DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Zgrada je obnovljena i namještena kao što je bila za vrijeme Zasjedanja. Učesnici ekskurzije su pažljivo razgledali origanilne fotografije, dokumente i oružje koje je izloženo, a zatim je nastavljen put za Drvar. Iz Drvara su učesnici ekskurzije prevezeni šumskom željeznicom u šumski predjel »Klekovača«, radi pregleda prašuma. Šume prašumskog karaktera u tom predjelu nalaze se na nadmorskoj visini od cea 1000 metara, sa zadivljujućom drvnom zalihom od 800 do 1000 m3 po hektaru, i smjesom 0,8 jela i 0,2 bukva. Momentano se siječe 250 m3 po ha. Radi istraživačkih radova Instituta u Sarajevu izdvojena su 4 odjela u kojima se ne siječe, U Drvaru je izvršen pregled DIP-a »Grmeč«. Kako nas je upoznao direktor DIP-a, računa se da je prirast šuma u bazenu Drvara, 640.000 m3, a siječe se svega 290.000, što je po njegovom mišljenju jedinstven slučaj u FNRJ. U izvozu drveta koriste se isključivo šumske željeznice što se pripisuje naslijeđu, odnosno daleko većim troškovima izgradnje šumskih cesta. Na tom području imade cea 200 km šumskih pruga. I iđrvna industrija, a naročito šumarstvo tog područja oskudijeva na stručnom kadru, površine šumskih uprava iznašaju i do 80.000 ha, te su u znatnom broju slučajeva čuvarski srezovi pojedi nih lugara veći nego čitave šumarije kotara Rijeka. Pilana DIP-a »Grmeč« imade 10 gatera, i kapacitet proreza 153.000 m3 oblovine. Prema tvrđenju direktora DIP-a »Grmeč«, na pilani u Drvaru postignuta je najveća produktivnost rada u BiH. Svi radovi na pilani su normirani, a na normiranju radi stalno 6 ljudi. Za preradu jednog m3 (oblovine troši se na toj pilani 11,6 sati, dok je prosjek republike 17 sati. Postignuto je iskorištenje oblovine od 73,9°/o, koje će se izradom letava povisiti na 66°/o. Doprema trupaca do gatera je mehanizovana, a isto tako i odvoz pilovine. Troškovi prerade I m3 oblovine četinara iznose 780 Din, a bukovine Is parenjem 1390 Din. C. K. 1 m3 rezane građe je 11.200 Din. Prosječna šumska taksa (koju plaća industrija šumarstvu za četinjare iznosi po 1 m3 3400 Din, a za bukovinu 1190 dinara. Nas je veoma iznenadila tvrdnja da drvna industrija BiH traži povišenje šumske takse, kako bi ostavila više sredstava šumarstvu. Šumarstvo naplaćuje drvnu masu industriji na temelju naknadne premjerbe a ne prodajom na panju po stablimačnoj procjeni. Kirijaši i samarači, za razliku od onih u NRH, su u radnom odnosu kod poduzeća drvne industrije, imaju radničke knjižice i socijalno su osigurani. I U poduzeću je navodno potpuno uvedeno premiranje, pa radnici zarađuju znatna sredstva putem premija. Na visini je briga za radne ljude. 450 članova radnog kolektiva bilo je tokom prošle igodine na oporavku na moru, odnosno u planinskim oporavilištima. Poduzeće također reže u blistače i prodaje, isključivo u inozemstvo, rezonanc drvo. Ostvaruje po 1 m3 600´ američkih dolara. U Drvaru smo pregledali spilju maršala Tita i bili točno upoznati s desantom na Drvar. Put nas je dalje odveo u drugo mjesto poznato iz historije NOB e — Jajce. Pregledana je ´zgrada ;U ´kojoj je održano II. zasjedanje AVNOJ-a, hram boga Mitrasa, te -grobnica Hrvoja Vukšića, koja je za vrijeme NOB-e služila neko vrijeme kao sklonište Vrhovnog Štaba NOV i POJ. U D. Vakufu pregledana je pilana DIP-a »Janj«. To je kompletna švedska pilana, kapaciteta proreza u jednoj smjeni od 120 m3. Za dotur trupaca imade tri transportera: prizemni, niži i viši, od koiih posljednji služi i za sortiranje trupaca. Prije proreza trupci se natapaju u bazenu, da bi omekšali a ujedno se i očistili od zemlje odnosno pijeska, koji bi mogao oštetiti pile. Pilana imade 2 brzohocma gatera i 1 tračnu pilu. Unutrašnji transport u pilani je potpuno mehaniziran. Mehanizirano je sortiranje i otprema dasaka. Pilana ne može koristiti mehanizam deponiranja, jer su naše daske preširoke pa se prilikom pada lome. Pilana postiže iskorištenje od 60—61%. Put nas je dalje odveo u Zenicu gdje je pregledana željezara, a zatim smo produžili U Sarajevo. Pregledali smo eksperimentalnu stanicu Instituta pod vodstvom ing. Jovkovića i ing. Afanasijeva. Upoznati smo sa radom stanice a izlaganje koje smo tom prilikom čuli, svelo bi ise U kratko na ovo: Tri su osnovna elementa neophodno potrebna za život i rast biljke: hrana, vođa i toplina. Prema tome ako hoćemo postići od biljke maksimum, treba joj dati u dovoljnoj mjeri hrane i vode, ka |