DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 74 <-- 74 --> PDF |
stručnosti pa kroz sav naš tad pa i kroz pisanje u stručnoj štampi mora da se ogledaju zakonitosti socijalističkog dru štva u svim njegovim aspektima. A od toga u Šumarskom listu čitamo veoma malo. Tu dakle moramo da prekinemo sa dosadanjom praksom i da se aktivizira mo i u štampi. Svi smo svijesni toga kakav list želi mo i kakav bi on trebao "biti. Put kalko treba da ga poboljšamo određen je na šom društvenom organizacijom. Angaži ranjern članova u pisanju prikaza, struč nih radova pa i naučnih članaka, klubovi mogu da vrše važnu odgojnu ulogu mla dih stručnjaka. U tome trebaju prednja čiti stariji i iskusniji članovi. U našem glasilu trebamo čuti i riječ stručnih ru kovodilac. Njihovo iskustvo i poznava nje problema koje rješavaju u skladu sa principima naše opće društvene i eko nomske perspektive, obavezuju ih da kroz stranice našeg stručnog glasila budu učitelji mlađim, da ih vode kroz struku dajući im poticaja da razvijaju svoju inicijativu i steknu sigurnost za samo stalno rješavanje tih problema. Klubovi su stali na svoje noge, oni bi trebali usvojiti preporuku da u svojim radnim planovima uvrste kao jedan od primarnih zadtaka mobilizaciju članova za suradnju u stručnoj štampi. Oni će tako postati važan faktor u odgoju ljudi naše struke, u stručnom društvenom i političkom pogledu. Mogućnosti su tu i treba ih iskoristi.« Treba imati u vidu, rekao je dalje drug Androić, da je urednik nemoćan pojedinac, ali pomoću kolektiva može stvoriti sve. Slabosti i uspjesi Šumarskog lista jesu i ostat će zajedničke slabosti i uspjesi. Nakon urednika Šumarskog lista, dao je izvještaj urednik Šumarskih novina ing. V. Cvitovac. On je naglasio da se koncem 1966. g. navršilo S godina izlaženja Šumarskih novina. Kroz cijeli taj period uložilo se dosta truda d´a bi list ispunio svoju zadaću. Cijelo to vrijeme uredništvo se bavilo sa istim nedaćama među kojima je najvažnija nedovoljna suradnja. Pored Inženjera koji su davali stalnu saradnju, urednik je istakao primjer tehničara Mate Rajčica koji je obilno surađivao u listu, a zatim lugare Radić Nemanju i Labus Miću. Tiraž lista je ove godine povećan sa 2.600 na 2.800 primjeraka Novo osnovano Lugarsko društvo kani preuzeti Šumarske novine nakon što se organizaciono i financijski ojača. List je koristan i potreban Šumarskom osoblju — izjavio je drug Cvitovac — pozivajući članstvo da pomaže sarad njom i propagandom svoj list. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ podnio je ing. J. Peternel. Taj izvještaj donosimo na kraju u cijelosti. Poslije toga dao je izvještaj ing. Pere u ime suda časti, a zatim ing. Mata But ković u ime nadzornog odbora predloživ ši da se starom odboru dade razrješnica. IZVJEŠTAJ KLUBOVA. Kroz ove izvještaje moglo se vidjeti najvažniji stručni i društveni problemi koji su tištali teren. Klubovi su riješavali te zadtke, neki sa više neki sa manje uspjeha. Oni su ostvarivali saradnju struke i narodnih vlasti kod rješavanja privrednih (u. prvom redu šumarskih) problema na svome području. Gotovo svaki klub bio je aktivan predavanjima za svoje članove, ekskurzijama a naročito su se klubovi angažirali da pomognu riješiti mnoge organizacione i stručne probleme. Iz izvještaja klubova vidi se život i rad ljudi koji taj posao obavljaju. Čini nam se da klubovi nalaze sami sebe i sadržaj rada, i da su neki postigli velike uspjehe iako je daleko od toga da su klubovi dali sve što su mogli dati. Navodimo neke dijelove bogatog materijala iz izvještaja klubova. Za KLUB SISAK podnosi izvieštaj drug H a r a p i n. Iako tek nedavno osnovan klub je kao cjelina pokazao veliki interes za rad. Članstvo je bilo zainteresirano na rješavanju problematike operative. Klub je tretirao: problem izrade perspektivnog plana razvoja šumarstva i drvne industrije svoga područja, pitanje uzgoja kestena, topola, gospodarenje privatnim šumama, pošumliavanje, čišćenje i uzgoja. Kao najvažniji problem, koji je na nekoliko sastanaka diskutiran, jest problem intenzivnijeg provođenja radova na njezi mladika, čišćenju guštika i proredi državnih šuma. Velike, nenjegovane, takoreći zapuštene površine mladih sastojina, sa neizgrađenim komunikacijama, a često i nepristupačnim površinama iziskuju forsiran tempo rada i ulaganje znatnih materijalnih sredstava. KARLOVAC. Izvještaj podnosi drug Lebar. Plan rada ovoga kluba vidi se iz zaključaka godišnje skupštine: 1. da se Šumarsko društvo angažira oko zabrane proizvodnje hrastove tehničke cjepanice, a´ na osnovu održanog referata ing. Šulentića, 2. da se Društvo angažira u pitanju stručne izobrazbe i rada šumarskog tehničara, a u vezi referata ing. Mrzljak Ivana »Lik i mjesto šumarskog tehničara «. |