DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 95 <-- 95 --> PDF |
da od prirode imade najviše topline (kolovoz). Ova metoda nema za sada šire praktične primjene, ali Se može korisno primijeniti kod pošumljivanja specijalnih terena, u parkiranju i si. Naglašena su naročito individualna svojstva biljke. Upoznati smo i s ulogom mikro-elemenata (bor), u aklimatizaciji biljaka. Postignuti su značajni rezultati, budući da bor snižava točku smrzavanja staničnog soka, tako da biljke podnose velike amplitude kolebanja temperature. (Čempres je izdržao temperituru od —26,5 stupanja Celzija). Na stanici se biljkama daju hranjive tečnosti u kojima se nalaze otopljeni svi hranjivi elementi {makro-elementi), a ujedno se dodaju i mikro elementi (stimulatori). Ova metoda t. j . masovno đubrenje pa i odraslih šumskih kultura imade i praktičnu primjenu. Postignuti su značajni rezultati u brzini rasta biljaka (Grdelička Klisura), tako da čak i vlasnici privatnih šuma đubre svoje šume. Naglašena je uloga sastava tla, pa se stanica nalazi pred rješenjem zadatka: 2a određene tipove tla i vrste biljaka pronaći hranljivu otopinu, koja bi bila i rentabilna. Pregledali smo zatim čitavu stanicu gdje su nam pokazani postignuti uspjesi. Zatim smo nastavili put i pregledali kombinat rezanih i ljuštenih furnira, šperploča i ploča vlaknatica u Blažuju. Interesantna za nas bila je proizvodnja vlaknatica iz bukovih otpadaka koja je navodno jedinstvena u Evropi. U Blažuju su prvi počeli proizvoditi vlaknatice iz čiste bukovine što se ranije smatralo nemogućim, budući da su drvna vlakanca bukovine kratka. (Kako su nam objasnili u Blažuju ovo se smatralo nemogućim samo zato, jer nitko nije pokušao.) S istim postrojenjem u Zapadnoj Njemačkoj proizvode vlaknatice sa 50l0/o bukovine i ´50% jelovine. Kapacitet je tvornice 70O0 tona ploča. Za jednu tonu ploča potrebno je cea tri kub. metra bukovine. Tvornici je za rad punim kapacitetom dovoljan broj otpadaka iz postrojenja za furnire i šperploče, i Proces proizvodnje sličan je onome u tvornici lesonita u Ilirskoj Bistrici, s tom razlikom da ovdje nije u upotrebi t. zv. »Oblikovahu stroj«, već se primjenjuje hladno presovanje. Pokazan nam je među ostalima i proizvod tvornice t. zv. »Patosni lesonit«, koji se može odlično upotrebiti za oblaganje, parketiranje i si. Put smo nastavili preko Višegrada za Kotroman, gdje je pregledana destilerija smole i aromatičnog bilja. Kao sirovina služi destilerija smola, borovi panjevi, iglice četinjara i ostalo aromatično bilje. Imade kapacitet prerade cea 2000 tona sirovine. Na Tari su pregledane mješovite sastojine jele-bukve, te čiste sastojine običnog i crnog bora. I obični i crni bor se prirodno podmlađuju, međutim dosta štete pričinja pomladku pašarenje koje se još nije uspjelo odstraniti iz šume. Na cea 3500 ha mješovitih šuma bukve- jele, posječeno je u posljednje tri godine 400.000 ta? bukovine, međutim još uvijek imade u sastojinama prezrelih bukovih stabala. Uzrok ovakvom stanju je ranije nepravilno gospodarenje, kada je sječena sva jelovina preko 40 cm prsnog promjera, dok je bukovina ostavljana. Pregledan je rasadnik u kojem je zasijano sjeme Pančićeve omorike. U rasadniku imade 1 i 2 godišnjih radnica. Ponik omorike je vrlo nježan pa ga treba zasjenjivati. Ovo je prvi uspjeli pokušaj uzgoja omorike u rasadniku na ovom području. Sjeme omorike imade veliku laboratorijsku klijavost (do 90*7o). Na Tari je pregledan rezervat Pančićeve omorike na tresetu. Imade 46 odraslih stabla i pomladka, na cea 14 ha površine. Omorika dolazi u ovom kraju na kraškim terenima sa vapnenom podlogom u predjelu »Crvene istene«, zatim na serpentinu i na močvarnim, tresetnim tlima. Ranije je postojalo mišljenje da omorika dolazi jedino na kraškim vapnenastim terenima, i to na sjevernim ekspozicijama. Uslov za dolazak Pančićeve omorike je vlaga, bilo zračna {kraški vapneni tereni), ili vlaga u tlu (treset, serpentin). Obzirom na to da se na tresetu omorika nije prirodno podmlađivala došlo se do mišljenja, da na tresetu ne dolazi od prirode. Međutim kasnije je ustanovljeno da se omorika prirodno podmlađuje i na tresetu, i to na mjestima igdje nema zasjene (trave). Uslovi za njezino prirodno pomlađenje stvaraju se na tresetu na taj način, da se mahovina koja pokriva tlo iskopa i prevrne. Isto tako se omorika prirodno pomlađuđje i na kraškim vapnenim terenima na mjestima gdje su izvaljena stabla, i gdje je tlo potpuno čisto od trave i korova. Poteškoća za prirodno podmlađivanje omorike je u tome, da se češeri vrlo te |