DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 71     <-- 71 -->        PDF

vezu poljoprivredno šumarskih komora
FNRJ u ikojoj treba da (bude zastupljeni:
sve privredne organizacije, stručna udruženja,
sindikati, škole te državni organi
šumarstva i da ista koordinira rad po
problemima stručnog školstva.


FAKULTETI


U Jugoslaviji danas imamo Šumarske
fakultete u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani,
Sarajevu i Skoplju.


Šumarskim fakultetima treba dati karakter
visokih stručnih (škola u kojima će
se više nego do sada posvećivati pažnja
praktičnoj nastavi i sa uobičajenih vježbi
preći na konkretan rad u proizvodnji
t. j . na rješavanju i (izvođenju zadataka
kakvi budućeg inženjera očekuju u
praksi. Radno-praktičnom dijelu školovanja
treba dati u nastavi odgovarajući
značaj kao i teoretskom dijelu.


U obrazovanju šumarskih inženjera
treba ići na stručnjaka općeg smjera, a
za potrebe drvne industrije obrazovati
stručnjaka isto tako općeg smjera.


Da bi se omogućilo izvođenje praktične
nastave na fakultetima treba ih obezbijediti
sa fakultetskim dobrima i potrebnom
savremenom opremom. Ovakav
način stvorit će uslove i obavezu da se
fakulteti (škole) još više približe praksi.


Inženjerima treba obezbijediti organizovan
pripravnički staž po završetku fakulteta
kao sastavni dio stručnog obrazovanja.
Nadležni šumarski organi treba
da odrede na kojim šumskim upravama,
ustanovama i pogonima treba staž Izvršiti,
i u tu svrhu treba osigurati potrebna
financijska sredstva za stažiste.


Program za polaganje stručnog ispita


za šumarske inženjere treba revidirati i


prilagoditi ga praktičnim potrebama.


Članovi ispitne komisije treba da budu


u pravilu stručnjaci iz operative.


Za užu specijalizaciju omogućiti post


diplomski studij i specijalizacije, struč


njacima iz prakse na određenim kate


drama fakulteta, institutima i uzornim


oglednim dobrima (pogonima) koji budu


za to osposobljeni i opremljeni. Kursevi


i seminari kao dopuna i osvježenje zna


nja treba da budu stalan metod usavrša


vanja stručnih kadrova.


Specijalizacija stručnjaka treba, da se
vrši prvo u našoj zemlji pa tek onda u
inostranstvu.


Način dosadašnjeg odabiranja stručnjaka
za specijalizaciju u inostranstvu
nije uvijek zadovoljio. Smatra se da bi
odabiranje kadrova koji odlaze na specijalizaciju
u inostranstvo trebalo vršiti
konkursom i putem stručne komisije sastavljene
od predstavnika republičkih
organa za šumarstvo, Komore, društva
inženjera i tehničara, instituta, fakulteta
i Udruženja proizvođača.


Izbor i odabiranje tema za specijalizaciju
trebalo bi da vrši jedna savezna
komisija u kojoj bi pored predstavnika
Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo
ulazili predstavnici republičkih sekretarijata,
Saveza (šumarskih društava i
Saveza poljoprivredno šumarskih komora
FNRJ.


Preduzećima — ustanovama se preporučuje
da na postdiplomske studije šalju
prvenstveno one stručnjake koji su proveli
u praksi barem 3—5 igodina.


Dosadašnji kursevi i seminari u pojedinim
republikama pokazali su se vrlo
korisnim za uzdizanje stručnjaka iz
prakse. Republička šumarska društva,
instituti, sekretarijati, ´stručna udruženja
i komore treba da nastoje da u tom
pravcu obrazuju stalne kursne centre, a
šumarski fakulteti i instituti da organizuju
ferijalne seminare za stručnjake iz
prakse iz pojedinih oblasti šum. nauka.
Ovim kursevima i seminarima treba dati
širi publicitet putem stručne štampe, kako
bi se omogućilo učešće stručnjaka iz
svih republika.


Stručna literatura


Stručno izdavačku djelatnost treba koordinirati
u okvira Jugoslavije, kako se
ne foi desilo da se iste stvari (djela i ra-.
dovi izdaju u dvije ili više republika.


Stručne literature i priručnika za po


trebe prakse nema dovoljno te se nameće


potreba da se ova literatura što prije


stavi na raspoloženje struci. Brigu oko


izdavanja treba da preuzme na sebe Šu


marsko društvo, odnosno republička šu


marska društva a koordinaciju treba da


vrši Savez (šumarskih društava FNRJ.


Savjetovanje o kadrovima obuhvatilo


je u glavnom najvažniju problematiku i


donijelo niz dobrih prijedloga i rješenja,


no važno je, da se ti prijedlozi sprovedu


u život kako bi doprinijeli sređivanju i


unapređenju naše struke.


Ing. Wiirth Milivoj