DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 71 <-- 71 --> PDF |
vezu poljoprivredno šumarskih komora FNRJ u ikojoj treba da (bude zastupljeni: sve privredne organizacije, stručna udruženja, sindikati, škole te državni organi šumarstva i da ista koordinira rad po problemima stručnog školstva. FAKULTETI U Jugoslaviji danas imamo Šumarske fakultete u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Skoplju. Šumarskim fakultetima treba dati karakter visokih stručnih (škola u kojima će se više nego do sada posvećivati pažnja praktičnoj nastavi i sa uobičajenih vježbi preći na konkretan rad u proizvodnji t. j . na rješavanju i (izvođenju zadataka kakvi budućeg inženjera očekuju u praksi. Radno-praktičnom dijelu školovanja treba dati u nastavi odgovarajući značaj kao i teoretskom dijelu. U obrazovanju šumarskih inženjera treba ići na stručnjaka općeg smjera, a za potrebe drvne industrije obrazovati stručnjaka isto tako općeg smjera. Da bi se omogućilo izvođenje praktične nastave na fakultetima treba ih obezbijediti sa fakultetskim dobrima i potrebnom savremenom opremom. Ovakav način stvorit će uslove i obavezu da se fakulteti (škole) još više približe praksi. Inženjerima treba obezbijediti organizovan pripravnički staž po završetku fakulteta kao sastavni dio stručnog obrazovanja. Nadležni šumarski organi treba da odrede na kojim šumskim upravama, ustanovama i pogonima treba staž Izvršiti, i u tu svrhu treba osigurati potrebna financijska sredstva za stažiste. Program za polaganje stručnog ispita za šumarske inženjere treba revidirati i prilagoditi ga praktičnim potrebama. Članovi ispitne komisije treba da budu u pravilu stručnjaci iz operative. Za užu specijalizaciju omogućiti post diplomski studij i specijalizacije, struč njacima iz prakse na određenim kate drama fakulteta, institutima i uzornim oglednim dobrima (pogonima) koji budu za to osposobljeni i opremljeni. Kursevi i seminari kao dopuna i osvježenje zna nja treba da budu stalan metod usavrša vanja stručnih kadrova. Specijalizacija stručnjaka treba, da se vrši prvo u našoj zemlji pa tek onda u inostranstvu. Način dosadašnjeg odabiranja stručnjaka za specijalizaciju u inostranstvu nije uvijek zadovoljio. Smatra se da bi odabiranje kadrova koji odlaze na specijalizaciju u inostranstvo trebalo vršiti konkursom i putem stručne komisije sastavljene od predstavnika republičkih organa za šumarstvo, Komore, društva inženjera i tehničara, instituta, fakulteta i Udruženja proizvođača. Izbor i odabiranje tema za specijalizaciju trebalo bi da vrši jedna savezna komisija u kojoj bi pored predstavnika Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo ulazili predstavnici republičkih sekretarijata, Saveza (šumarskih društava i Saveza poljoprivredno šumarskih komora FNRJ. Preduzećima — ustanovama se preporučuje da na postdiplomske studije šalju prvenstveno one stručnjake koji su proveli u praksi barem 3—5 igodina. Dosadašnji kursevi i seminari u pojedinim republikama pokazali su se vrlo korisnim za uzdizanje stručnjaka iz prakse. Republička šumarska društva, instituti, sekretarijati, ´stručna udruženja i komore treba da nastoje da u tom pravcu obrazuju stalne kursne centre, a šumarski fakulteti i instituti da organizuju ferijalne seminare za stručnjake iz prakse iz pojedinih oblasti šum. nauka. Ovim kursevima i seminarima treba dati širi publicitet putem stručne štampe, kako bi se omogućilo učešće stručnjaka iz svih republika. Stručna literatura Stručno izdavačku djelatnost treba koordinirati u okvira Jugoslavije, kako se ne foi desilo da se iste stvari (djela i ra-. dovi izdaju u dvije ili više republika. Stručne literature i priručnika za po trebe prakse nema dovoljno te se nameće potreba da se ova literatura što prije stavi na raspoloženje struci. Brigu oko izdavanja treba da preuzme na sebe Šu marsko društvo, odnosno republička šu marska društva a koordinaciju treba da vrši Savez (šumarskih društava FNRJ. Savjetovanje o kadrovima obuhvatilo je u glavnom najvažniju problematiku i donijelo niz dobrih prijedloga i rješenja, no važno je, da se ti prijedlozi sprovedu u život kako bi doprinijeli sređivanju i unapređenju naše struke. Ing. Wiirth Milivoj |