DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 73 <-- 73 --> PDF |
inicijativnog odbora lugara došlo se do zaključka da je bolje, ako tse osnuje zasebno lugarsko društvo. Pri osnivanju lugarskog društva upravni odbor pružio je punu materijalnu, moralnu i stručnu pomoć. 21. oktobra 1956. godine održana je osnivačka skupština ´Lugarskog društva, kojoj je prisutvovalo preko 820 delegata i na kojoj je formirano Lugarsko društvo Hrvatske. Šumarsko društvo pruža i dalje fevoju pomoć Lugarskom društvu, koje nema svojih prostorija niti iskustva u radu. Stručni kadrovi. Upravni odbor naslijedio je pitanje odvajanja šumarskog odjela na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u samostalni šumarski fakultet. Po pitanju odvajanja fakulteta dostavljena predstavka Upravnog odbora Univerzitetskom savjetu sa ´molbom đa se izvrši dioba. Po tom je posebna delegacija, u kojoj je sudjelovao i predstavnik ovog društva, bila primljena kod druga Sekulića, člana Izvršnog vijeća Sabora NRH, gdje je usmeno obrazložena potreba odvajanja i osnivanja zasebno šumarskog fakulteta. Vjerujemo, da će ova akcija uspješno završiti. Pitanje nastave u struč. šumar, školama tretirano je ove godine u Društvu, ali neki rezultati nisu postignuti, jer je to kompleksni problem. Kao prvo smatramo da bi trebalo izvršiti izdvajanje šumarskih škola iz dosadašnje kompetencije te ih predati natrag u resor šumarstva. To će teško uspjeti, jer bi se tada pojavile slične tenđence i u drugim strukama. Propaganda. Upravni odbor po pitanju propagande nije izvršio većih zahvata, jer nije Ivršio masovnu propagandu iz objektivnih razloga, koji će biti jasni iz daljnjeg razlaganja (preokupljenost poslova). Propisi. U vezi zaključaka da se izdaju zbornici svih šumarskih i ostalih propisa koji su u vezi sa šumarstvom upravni odbor na tome nije radio jer je taj posao preuzelo Stručno udruženje šum. priv organizacija koje je kako vam je poznato već izdalo I. dio Zbornika. Zatim drug tajnik izvještava o pripremama za savjetovanje o kršu, koje će se održati ove godine u Splitu, o uređenju dvorane u kojoj se održava skupština i u kojoj treba da se odvija društveni život, o ustupanju izvjesnih prostorija Stručnom udruženju, posjeti švicarskih šumara našoj zemlji i naših šumara Švicarskoj. Upravni odbor održao je u prošloj godini 9 sjednica na kojima su raspravljena aktuelna pitanja u vezi rada. Oržana su 2 plenuma na kojima se raspravljalo o radu klubova i pokretanju tog rada. Na koncu tajnik ing. Horvat kritički se osvrnuo na neke nedostatke u radu. On je rekao: »Pri osvrtu na rađ ovog upravnog odbora potrebno je da se osvrnemo i na neke zadatke, koje nismo mogli u cijelosti izvršiti. To je u prvom redu pitanje propagande. Propagandi nismo dali onaj zamah, koji bi ona zasluživala. Osim toga nismo dovoljno pokretali suradnju šumar, stručnjaka sa narodnim vlastima. To su uglavnom nedostaci, koje mi vidimo, a na skupštini je da ukaže i na one, koje smo propustili.« Poslije tajnika podnio je izvještaj urednik Šumarskog lista drug Androić. On je u svome izvještaju istakao da su ovogodišnji problemi gotovo isti kao i prošlogodišnji. Saradnici su još uvijek uglavnom nastavnici sa fakulteta i saradnici Instituta a tek rijetki pojedinci iz prakse, što bi mogli dati poticaja za razmišljanje: da li organizacija poslovanja na terenu dopušta našim praktičarima da produbljuju svoje stručno znanje, da struku naučno tetiraju i da za svaku praktičnu aktivnost mogu dati temeljito teoretsko opravdanje. Nesudjelovanje, u stručnoj štampi štetno je za zajednicu, jer mnoga pozitivna iskustva koja bi se mogla masovnije primijeniti ostaju za druge nepoznata. Urednik je dalje .rekao: Naši ´šumari na terenu bilo na šumarijama, bilo u inspektoratima (da i ne govorimo o onima u stručnim udruženjima i Sekretarijatu) sudjeluju aktivno u svim našim društvenim zbivanjima. Mnogi su upoznati sa društvenim i ekonomskim problemima uopće, a napose na polju šumarstva. Oni na tom polju aktivno djeluju i rade i pitanje je sada zašto 0 tome nema govora u Šumarskom listu. 1 ovom prilikom nije bez potrebe da ponavljam ono, što sam, ako se sjećate prošle godine rekao o »čistoj stručnoj liniji«. Nije sve samo u tehnološkom procesu, jer takovo gledanje nije uvijek potpuno i opravdano. Stvari se moraju gledati kroz prizmu današnje stvarnosti, u kojoj su briga za čovjeka i ekonomski napredak dva od najvažnijih i međusobno povezanih postulata našega društva. Naš šumar, privredni rukovodilac mora biti ne samo dobar tehničar, nego i ´dobar ekonomista kao takav ne može da se izolira od poznavanja opće socijalističke ekonomike. Ne može dakle biti čiste 135 |