DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 72 <-- 72 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI 78. GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Skupština je održana 14. veljače 1957. god. u prostorijama Društva u Zagrebu. Skupštinu je otvorio predsjednik. Društva ing. A. Lovrić, pozdravivši od prisutnih: člana ´Izvršnog vijeća Sabora NR Hrvatske Milana Majstorovića, sekretara Sekretarijata za šumarstvo Jovicu Sijana, predsjednika poljoprivredno šumarske Komore NR Hrvatske Nikolu JakšićGeđu, predstavnika Polj. šumarskog fakulteta prof. dr. Zlatka Vajdu, predstavnika Saveza I šumarskih društava ing. Matu Butkovića, predstavnika Društva NR Slovenije Lojzu Funkla, predstavnika Udruženja drvno-industrijskih poduzeća Vuka Pećanića, predstavnike Udruženja šumsko-privrednih poduzeća Hrvatske ing. Vilima Zivkovića i ing. Mladena Novakovića, predstavnika Lugarskog društva Hrvatske Josipa Grgića i kao sve ostale prisutne delegate. Nakon što je predsjednik pročitao pozdravne brzojave Šumarskih društava: NR Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije, zamolio je prisutne da iminutom štunje odaju poštu umrlim drugovima: ing. Mujdrici Mihajlu i Mehelčić Mladenu. Dnevni red je bio slijedeći: 1. Izvještaj tajnika o radu Društva u 1956. god.; izvještaji urednika Šumarskog lista i Šumarskih novina, blagajnika, suda časti, nadzornog odbora i šumarskih klubova. 2. Diskusija o izvještajima 3. Izbor novog upravnog odbora i ostalih organa. IZVJEŠTAJ TAJNIKA podnio je ing. A. Horvat. Prije samoga izvještaja on je podsjetio na 33-godišnjicu smrti Vladimira Iljića Lenjina, na što se delegati ustaju i kliču »Slava mu«! Tajnik konstatira da je ovogodišnji odbor radio samo 9 mjeseci. Zato vrijeme Upravni je odbor u skladu sa stvaranjem komora odnosno Stručnog udruženja šum. privrednih organizacija donosio jedinstveni stav struke po određenim problemima šumarstva. O izvršenju zadataka formuliranih u zaključcima 77. igod. skupštine drug Horvat je između ostaloga izjavio slijedeće: ORGANIZACIJA DRUŠTVA »Kako je poznato 1955. godine pristupilo se reorganizaciji narodne vlasti, tako da su mnogi stari kotarevi fuzionirani. Novi kotarevi postaju značajne organizacione jedinice koje obuhvaćaju i velik broj šumarija. Kao zaokružene ekonomske .cjeline unutar kojih šumarstvo kao privredna grana treba naći svoje mjesto, pristupilo se razmatranju tog pitanja sa tog aspekta, te se stalo na gledište da društvenu djelatnost treba saobraziti novim uslovima. Obzirom na rasprostranjenost šuma i teritorijalnu podjelu šumarija nije se moglo ostati na dotadanjih 12krubova, već se pristupilo prema zaključku skupštine formiranju novih klubova. To formiranje završeno (je tek početkom ove godine. Danas imamo 20 klubova sa sjedištima: u Vinkovcima, Ogulinu, Daruvaru, Karlovcu, Splitu, Osijeku, SI. Požegi, Novoj Gradiški, Zagrebu, Virovitici, Bjelovaru, SI. Brodu, Gospiću, Kutini, Varaždinu, Rijeci, Sisku, Puli i Koprivnici, a pred nekoliko dana primili smo obavijest da je za područje NOK-a Našice osnovan klub u Đurđenovcu. Upravni odbor smatra da bi rad klubova trebao biti usmjeren na: — usku suradnju sa narodnim vlastima pri osvjetljivanju šumske problematike svog područja; — ideološko-politički rad; — stručno izdizanje kadrova (predavanjima, seminarima, stručnim ekskurzijama i si.); — objavljivanje stručnih članaka u istručnoj štampi kao i članaka iz struke u dnevnoj štampi; — izdavačku djelatnost. Iz izvještaja koje su podnosili predstavnici pojedinih klubova na plenumu vidi se da je rad klubova krenuo. Iz današnjih izvještaja vidjet će se u kojoj mjeri je ostvaren program, te će ova skupština moći dati smjernice za daljnji rad klubova. Veza između klubova i društva nije bila onako prisna kako !se je želilo. No ipak prema mogućnostima veza sa terenom je održavana, te su tako predstavnici upravnog odbora bili na poziv klubova u Bjelovaru, Karlovcu i Rijeci. Prema zaključku 77. redovne skupštine dana je direktiva da se organizira posebna sekcija lugarskog osoblja. Međutim, u 1957. godini obrazovao se incijativni odbor lugara, koji su želili da se osnuje zasebno Lugarsko društvo Hrvatske. Na razgovorima koji su vođeni između upravnog očfro-a ovog društva i |