DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 72     <-- 72 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


78. GODIŠNJA SKUPŠTINA
ŠUMARSKOG DRUŠTVA
NR HRVATSKE
Skupština je održana 14. veljače 1957.
god. u prostorijama Društva u Zagrebu.
Skupštinu je otvorio predsjednik. Društva
ing. A. Lovrić, pozdravivši od prisutnih:
člana ´Izvršnog vijeća Sabora NR
Hrvatske Milana Majstorovića, sekretara
Sekretarijata za šumarstvo Jovicu Sijana,
predsjednika poljoprivredno šumarske
Komore NR Hrvatske Nikolu JakšićGeđu,
predstavnika Polj. šumarskog fakulteta
prof. dr. Zlatka Vajdu, predstavnika
Saveza I šumarskih društava ing.
Matu Butkovića, predstavnika Društva
NR Slovenije Lojzu Funkla, predstavnika
Udruženja drvno-industrijskih poduzeća
Vuka Pećanića, predstavnike Udruženja
šumsko-privrednih poduzeća Hrvatske
ing. Vilima Zivkovića i ing. Mladena Novakovića,
predstavnika Lugarskog društva
Hrvatske Josipa Grgića i kao sve
ostale prisutne delegate.


Nakon što je predsjednik pročitao pozdravne
brzojave Šumarskih društava:
NR Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije,
zamolio je prisutne da iminutom
štunje odaju poštu umrlim drugovima:
ing. Mujdrici Mihajlu i Mehelčić Mladenu.


Dnevni red je bio slijedeći:


1. Izvještaj tajnika o radu Društva u
1956. god.; izvještaji urednika Šumarskog
lista i Šumarskih novina, blagajnika, suda
časti, nadzornog odbora i šumarskih
klubova.
2. Diskusija o izvještajima
3. Izbor novog upravnog odbora i ostalih
organa.
IZVJEŠTAJ TAJNIKA podnio je ing.


A. Horvat. Prije samoga izvještaja on je
podsjetio na 33-godišnjicu smrti Vladimira
Iljića Lenjina, na što se delegati
ustaju i kliču »Slava mu«!
Tajnik konstatira da je ovogodišnji odbor
radio samo 9 mjeseci. Zato vrijeme
Upravni je odbor u skladu sa stvaranjem
komora odnosno Stručnog udruženja
šum. privrednih organizacija donosio jedinstveni
stav struke po određenim problemima
šumarstva.


O izvršenju zadataka formuliranih u
zaključcima 77. igod. skupštine drug Horvat
je između ostaloga izjavio slijedeće:


ORGANIZACIJA DRUŠTVA


»Kako je poznato 1955. godine pristupilo
se reorganizaciji narodne vlasti, tako
da su mnogi stari kotarevi fuzionirani.
Novi kotarevi postaju značajne organizacione
jedinice koje obuhvaćaju i velik
broj šumarija. Kao zaokružene ekonomske
.cjeline unutar kojih šumarstvo kao
privredna grana treba naći svoje mjesto,
pristupilo se razmatranju tog pitanja sa
tog aspekta, te se stalo na gledište da
društvenu djelatnost treba saobraziti novim
uslovima. Obzirom na rasprostranjenost
šuma i teritorijalnu podjelu šumarija
nije se moglo ostati na dotadanjih
12krubova, već se pristupilo prema zaključku
skupštine formiranju novih klubova.
To formiranje završeno (je tek početkom
ove godine. Danas imamo 20 klubova
sa sjedištima: u Vinkovcima, Ogulinu,
Daruvaru, Karlovcu, Splitu, Osijeku,
SI. Požegi, Novoj Gradiški, Zagrebu, Virovitici,
Bjelovaru, SI. Brodu, Gospiću,
Kutini, Varaždinu, Rijeci, Sisku, Puli i
Koprivnici, a pred nekoliko dana primili
smo obavijest da je za područje NOK-a
Našice osnovan klub u Đurđenovcu.


Upravni odbor smatra da bi rad klubova
trebao biti usmjeren na:


— usku suradnju sa narodnim vlastima
pri osvjetljivanju šumske problematike
svog područja; — ideološko-politički
rad; — stručno izdizanje kadrova (predavanjima,
seminarima, stručnim ekskurzijama
i si.); — objavljivanje stručnih
članaka u istručnoj štampi kao i članaka
iz struke u dnevnoj štampi; — izdavačku
djelatnost.
Iz izvještaja koje su podnosili predstavnici
pojedinih klubova na plenumu
vidi se da je rad klubova krenuo. Iz današnjih
izvještaja vidjet će se u kojoj
mjeri je ostvaren program, te će ova
skupština moći dati smjernice za daljnji
rad klubova.


Veza između klubova i društva nije
bila onako prisna kako !se je želilo. No
ipak prema mogućnostima veza sa terenom
je održavana, te su tako predstavnici
upravnog odbora bili na poziv klubova u
Bjelovaru, Karlovcu i Rijeci.


Prema zaključku 77. redovne skupštine
dana je direktiva da se organizira posebna
sekcija lugarskog osoblja. Međutim,
u 1957. godini obrazovao se incijativni
odbor lugara, koji su želili da se
osnuje zasebno Lugarsko društvo Hrvatske.
Na razgovorima koji su vođeni između
upravnog očfro-a ovog društva i