine, i premazivane
katranom. U sastojini imade šteta
od dudovca, naročito na rubnim stablima,
te od strizibuba i cigaraša. ´


Ovdje smo upoznati i s problemima
šumarstva AP Vojvodine. Imade svega
5°/o šuma od ukupne površine zemljišta.
Radi se intenzivno na konverziji šuma
tvrdih listača u šume brzorastućih (mekih)
listača. Do sada još nije provedeno
razgraničenje između šumarstva i poljoprivrede.
Razgraničenjem će šumarstvo
dobiti znatne poljoprivredne površine,
ugrožene poplavom, a izgubiti neka relativna
šumska tla. Pošumljivanje se vrši
na cea 2100 ha, od čega se 1500 ha pošumi
ju je brzorastućim vrstama. Izvršenjem
perspektivnog plan pošumljavanja
šumarstvo će, po mišljenju drugova iz
Vojvodine, pokriti sve potrebe ´na drvetu
AP Vojvodine, a predviđa se i izvjestan
višak. (U planu je izgradnja
tvornice celuloze). I


U Iloku je pregledan stari grad Ilok,
zadružni vinarski podrum i ostale znamenitosti.


Kod šumarije Tikveš pregledani su
pokusi s topolama uvezenim iz Italije
(kod ove šumarije nalazi se karantenska
površina za sve uvezene topole). Biljke
su dvogodišnje, visine 8 metara. Pregledan
je rasadnik sa topolovim sadnicama
i ekonomija »Zlatna Greda«, na
kojoj se vrše pokusi s raznim vrstama
topola, a ujedno se ispituje i ekonomičnost
šumsko-poljskog gospodarenja.


Učinjen je posjet spomeniku palim
Crvenoarmejcima i borcima naših Vojvođanskih
divizija kod Batine_ skele.


Kod šumarije Čemiinac pregledana je
fazanska volijera na površini od 2 ha,
u kojoj imade 900 fazana za rasplod, te
5-gođišnja sastojina crnog oraha podignuta
iz sjemena.


U Osijeku je pregledana tvornica šibica
»Drava«.


U šumariji Grafoarje pregledana je lugarnica
izgrađena u vlastitoj režiji šumarije,
i rasadnik s topolom, hrastom i
bagremom, koji služi za popunjavanje
čistina nakon dovršnog sijeka.


Pregledana je ujedno površina 3 godine
nakon dovršnog sijeka, naplođena
hrastom. Kod izvoza klade nisu vučene
nego valjane, da ;bi se što više sačuvao postojeći
hrastov podmladak.


Pregledan je i rasadnik »Zapadna kusara
« s topolom i bagremom.


´Ovdje smo upozoreni da se s topolama
forsira samo na onim staništima,
odje je došlo do degradacije autohtonih
vrsta, odnosno disharmonije između ekoloških
uslova i vrste uzgoja, pa je stanje
zemljišta takovo da zahtijeva radikalne
agrotehničke zahvate, u cilju privođenja
tla kulturi.