DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 62     <-- 62 -->        PDF

5. Sastanke republičke komisije treba
održati prema potrebi, a svakako dva
puta godišnje (u proljeće i jesen).
6. Treba donijeti isto prije propise o:
— zaštitnoj islužbi uzgoja topola
— kaznenim
mjerama prema štetočincima.
7. Organizirati zaštitu fito-sanitetske
službe kod Uzgoja topola IU, koordinaciji
sa Upravom za zaštitu bilja.
8. Posvetiti (punu pažnju propagandi
kao i širenju akcije uzgoja topola na
privatnom ´sektoru, te omogućiti izdavanju
sadnog materijala po cijeni koštanja.
Pružati besplatnu stručnu pomoć
interesentima uzgoja topola.
8. Kod uzgoja topola provađati mehanizaciju
radova, -gdje god je to moguće
i rentabilno.
10. Održati instruktaže i ekskurzije o
pitanju uzgoja topola i to kako u (republičkom
tako i u kotarskim razmjerima.
11. Održavati svake godine na fakultetu
postdiplomski studij iz uzgajanja i
zaštite topolovih kultura.
12. Republička ikomisija treba da što
prije razmotri nadležnost republičke, kotarske
odnosno općinske komisije za uzgoj
topola i o tome stavi svoj prijedlog
Saveznoj komisiji.
13. Republička komisija treba da se
bori za osiguranje financijskih sredstava
za uzgoj topola od zainteresiranih organizacija
iz njihovih fondova za šumarstvo,
poljoprivredu, vodo-orivredu, putove
i komore. Ovim sredstvima treba
naročito potpomagati vanšumski uzgoj
topola.
14. Institut za šumarska i lovna istraživanja
treba da pruži što više pomoći
uzgajivačima topola i da se S njima što
više poveže.
Nakon toga proširena je dosadašnja
republička komisija. Za predsjednika ie
izabran drug Jovica Sijan. Savjetovanje
Jugoslavenske komisije ea topole održano
je 16. i 16. IV. . g. u Bilju.


A-ć


SAVJETOVANJE O STRUČNOJ
ŠTAMPI


Ovo je savjetovanje organizirao Savez
šumarskih društava Jugoslavije. Održano
je u Zagrebu 16. III. l!95´7. Prisutni su
bili urednici listova iz svih republika
(izuzev Slovenije). Referat o stručnoj
štampi održao je tajnik Saveza ing. Lj.
Petrovic, a urednici republičkih stručnih
listova podnijeli su izvještaje o stanju
u pojedinim republikama. Na Savjetovanju
je zaključeno da ,se uspostavi uža
saradnja urednika svih časopisa, naro


čito u (pogledu autora ikoji članke odbijene
po jednoj redakciji dostavljaju drugim
časopisima. Nadalje je zaključeno da
se dadu preporuke Savezu, da se broj
časopisa svede na (mjeru koja bi odgovarala
našim i potrebama. Irna izdanja
koja nemaju opravdanje za izlaženje jer
iznose materiju koja se može objavljivati
u bilo kojem od republičkih časopisa.
Razmotren je i kvalitet pojedinih
časopisa, način njihova [financiranja itd.
sa svrhom da se publicistička stručna
djelatnost ne odvija stihijski, već organizirano
i planski. O svim ovim problemima
raspravljati će se na budućem
plenumu´ Saveza.


A-ć


SAVJETOVANJE O KADROVIMA UŠUMARSTVU


Savjetovanje o kadrovima u šumarstvu
održano je u Banja Luci dne 18. i


20. II. 1957. na inicijativu Savezne Poljoprivredno-
šumarske komore FNRJ i
Saveza šumarskih društava FNRJ.
Savjetovanje je otvorio ing. Petković
Bratislav, član predsj. S. P. B. koji je
pozdravio sve prisutne i između ostaloga
iznio:
Već duži period vremena, a naročito
poslije 1960. prestankom važenja propisa
donesenih u doba administrativnog upravljanja
privredom, sve više se ukazivala
potreba da se problem kadrova u šumarstvu
razmotri na jednom iširem — jugoslovenskom
nivou i da se dovedu u sklad
velike nejednakosti.koje su u tom pravcu
nastale u pojedinim republikama, i
d´a se stvore bolji uslovi za brže poboljšanje
stanja šuma i šumske privrede i
poveća proizvodnost rada.


Šumarstvo u odnosu na ostale privredne
grane ima svoje.specifičnosti, a podvrgnuto
opštim zakonima razvitka našeg
socijalističkog društva treba da u njemu
nađe pravo mjesto i značaj. [Neprekidni
razvitak proizvodnih snaga, novi socijalistički
društveni odnosi, težnja za unapređenjem
produktivnosti rada i uvođenje
intenzivnog gospodarenja sa šumama
bezuvjetno traži Isposobne i Jkvalifikovane
stručne kadrove čije znanje i stručna
Isprema treba da omogući da se postavljeni
zadaci savladaju i izvrše.


Problem stručnih kadrova i njegovo
stručno usavršenje ne može se posmatrati
odvojeno već ga treba sagledati i
rješavati kompleksno u odnosu na radnike,
lugare, tehničare i inženjere, sa ciljem
da se njihov položaj, stručna sprema,
radna mjesta i djelatnost u procesu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 63     <-- 63 -->        PDF

proizvodnje rješava zajedno sa školovanjem
kao nerazdeljiva cjelina.
Rad se odvijao u tri komisije, koje su
rješavale slijedeći materijal:
a) Kadrovi u šumarstvu, (radnici i službenici)
b) Školstvo — stručno obrazovanje,
radnika, lugara i (tehničara,
c) Šumarski fakultet — školovanje,
staž, specijalizacija, stručna literatura.
Za savjetovanje bile su pripremljene
tri referade:


1. O kadrovima u šumarstvu
2. O nomenklaturi zanimanja i uzdizanja
šum. radnika
3. O školstvu u šumarstvu.
Na savjetovanju raspravljalo se u glavnom
o slijedećim problemima:


A) KADROVI U ŠUMARSTVU:


Sadanje stanje stručnih kadrova u šumarstvu
počevši od radnika, lugara, tehničara
pa do inženjera ne zadovoljava
osnovnim potrebama za razvoj ove privredne
grane.


Brojno stanje naročito kvalifikovanih
i visokokvalifikovanih kadrova je nedovoljno,
a i ono što postoji nije ravnomjerno
raspoređeno u proizvodnji.


Današnje stanje je slijedeće:


U šumarskoj operativi radi danas prosječno
55.000 radnika, 8.363 lugara, 1.015
tehničara i 813 inženjera, na okruglo
9,500.000 ha išumskog zemljišta.


Pravu sliku intenziteta gazdovanja šumama
možemo dobiti tek kada nam je
poznat odnos (brojčani), između stručno
tehničkog kadra (inženjeri, tehničari,
lugari) i radnika u šumarstvu kao i prosječna
količina radnih časova koja se
godišnje ulaže na jedinici šumske površine.
Sadašnje stanje ovih odnosa jeste


1. 1 inženjer; 1,16 tehničara; 0,58 lugara;
.63,00 (radnika
2. 17,9 radnih časova na jedinici šumske
površine
Za savremeno gazdovanje sa šumama i
šumskim zemljištem nemamo dovoljan
broj inženjera, tehničara i lugara.


Treba težiti da gornja granica površine
šuma i šumskog zemljišta koja dolazi
na jednog inženjera (u operativi) ne
prelazi u prosjeku 8.000 ha, a donja granica
da bude uslovljena intenzivnošću
gazdovanja. U vezi sa prednjim na jednog
šumarskog tehničara trebalo bi da
otpadne površina od oko 2.500 ha, a na
jednog lugara 800 ´ha šuma i šumskog
zemljišta. )


Prema tome, za minimalnu potrebu
kadrova odgovarao bi odnos: inžinjera
tehničara lugara kao 1 : 3 : 10. Prilikom
određivanja broja potrebnih stručnjaka


za konkretno područje pored površine
šuma i šum. zemljišta treba uzeti u obzir
i broj radnika*


Na osnovu ovoga u Jugoslaviji je potrebno
najmanje oko: 1.2O0 inženjera,


3.600 tehničara i 12.030 lugara. Kako je
sadašnje stanje u operativi (osnovnim
šumsko privrednim organizacijama) 813
inženjera, 1015 tehničara i 8.363 lugara,
te nedostaje još oko 400 inžinjera, 2.600
tehničara i 3.600 lugara.
Da bi se nedostatak stručnih kadrova
što prije otklonio potrebno je:


— Dok se ne zadovolje najnužnije potrebe
na inženjerima šumarstva na postojećim
šumarskim fakultetima zdržati
četverogodišnje istudije,
— Pravilnim sitemom stipendiranja
stimulirati odlazak maturanata na šumarske
fakultete,
— Povećati kapacitet i broj srednjih
šumarskih škola (školski prostor, materijalna
opremljenost, obezbjeđenost kvalitativnog
nastavnog kadra),
Povećati kapacite postojećih lugarskih
škola i pretvaranje sadašnjih kurseva u
stalne škole za lugare.


NOMENKLATURA ZANIMANJA
RADNIKA U ŠUMARSTVU


Sadanja nomenklatura zanimanja radnika
u šumarstvu ne odgovara. Obzirom
na vrste poslova koji zahtijevaju posebnu
stručnu spremu, nastojanje da je radnik
na tim poslovima stalno ili pretežno zaposlen
kao i da ima mogućnost napredovanja,
pri definitivnoj izradi nomenklature
zanimanja radnika u šumarstvu
treba da se uzmu u obzir ove dvije varijante:


I. VARIJANTA
Zanimanje i glavni radovi u zanimanju:


1.
Osnovni šumski radnik: Pošumljaljavanje,
poznavanje sjemena i manipulacija
sa sadnicama, gajenje i
zaštita šuma, sječa i izrada glavnih
sortimenata, izvlačenje drveta i
radovi na iskorišćavanju sporednih
šum. proizvoda.
2.
Šumski sjemenar i rasadničar: Sjemenarstvo
i rasadničarstvo
3.
Šumski tesač: Izrada u šumi ´tesanih
sortimenata (pragova, dužica, greda
i ostale tesane grede)
4. Ugljar: Ugljarenje
5. Smolar: Smolarenje
* U diskusiji je bilo istaknuto da bi se
broj radnika u našim sadašnjim uslovima
bez veće mehanizacije kretao od
50—100 radnika na 1 inženjera — 3 tehničara
i 10 lugara
125




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 64     <-- 64 -->        PDF

6. Skladišni
I radnik: Utovar i istovar,
sortiranje drveta
7.
Radnik kod šumske mehanizacije:
Upravljanje žicarama i šumskim
strojevima
8.
Splavar: Plavljenje i splavarenje
9.
Šumski vozač: Prijevoz sa zapregom,
izvlačenje sa izapregom, iznos drva
stokom
10.
Šumski građev. radnik: Gradnja šum.
komunikacija, zgrada i ostalih šumskih
objekata.
11.
Radnik na uređenju bujica: Tehnički
i biološki radovi na uređenju
bujica.
II. VARIJANTA
Druga varijanta razlikuje se od prve
samo u zanimanju »Osnovni "šumski radnik
« koje zanimanje treba prema ovoj
varijanti, odnosno poslove toga zanimanja,
podijeliti na dva zanimanja i to:


1.
Radnik na uzgoju šuma: Pošumljavanje,
melioracije i zaštiti šuma,
sakupljanje i trošenje sjemena,
rasadnici i sakupljanje ljekovitog
bilja
2.
Radnik na iskorišćavanju: Sječa, izrada
i izvoz šumskih sortimenata
Napomena: Po grani lovstva nije posebno
razmatrano ali bi došao još u
obzir:


Uzgajivač divljači: Uzgajanje divljači.


Preporučuje se da Savez poljoprivrednih
gumarskih komora predloži Saveznom
sekretarijatu za rad donošenje novog
pravilnika o nomenklaturi zanimanja u
šumarstvu, s tim da se prethodno obrazuje
komisija za izradu konačnog prijedloga
nomenklature zanimanja šumskih
radnika u kojoj će biti zastupljene sve
republike, kako bi se uzele u obzir specifičnosti
pojedinih republika. Ova Komisija
treba da izradi jedinstvenu nomenklaturu
zanimanja, obrazloženje i
opravdanost izdavanja pojedinih zanimanja,
kao i opis obima vrste poslova
u svakom pojedinom zanimanju.


RASPORED ZANIMANJA
U ZVANJA — KATEGORIJE:


Sadanja kvalifikaciona struktura (9
zvanja) odnosno mogućih stepena stručnosti,
u pojedinom zanimanju nije u skladu
sa specifičnosti radnog procesa u šumarstvu.


Skoro sve grane napustile su ovo razvrstavanje
zanimanja u devet zvanja, i
prešle na četiri osnovne kategorije stepena
stručnosti.


Zanimanja rad«iika u (šumarstvu treba,
prema stručnosti, rasporediti i to: i


I. kategorija
— nekvalificirani šumski
radnik
II.
kategorija — polukvalificirani šumski
radnik i
III.
kategorija — kvalificirani šumski
radnik
IV. kategorija
— visokokvalificirani
šumski radnik
Neprimjenljivost sadanje nomenklature
zanimanja u devet zvanja u šumarstvu
je dokazana tim .što do sada nije odobren
»Raspored poslova u [grupe zvanja« izrađen
1951. godine.


Preporučuje se, da komisija koja bude
obrazovana za izradu jedinstvene nomenklature
zanimanja izradi, u vezi sa dokumentacijom
zanimanja, opis i obim
poslova pojedine kategorije stručnosti po
zanimanjima. Ovo će dalje služiti kao
osnov za izradu propisa o sticanju kvalifikacije
u pojedinoj kategoriji stručnosti.


STICANJE KVALIFIKACIJE
PRIUČAVANJEM NA PRAKTIČNOM
RADU


Opće uputstvo o sticanju stručne spreme
radnika praktičnim radom u preduzeću
{SI. list FNRJ for. 64/52;) predviđa,
da radnik može priučavanjem na praktičnom
radu, pod uslovima predviđenim
tim uputstvom sticati spremu polukvalificiranog,
kvalificiranog i Visokvalificiranog
radnika.


a)
Polukvalificirani šumski radnik


Za sticanje kvalifikacije polukvalificiranog
radnika potrebno je da nekvalificirani
radnik provede na poslovima
šumskog radnika određenog zanimanja
dvije godine. Po završenom stažu, komisija,
obrazovana od strane Upravnog odbora
preduzeća — ustanove provjerava
znanje radnika stečeno iskustvom na radovima
polukvalificiranog radnika, i na
osnovu mišljenja komisije izdaje mu
upravni odbor uvjerenje o zvanju polukvalificiranog
radnika. Potrebno je održavanje
kratkih kurseva za osposobljavanje
nekvalificiranih radnika na radovima
polukvalificiranog radnika u preduzećima
i ustanovama.


b)
Kvalificirani radnik


Za sticanje kvalifikacije kvalificiranog
radnika potrebno je da polukvalificirani
radnik provede u zvanju polukvalificiranog
radnika po pravilu tri godine. Izuzetno
za splavara i radnika na mehanizaciji
4 godine, a za šumskog vozara 7
godina. Da je polazio pripremni kurs za
zvanje kvalificiranog radnika i položio




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 65     <-- 65 -->        PDF

ispit pred komisijom imenovanom od
strane SNO.


Kvalificiranom šumskom radniku treba
omogućiti pohađanje lugarskih škola
i od najboljih radnika odabirati lugarski
ikađar.


c) Visokvalificirani šumski radnik


Za sticanje kvilifikacije visokvalificiranog
šumskog radnika potrebno je da
kvalificirani šumski radnik provede u
zvanju kvalificiranog radnika po pravilu
7 godina. Izuzetno radnik na mehanizaciji,
šumskom građevinarstvu i bujicama
8 godina. Da je pohađao stručnu školu za
šumske radnike. U prelaznom periodu
da je pohađao pripremni kurs sa programom
stručne škole i položio ispit pred
komisijom koju obrazuje republički organ.


Predloženi zaključci su donijeti na temelju
potreba i iskustava i postojećih
osnovnih uputstava koja predviđaju da
republički drž. organ nadležan iza privredu,
na prijedlog komore i Sindikalne
organizacije, može propisati kao uslov za
sticanje stručne spreme kvalificiranog i
visokokvalificiranog radnika pojedinog
zanimanja i duži staž nego što je predviđen
odredbama uputstava, kao i uslove
prethodne spreme kandidata.


Prema tome zaključak o sticanju kvalifikacije
šumskih radnika ukoliko predviđa
duži staž i pripremne kurseve u
suglasnosti je sa propisima općih Uputstava.
,


Treba nadležnim državnim organima
predložiti da u smislu općeg uputstva o
sticanju stručne spretne radnika praktičnim
radom u preduzeću propišu jedinstvene
uslove za isticanje kvalifikacije
radnika u šumarstvu.


SLUŽBENICI


1. Šumarski inženjer
Šumarski inženjer treba da je ´samostalan
projektant, inicijator i glavni rukovodilac
radova u oblasti šumarstva.


Analiza radnih mjesta inženjera, te pitanje
fakulteta i njihovog broja, smjerova,
nastavnog plana i programa nije
detaljnije raspravljeno na ovom savjetovanju,
jer to treba da bude materija za
posrebno predviđenu međufakultetsku
konferenciju šumarskih fakulteta, ikoja je
predviđena da se održi u toku godine.
Smatra se da učestvuju i predstavnici šumarske
prakse.


2. Šumarski tehničar
Poslovi (radna mjesta) koje treba da
vrši šumarski tehničar su: kontrolni revirni
organ šumske uprave (šumarije),


referent kod šumske uprave: rukovodilac
radova (radilišta) na pošumljavanju,
gajenju, zaštiti i isfcoriščavanju glavnih
i sporednih šumskih proizvoda, rukovodilac
šumskog rasadnika, sjemenske stanice,
trušnice, radilišta na uređenju bujica,
smolarenja, upravnik poslovođa,
šumske manipulacije, mehanizacije šumskog
transporta, većeg stovarišta, izdvojenog
(uzgojnog) ´ lovišta, poslovođa u
šumsko građevinskom pogonu, obavlja
doznake stabala, sudjeluje na tehničkom
(taksacionom) radovima uređenja šuma,
te kao pomoćnik projektanta i kartograf,
laborant i si. poslovi u šumskim naučnim
institucijama.


3. Lugar
Poslove koje treba da vrši lugar su:
vođa (odgovorni izvođač) radova kocT pošumljavanja,
melioracije, zaštite, iskorišćavanja
šuma, stručni organ (rukovodilac)
manjeg šumskog rasadnika, istručni
organ na sakupljanju šumskog sjemena,
doznaka izvala, vjetroloma i snjegoloma,
primanje izrađenog materijala, rukovodilac
grupe radnika na smolarenju, pomoćnik
poslovođe šumske manipulacije,
stovarišta ili radilišta, rukovodilac grupe
radnika na zaštiti zemljišta od erozije,
rukovodilac grupe radnika kod radova
na iskoriščavanju glavnih i sporednih
šumskih proizvoda, čuvar lovišta
i čuvar šuma.
Stepeni u lugarskom zvanju treba da
budu slijedeći: pomoćni lugar (lugarski
pomoćnik) lugar i stariji lugar (nadlugar,
nadzornik šuma, kontrolni lugar).


U slovi rada, kadrova u šumarstvu i.
njihovo nagrađivanje


Sjedišta osnovnih šumsko privrednih
organizacija (šumska´ uprava, Šumarija,
sekcija, revira) do rejona lugara nalaze
se u pravilu radi prirode službe u najudaljenijim
predjelima, daleko od naselja,
kulturnih i privrednih centara i
saobraćaja. Pored ovoga priroda službe
zahtijeva skoro stalno boravak na terenu
bez obzira na vremenske prilike i uobičajeno
radno vrijeme, pa ovi teški i posebni
uslovi imaju za posljedicu pomanjkanje
i teško angažovanje stručnjaka za
rađ na ovim osnovnim terenskim jedinicama
gdje su stručni kadrovi baš najpotrebniji.


Konstatira se da su prosječna mjesečna
primanja šumarskih stručnjaka u
ustanovama sa samostalnim financiranjem
i budžetskim ustanovama znatno
niža od prosječnih primanja stručnjaka
u preduzećima (koja se primaju u svim
vidovima) a pogotovo u odnosu na stručnjake
drugih struka (ljekare, veterinare,


127




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 66     <-- 66 -->        PDF

agronome itd). Ovu nesrazmjeru u nagrađivanju
stručnjaka trebalo bi bezuvjetno
otkloniti.


Da bi se dobio dovoljan broj stručnjaka
za osnovne terenske jedinice, treba
poboljšati materijalne uslove stručnjaka
odnosno dati im naknadu za rad
pod ovakvim posebnim uslovima u vidu
neophodno potrebnih naturalnih primanja
kao što su: besplatan stan, deputat u
ogrevu i zemljištu, odjeća, i obuća i si.
kao što to uživaju željezničari, rudari,
učitelji, geometri i dr. u sličnim uslovima.


Ovo je neophodno potrebno i iz razloga
što se uslijed slabih materijalnih
uslova na terenu stručnjaci opredjeljuju
za službu u gradovima, pa čak i izvan
struke. Otklanjanje nesrazmjere broja
stručnjaka na terenu i u gradovima može
se postići na slijedeći način:


— Poboljšanjem materijalnih uslova
stručnjaka na terenu,
— Sistematizacijom radnih mjesta u
centralnim ustanovama, koje treba da
u njima rade službenici sa dužim stazom.
— Postavljanjem uslova da se mlađi
stručnjaci ne mogu zaposliti u centralnim
ustanovama dok ne provedu na terenu
najmanje 5 godina,
— Izjednačenjem nagrađivanja šumarskih
stručnjaka sa stručnjacima istih
kvalifikacija i sličnih radnih uslova drugih
profesija.
— Mijenjanjem sistema nagrađivanja
prema težini radova, uslova života i rada
putem dopunskih plata.
Preporučuje se da nadležni organi izvrše
kategorizaciju terena u vezi sa naprijed
iznjetim uslovima rada i života i
da ista bude osnov za različite i stimulativne
dopunske plaće.


B) ŠKOLSTVO — STRUČNO OBRAZOVANJE
KADROVA


U pogledu sticanja stručne spreme


šumskih radnika rađeno je do sada mje


stimično i nesistematski.


Sistematskom obrazovanju i školovanju
šumskog radnika nije se još pristupilo.
Svi dosadašnji radovi u ovom pravcu
imali su uglavnom karakter pripremanja
radnika za polaganje stručnih
ispita. ´


Za zvanje polukvaliciranog šumskogradnika potrebno je da nekvalificirani
radnik pored određenog radnog staža
obavezno pohađa kraći kurs u svome preduzeću
ili ustanovi i da položi ispit pred
komisijom u preduzeću.


Za zvanje kvalificiranog šumskog radnika
potrebno je da radnik pored određenog
staža u pravilu završi stručnu školu
za šumske radnike (određenog zanimanja)
i da položi odgovarajući stručni
ispit nakon završene škole i određenog
staža.


Za zvanje visokvalificiranog šumskogradnika potrebno je da kvilificirani radnik
pored određenog staža ima završenu
školu i da položi odgovarajući stručni
ispit.


Prednji zaključak je u skladu sa osnovnim
zakonskim postavkama sticanja kvalifikacija.
Potrebno je nakon definitivnog
usvajanja zanimanja i kvalifikacija
u šumarstvu izraditi minimalne programe
znanja za svako zanimanje i kvalifikaciju
i isti bi bili osnova za obrazovanje
i školovanje šumskih radnika uopće.


Škole za šumske radnike i kursni
centri


Mi danas nemarna niti jednu školu za
šumske radnike iako je šumarstvo sa


55.000 šumskih radnika u prosjeku veoma
važna privredna grana u Jugoslaviji, a
posebno u nekim republikama.
Predloženi sistem sticanja viših zvanja
kvalificiranih radnika neophodno
zahtijeva osnivanje stalnih škola za šumske
radnike, i to najmanje po jedne u
svakoj republici.


Ovakve stalne škole treba osnivati pri
srednjim i nižim (lugarskim) školama s
tim, da imaju karakter radnih škola t. j .
rad na školskom dobru, rasadnicima, radionicama
i drugim objektima, što bi
sve služilo sticanju što većeg praktičnog
znanja i usavršavanja u struci.


Ove škole i stalni kursni centri po
svom osnivaču trebale bi da budu republičke
ustanove vezane za privredu. Vrste
kurseva, dužina trajanja, način održavanja,
naročito u prelaznom periodu treba
prepustiti da organizuju republički privredni
organi i organizacije na bazi minimalnog
programa za određena zanimanja
i kvalifikacije.


Udžbenike (priručnike) za škole i kur


seve za šumske radnike i uopće stručno


uzdizanje šumskih radnika treba izraditi


prema programima škola i stručnih ispi


ta određenog zanimanja i kvalifikacije


jedinstveno za cjelu FNRJ. Oni bi tre


bali da obrade na jasan i radniku pri


stupačan i razumljiv način minimalni


program znanja za određeno zanimanje.


Odobrenje za štampanje trebalo bi da se


izvrši na saveznom nivou.


Na predloženi način tiraž bi bio veći i
cijena jeftinija. Preporučuje se izrada
putem konkursa i na taj način bi bio
siguran i kvalitet.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 67     <-- 67 -->        PDF

Finansiranje bi trebalo da bude osigurano
iz: fonda za kadrove, fondova za
unapređenje šumarstva, a jedan dio bi
trebalo da pada i na teret preduzeća —
ustanove čiji su radnici polaznici škole
ili kursa.


LUGARI (lugarske škole)


Lugari treba da ,se školuju u lugarskim
školama internatskog karaktera, koje
treba da traju 2 godine. Po završenoj
lugarskoj školi pomoćni lugar (lugarski
pomoćnik) treba da provede najmanje 2


BROJ LUGARSKIH ŠKOLA IJSTJIHOVO LOCIRANJE


Sadašnje stanje ovih škola i tečaja je slijedeće:


NR Srbija — Niža šumarska škola — Čačak — 2. god. kapaciteta
NR Srbija — Niža šumarska škola — Priština — 2. god. kapaciteta
NR Hrvatska — Lugarski tečaj — N. Gradiška — 1. god. kapaciteta
NR Hrvatska — Lugarski tečaj — Karlovac 1. god. kapaciteta
NR Hrvatska — Lugarski tečaj — Vinkovci 1. god. kapaciteta
NR Hrvatska — Lugarski tečaj — Split 1. god. kapaciteta
NR Hrvatska — Lugarski tečaj — Rijeka (Vinodol) 1. god. kapaciteta
NR Slovenija — Niža šumarska škola — Idrija — 1. god. kapaciteta
NR B. i H. — Niža šumarska škola — Ilidža — 1. god. kapaciteta


UKUPNO KAPACITET


NR Makedonija i Crna Gora nemaju
škole niti tečaja za lugare.


Stanje i opremljenost ovih škola je veoma
islaba( izuzev škole u Iliđi. i N. Gradiški).
Većina je smještena u provizornim
barakama i to zahtjeva da se čim prije
pristupi izgradnji i opremi ovih škola sa
većim kapacitetom.


NR Crna Gora treba (i saglasna je) da
svoje lugare školuje u školama NR Srbije
ili B. i H. uz sudjelovanje u troškovima.


Obzirom na potrebe i mogućnosti trebala
bi ´svaka republika (izuzev NR Crne
Gore) da ima najmanje po jednu školu
za lugare. Najbolje bi bilo da su iste
pri srednjim šumarskim školama sa posebnim
(odvojenim) internatom, radi mogućnosti
korišeenja ´ učila, savremene
opreme, rasadnika, arboretuma i školskog
odbora za praktičnu obuku, kao i
nastavnog kadra.


Nastavni plan i program lugarskih
škola treba da se ´izradi na bazi dvogodišnjeg
školovanja sa naglašenom i osiguranom
praktičnom obukom, koja u
ovom tipu škole treba da čini najmanje
50°/o od ukupne nastave.


Lugar treba da bude praktični izvođač
radova, prema tome težište njegovog
obrazovanja u lugarskoj školi treba da
ima jače naglašen praktični dio. On po
izlasku iz škole treba da bude sposoban,


godine u praksi, da bi stekao pravo za
polaganje stručnog ispita za zvanje lugara.


Ove škole treba da imaju rang škola
za kvalificirane radnike t. j . lugarima sa
položenim stručnim ispitom treba priznati
ispit za kvalificiranog radnika, a
ispit za nadzornike šuma (stariji lugar)
kao ispiti za visokvalificiranog radnika.


Predsprema i prijem u lugarsku školu
trebalo foi da bude S-godišnja škola i odsluženi
vojni rok. Kadrove za lugarskeškole treba po pravilu regrutovati iz re


dova šumskih radnika.


180 polaz.
30 polaz.
70 polaz.
40 polaz.
30 polaz.
30 polaz.
40 polaz.
50 polaz.
200 polaz.


670 polaz.


da praktično obavlja stručne radove u
šumarstvu, koji spadaju u njegov djelokrug
rada.


Nastavni kadar u ovim školama treba
da bude stalan i odobren od iskusnih
stručnjaka — praktičara.


Financiranje lugarskih škola kao i njihovo
osnivanje treba prenijeti na republičke
šumarske organe kao što je to u
nekim republikama već i učinjeno.


Briga za lugarske škole kao i druge
stručne škole u šumarstvu ne može se
preneti i prepustiti lokalnim školskim
vlastima u sjedištu škole. To nam je najbolje
pokazala dosadašnja praksa i sadašnje
veoma loše stanje ovih škola. Preporučuje
se da financiranje ovih´ škola
bude iz fonda za kadrove i fondova za
unapređenje šumarstva kao i iz budžeta
republičkog organa za šumarstvo.


Školovanje lugara u školi treba da se
vrši na bazi stipendije u visini plaće pomoćnog
lugara.


Pošto ova škola ima radni karakter u
kojoj će polaznici pored učenja još praktično
obavljati i operativne stručne radove
u rasadniku, školskom dobru, radionicama
i si., a sami polaznici su punoljetni
sa otsluženim vojnim rukom,
jedino je na predloženi način moguće
dobiti dobar i kvalitetan lugarski kadar.
Pošto ova škola ima rang škole učenika
u privredi i si. školama II. stepena to




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 68     <-- 68 -->        PDF

po analogiji pitanje plaćanja polaznika
škole (stipendiranje) u visini početničke
plate je opravdana.


Najboljim lugarima sa svršenom lugarskom
školom i lugarima iz prakse treba
omogućiti prelaz i školovanje u srednjim
šumarskim školama, pod uslovom
da imaju položenu 8-gođišnju školu i
odgovarajući dopunski ispit, za prelaz
(upis) u više razrade (drugi ili treći)
srednje šumarske škole.


TEHNIČARI — Srednje šumarske škole


— Osnivanjem srednjih šumarskih
škola u Jugoslaviji bilo je opravdano s
obzirom na izmjenjenu ulogu i privredni
značaj šumarstva u razvitku naše zemlje.
— Osnovne slabosti u dosadašnjem radu
ovih škola bile su:
1. Neskladnosti i često preseljavanje
škola iz mjesta u mjesto, pri čemu se
često dešavalo, da su škole dolazile u
sve gori položaj (slučaj škole u Čačku)
i dr. imalo je odraza na nizak kvalitet
nastave i slabu organizaciju škola.
2. Nepostojanje osnovnih uslova u pogledu
školskog prostora opreme i nastavno
materijalne osnove za praktičnu
nastavu, pored drugih uslova dovodili su
pretežno do teoretskog usmjeravanja nastave.


Uspjeh je bio najbolji u onim školama
u kojima je stvoreno jedinstvo teretske
i praktične nastave sa proizvodnjom i
praksom, čime je obezbjeđeno praktično
osposobljavanje kandidata u toku školovanja
za budući poziv (Srednja šumarska
škola Ljubljana i Split).


— Temeljno rješenje pitanja sadržaja
obrazovanja organizacije nastave u ovim
školama treba riješiti u saglasnosti sa
osnovnim principima reforme školstva.


Radnom praktičnom dijelu školovanja
treba dati u nastavi toliko važnosti koliko
i teoretskom dijelu, a najmanje 30*/t
vremena. U pravilu treba ostati na općem
smjeru (uzgojno eksploatacionom), a
opravdana je potreba za postojanje i
jednog posebnog smjera — kraške škole.
Dužina školovanja treba da bude u principu
4 godine.


Za drvnu industriju potrebni su tehničari
drvno industrijskog smjera (Pitanje
ovih tehničara nije na ovom savjetovanju
posebno tretirano).


Kandidati treba da imaju završnu
osmogodišnju školu i u pravilu ih birati
konkursom, a obzirom na posebne uslove
terenskog rada treba njihovu fizičku
sposobnost komisijski ocijeniti.


Sadasnje stanje srednjih šumarskih škola i njihovih kapaciteta je slijede«:


Srednja šumarska škola Čačak (NRS) 4. god. — kapacitet 120 učesnika
Srednja šumarska škola Karlovac (NRH) 4. god. — kapacitet 120 učesnika
Srednja šumarska škola Split (NRH) 4. god. — kapacitet 120 učesnika
Srednja šum. škola Ilidža (NR BiH) 4. god. — kapacitet 240 učesnika
Srednja šumarska škola Ljubljana (LRS) 5. god. — kapacitet 150 učesnika
Sum. zemljodjelska škola Kavadarci (NRM) 4. god. — kapacitet 100 učesnika


Za sjedište treba odabrati ona mjesta,
koja pored osnovnih uslova za kulturni
život, ispunjavaju i uslove za pravilno
stručno obrazovanje učenika, t. i. đa su u
blizini pogodnih šumskih objekata podesnih
za izvođenje praktične nastave.


S obzirom, da su sve postojeće škole
smještene u provizornim i nedovršenim
objektima i da se u svim republikama
diskutuje o pravilnosti lokacije (izuzev
škole u Iliđži i Splitu) preporučuje se da
se ovo rješi čim prije u saradnji republičkih
organa za šumarstvo, Komorama,
Stručnim udruženjima i Šumarskim društvima.
Problem definitivne lokacije
škola (budućeg centra za stručno obrazovanje
šumskih kadrova — radnika, lugara
i tehničara) naročito je aktuelno za
škole u Čačku. U Karlovcu i Ljubljani
postojeće zgrade ne odgovaraju osnovnim


UKUPNO: 850 učesnika


sanitarnim uslovima i radi toga se zahtijeva
njihovo zatvaranje ili iseljenje.


Internati (domovi) srednjih šumarskih
škola i stipendiranje učenika


Odvajanjem internata (domova) od
uprave škola, uslijedila je uslijed financijskih
propisa i prirode poslovanja domova.


Šumarske škole treba da su po svome
tipu internatskog karaktera ali zahtijevaju
jedinstvo i tijesnu koordinaciju
uprave škole i internata. Internat treba
da je pod upravom škole.


Osnovni vid pomoći učenicima treba
da bude stipendiranje konkursom putem
privrednih organizacija u saradnji sa
školom.


Internatski tip ovih škola je potreban
iz razloga što većina učenika dolazi sa
područja cijele republike (ili više repu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 69     <-- 69 -->        PDF

blika kod kraške škole) siromašnog su
stanja i nisu u mogućnosti, da se sami
izdržavaju. Osim toga, da bi bilo moguće
izvođenje praktične terenske nastave,
koja redovna traje nekoliko dana, a neki
put i nedjelja u toku cijele godine, a što
iznosi 30—S0%> cjelokupnog nastavnog
programa pa i vremena, potrebno je da
internat bude posebna ustanova — pogon(
radi finansiranja) ali pod upravom
škole, da bi se praktička nastava mogla
pravilno organizovati.


U pogledu pomoći i stipendiranja učenika
srednjih šumarskih škola treba naglasiti
potrebu razmjerno daleko većeg
stipendiranja učenika ovih škola u odnosu
na stipendiranje studenata na šumarskim
fakultetima. Ovakvim načinom
riješit će se ne samo pitanje životnih
uslova učesnika, nego će se riješiti uspješnije
povezivanje privrede sa školama,
kao i pripremanje učenika u toku školovanja
za rad u određenoj privrednoj
organizaciji.


Nastavni planovi i programi za srednješumarske škole


Sadašnji šumarski tehničari različito
zadovoljavaju po pojedinim školama {i
republikama). Tako na pr. u NR Sloveniji
nakon prelaska na 5-godišnje školovanje
tehničari zadovoljavaju, dok se
kod drugih oseća nedostatak praktične
stručne spreme, jer je težište rada i nastavni
planovi i programi imali više teoretski
karakter i opće obrazovanje nije
zadovoljavajuće.


Treba izvršiti reviziju nastavnih planova
i programa u cilju iprilagođavanja
potrebama operative i stručnoj nastavi
dati više radni karakter, uz savlađivanje
predmeta (obrazovanja) opće obrazovanosti,
ikoja se traži za rang srednjih
škola. Dosadašnju orijentaciju srednjih
škola koje su imale više opći teoretski
karakter treba izmijeniti u pravcu jačeg
naglašavanja praktične obuke u toku
školovanja. .


Temeljno rješenje pitanja sadržava
obrazovanje i organizacije nastave t- j .
nastavnih planova i programa u ovim
školama treba rješiti u saglasnosti sa
osnovnim principima reforme stručnog


školstva. U tu svrhu potrebno je puno
učešće privrede (Komora, Stručna udruženja
i Šumarskih društava) i samih
škola.
Do konačnog rješenja ovog pitanja
preporučjuje se u okviru postojećih nastavnih
planova i programa osigurati
organizacionu praktičnu nastavu uz suživanje
postojećeg programa teoretskih
predmeta.


Za poboljšanje kvaliteta stručne nastave
i pojačanja praktične obuke preporučuje
se, da privredne organizacije
pomognu škole na bazi ugovaranja određenih
stručnih radova sa školom kao
izvođačem, i da se ti radovi obave u
okviru obavezne nastave.


Nastavni kadar \


Oskudica stalnih nastavnika i vrlo če


sto njihova izmjena imala je za poslje


dicu, da se skoro po pravilu na početku


školske godine otpočinjalo sa novim na


stavnicima — bez minimalnog pedago


škog iskustva, što je onemogućilo brže


organizaciono učvršćenje škola.


Velika razlika u osnovnom razvrstanju
i primanjima starijih i iskusnih stručnjaka
kao nastavnika srednjih škola i
njihovih drugova u administraciji i operativi
negativno je djelovala i prouzrokovala
gubitak njihovih nastavnih kadrova.


Stručni kadar u šumarskim, školama
treba da je stalan i kvalitetan, osiguran
pravilnim razvrstavanjem i materijalnim
obezbeđenjem slično kao što su razvrstani
i obezbeđeni šumarski stručnjaci
u administraciji i operativi. Treba težiti
za stalnim nastavnicima uključujući im
i terensku praktičnu nastavu i normu
(norma časova) i svesti honorarne nastavnike
na najnužniji minimu. Stalnim
nastavnicima treba proračunom škole
osigurati potrebno stalno praćenje savremenih
dostignuća u struci t. j . specijalizaciju
u prvom redu u zemlji, a zatim u
inostranstvu. U tom pravcu treba da
bude pružena i potrebna pomoć od strane
operative (ugovorni rad za vrijeme
školskog raspusta i si.).


Postojanje velikog broja honorarnih
časova ima niz negativnih poslijedica i
nemogućnosti pravilnog organizovanja
nastave i stoga u ovom pogledu treba
nastojati, da se honorarna nastava svede
na što manju mjeru.


Radni staž, stručni ispiti i specijalizacija,
prelaz ,na fakultet i mogućnostškolovanja i polaganja privatnih ispita
u srednjim šumarskim školama !


Dosadanji (sistem školovanja i sticanja
više stručne spreme nije jasno i zakonski
omogućio, da se najsposobnijim stručnim
kadrovima zaista prizna stručnost
i omogući dalje usavršavanje — specijalizacija
i prelaz (upis) u Više škole.


Po završenoj školi potreban je tehničaru
obavezan iradni staž, i prolazk kroz
sve stručne poslove. Nakon 2 godine
staža tehničar stiče pravo da polaže
stručni (ispit.


131




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 70     <-- 70 -->        PDF

Najsposobnijim stručnim kadrovima
niže spreme (lugarima i kvalifikovanim
radnicima) treba u okviru općih stavova
omogućiti polaganje privatnih ispita u
srednjim šumarskim školama pod uslovima
koje treba propisati na bazi opće
i stručne školske predspreme kandidata
i provedenog staža u struci.


Za nastavak školovanja šumskog tehničara,
na fakultetu, treba propisati potreban
staž od dvije godine u praksi.


Specijalizacija srednje stručnih kadrova
treba u pravilu da bude po završetku
(srednje šumarske škole općeg
smjera, a stručni ispiti mogli bi da imaju
i karakter specijalizacije koja bi se ste.kla
u praksi i posebnim kursevima.


U pogledu prihvatanja svršenih učenika
ovih škola bilo je od strane pojedinih
privrednih organizacija prilično nerazumjevanje,
što se održavalo u postavljanju
isvršenih tehničara na neodgovarajuća
radna mjesta. Posebno treba istaći
rijetke privredne organizacije, koje su
prišle organizovanju pripravničkog staža
za svoje tehničare. Nepostojanje utvrđenih
radnih mjesta za tehničare, kao i
slabo nagrađivanje uticalo je na smanjenje
interesovanja omladine za upis u
školu, a itako i odlazak svršenih tehničara
na studije ili napuštanje šumarske
struke.


U ovom pravcu se preporučuje organizovanje
pravilnog pripravničkog staža,
kroz koji će se tehničaru omogućiti da
prođe kroz sve faze rada. Tako izmijenjen
odnos tehničara u privredi znatno će
doprinijeti kako razvijanju naklonosti
omladine prema struci, a tako i zadržavanje
svršenih učenika u struci. Po ovome
se posebno ističe na izvjesne pojave nepravilnog
stipendiranja svršenih učenika
neposredno po završetku srednje šumarske
škole od strane pojedinih privrednih
organizacija. U tom pogledu preporučuje
se, da bi stipendiranje trebalo vršiti tek
nakon 2 godine uspješne prakse.


Postojeće škole pored redovnog školovanja
treba da preuzimaju brigu oko
školovanja najistaknutijih kadrova niže
spreme (lugara i kvalificiranih radnika)
i omoguće im polaganje privatnih ispita.
Preporučuje se, da posebna komisija razradi
ovu problematiku i stavi konkretne
prijedloge o uslovima za polaganje ovih
ispita.


Financiranje oprema i nadležnost i


Za posljednji period t. j . od prenošenja
ovih škola u nadležnost NO karakteristično
je i nepostojanje dovoljnog
interesa privrede za uslove i rad ovih
škola. ´


Srednje šumarske škole treba da budu
republičkog karaktera i pod nadzorom
republičkog organa za šumarstvo.


Financiranje investicione izgradnje i
oprema trebalo /bi ida se izvrši iz fonda
za kadrove i fondova za unapređenje
šumarstva. Redovno održavanje škola
trebalo bi da bude na teret republičkog
budžeta.


Neriješeno pitanje školskog i internatskog
prostora i opreme stvara ozbiljnu
teškoću u realizovaniu bilo kakvih pokušaja
za unapređenje nastave u ovim
školama. U tu svrhu potrebno je prvenstveno
obezbijediti investiciona sredstva
za konsolidiranje postojećeg stanja t. j .
za investicionom izgradnjom školskih i
internatskih zgrada, stanova, za nastavnike,
kao i za najneophodniju opremu
za praktičnu nastavu. U prvom redu treba
se orijentirati na osposobljavanje postojećih
škola i povećanja njihovog kapaciteta
za normalan rad, pa tek onda
ukoliko je potrebno prići osnivanju novih
škola.


Pitanje obebjeđenja sredstava za redovno
održavanje predstavlja ozbiljan
problem za konsolidaciju stanju u postojećim
školama, izdržavanje ovih škola
od strane NO pokazalo je niz slabosti, što
dolazi uslijed toga, što ove škole imaju
izrazito republički karakter. Položaj ovih
škola je istovetan sa položajem geodetskih,
željezničkih i sličnih škola, koje su
obzirom na njihov širi značaj preuzete
u pojedinim republikama na republičke
budžete. Ovo se najbolje vidi iz primjera
Srednje šumarske škole na Ilidži, koja
se do prenošenja na republički budžet
nalazila skoro pred likvidacijom, iako je
bila jedina škola u republici u kojoj je
šumarstvo u republičkom i jugoslovenskom
razmjeru jedna od najvažnijih privrednih
grana.


Stručni školski centri za radnike, lugare
i tehničare i saradnja škole sa privredom
i


Radi boljeg korišćenja nastavnih sredstava,
savremene opreme, Stručnog nastavnog
kadra i mogućnosti izvođenja
praktične obuke i školovanja stručnih
kadrova (radnika, lugara i tehničara) na
uzornim školskim dobrima, potrebno je
sve stručne škole u šumarstvu objediniti
u školske stručne icentre.


Saradnja i briga privrednih organizacija
za stručno obrazovanje kadrova u
šumarstvu treba da se obavlja kroz
stalnu saradnju i kontakt Komora, Stručnih
udruženja, Šumarskih društava i
škola na bazi jedne stalne komisije za
stručno školstvo u šumarstvu pri Sa




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 71     <-- 71 -->        PDF

vezu poljoprivredno šumarskih komora
FNRJ u ikojoj treba da (bude zastupljeni:
sve privredne organizacije, stručna udruženja,
sindikati, škole te državni organi
šumarstva i da ista koordinira rad po
problemima stručnog školstva.


FAKULTETI


U Jugoslaviji danas imamo Šumarske
fakultete u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani,
Sarajevu i Skoplju.


Šumarskim fakultetima treba dati karakter
visokih stručnih (škola u kojima će
se više nego do sada posvećivati pažnja
praktičnoj nastavi i sa uobičajenih vježbi
preći na konkretan rad u proizvodnji
t. j . na rješavanju i (izvođenju zadataka
kakvi budućeg inženjera očekuju u
praksi. Radno-praktičnom dijelu školovanja
treba dati u nastavi odgovarajući
značaj kao i teoretskom dijelu.


U obrazovanju šumarskih inženjera
treba ići na stručnjaka općeg smjera, a
za potrebe drvne industrije obrazovati
stručnjaka isto tako općeg smjera.


Da bi se omogućilo izvođenje praktične
nastave na fakultetima treba ih obezbijediti
sa fakultetskim dobrima i potrebnom
savremenom opremom. Ovakav
način stvorit će uslove i obavezu da se
fakulteti (škole) još više približe praksi.


Inženjerima treba obezbijediti organizovan
pripravnički staž po završetku fakulteta
kao sastavni dio stručnog obrazovanja.
Nadležni šumarski organi treba
da odrede na kojim šumskim upravama,
ustanovama i pogonima treba staž Izvršiti,
i u tu svrhu treba osigurati potrebna
financijska sredstva za stažiste.


Program za polaganje stručnog ispita


za šumarske inženjere treba revidirati i


prilagoditi ga praktičnim potrebama.


Članovi ispitne komisije treba da budu


u pravilu stručnjaci iz operative.


Za užu specijalizaciju omogućiti post


diplomski studij i specijalizacije, struč


njacima iz prakse na određenim kate


drama fakulteta, institutima i uzornim


oglednim dobrima (pogonima) koji budu


za to osposobljeni i opremljeni. Kursevi


i seminari kao dopuna i osvježenje zna


nja treba da budu stalan metod usavrša


vanja stručnih kadrova.


Specijalizacija stručnjaka treba, da se
vrši prvo u našoj zemlji pa tek onda u
inostranstvu.


Način dosadašnjeg odabiranja stručnjaka
za specijalizaciju u inostranstvu
nije uvijek zadovoljio. Smatra se da bi
odabiranje kadrova koji odlaze na specijalizaciju
u inostranstvo trebalo vršiti
konkursom i putem stručne komisije sastavljene
od predstavnika republičkih
organa za šumarstvo, Komore, društva
inženjera i tehničara, instituta, fakulteta
i Udruženja proizvođača.


Izbor i odabiranje tema za specijalizaciju
trebalo bi da vrši jedna savezna
komisija u kojoj bi pored predstavnika
Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo
ulazili predstavnici republičkih sekretarijata,
Saveza (šumarskih društava i
Saveza poljoprivredno šumarskih komora
FNRJ.


Preduzećima — ustanovama se preporučuje
da na postdiplomske studije šalju
prvenstveno one stručnjake koji su proveli
u praksi barem 3—5 igodina.


Dosadašnji kursevi i seminari u pojedinim
republikama pokazali su se vrlo
korisnim za uzdizanje stručnjaka iz
prakse. Republička šumarska društva,
instituti, sekretarijati, ´stručna udruženja
i komore treba da nastoje da u tom
pravcu obrazuju stalne kursne centre, a
šumarski fakulteti i instituti da organizuju
ferijalne seminare za stručnjake iz
prakse iz pojedinih oblasti šum. nauka.
Ovim kursevima i seminarima treba dati
širi publicitet putem stručne štampe, kako
bi se omogućilo učešće stručnjaka iz
svih republika.


Stručna literatura


Stručno izdavačku djelatnost treba koordinirati
u okvira Jugoslavije, kako se
ne foi desilo da se iste stvari (djela i ra-.
dovi izdaju u dvije ili više republika.


Stručne literature i priručnika za po


trebe prakse nema dovoljno te se nameće


potreba da se ova literatura što prije


stavi na raspoloženje struci. Brigu oko


izdavanja treba da preuzme na sebe Šu


marsko društvo, odnosno republička šu


marska društva a koordinaciju treba da


vrši Savez (šumarskih društava FNRJ.


Savjetovanje o kadrovima obuhvatilo


je u glavnom najvažniju problematiku i


donijelo niz dobrih prijedloga i rješenja,


no važno je, da se ti prijedlozi sprovedu


u život kako bi doprinijeli sređivanju i


unapređenju naše struke.


Ing. Wiirth Milivoj




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 72     <-- 72 -->        PDF

DRUŠTVENE VIJESTI


78. GODIŠNJA SKUPŠTINA
ŠUMARSKOG DRUŠTVA
NR HRVATSKE
Skupština je održana 14. veljače 1957.
god. u prostorijama Društva u Zagrebu.
Skupštinu je otvorio predsjednik. Društva
ing. A. Lovrić, pozdravivši od prisutnih:
člana ´Izvršnog vijeća Sabora NR
Hrvatske Milana Majstorovića, sekretara
Sekretarijata za šumarstvo Jovicu Sijana,
predsjednika poljoprivredno šumarske
Komore NR Hrvatske Nikolu JakšićGeđu,
predstavnika Polj. šumarskog fakulteta
prof. dr. Zlatka Vajdu, predstavnika
Saveza I šumarskih društava ing.
Matu Butkovića, predstavnika Društva
NR Slovenije Lojzu Funkla, predstavnika
Udruženja drvno-industrijskih poduzeća
Vuka Pećanića, predstavnike Udruženja
šumsko-privrednih poduzeća Hrvatske
ing. Vilima Zivkovića i ing. Mladena Novakovića,
predstavnika Lugarskog društva
Hrvatske Josipa Grgića i kao sve
ostale prisutne delegate.


Nakon što je predsjednik pročitao pozdravne
brzojave Šumarskih društava:
NR Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije,
zamolio je prisutne da iminutom
štunje odaju poštu umrlim drugovima:
ing. Mujdrici Mihajlu i Mehelčić Mladenu.


Dnevni red je bio slijedeći:


1. Izvještaj tajnika o radu Društva u
1956. god.; izvještaji urednika Šumarskog
lista i Šumarskih novina, blagajnika, suda
časti, nadzornog odbora i šumarskih
klubova.
2. Diskusija o izvještajima
3. Izbor novog upravnog odbora i ostalih
organa.
IZVJEŠTAJ TAJNIKA podnio je ing.


A. Horvat. Prije samoga izvještaja on je
podsjetio na 33-godišnjicu smrti Vladimira
Iljića Lenjina, na što se delegati
ustaju i kliču »Slava mu«!
Tajnik konstatira da je ovogodišnji odbor
radio samo 9 mjeseci. Zato vrijeme
Upravni je odbor u skladu sa stvaranjem
komora odnosno Stručnog udruženja
šum. privrednih organizacija donosio jedinstveni
stav struke po određenim problemima
šumarstva.


O izvršenju zadataka formuliranih u
zaključcima 77. igod. skupštine drug Horvat
je između ostaloga izjavio slijedeće:


ORGANIZACIJA DRUŠTVA


»Kako je poznato 1955. godine pristupilo
se reorganizaciji narodne vlasti, tako
da su mnogi stari kotarevi fuzionirani.
Novi kotarevi postaju značajne organizacione
jedinice koje obuhvaćaju i velik
broj šumarija. Kao zaokružene ekonomske
.cjeline unutar kojih šumarstvo kao
privredna grana treba naći svoje mjesto,
pristupilo se razmatranju tog pitanja sa
tog aspekta, te se stalo na gledište da
društvenu djelatnost treba saobraziti novim
uslovima. Obzirom na rasprostranjenost
šuma i teritorijalnu podjelu šumarija
nije se moglo ostati na dotadanjih
12krubova, već se pristupilo prema zaključku
skupštine formiranju novih klubova.
To formiranje završeno (je tek početkom
ove godine. Danas imamo 20 klubova
sa sjedištima: u Vinkovcima, Ogulinu,
Daruvaru, Karlovcu, Splitu, Osijeku,
SI. Požegi, Novoj Gradiški, Zagrebu, Virovitici,
Bjelovaru, SI. Brodu, Gospiću,
Kutini, Varaždinu, Rijeci, Sisku, Puli i
Koprivnici, a pred nekoliko dana primili
smo obavijest da je za područje NOK-a
Našice osnovan klub u Đurđenovcu.


Upravni odbor smatra da bi rad klubova
trebao biti usmjeren na:


— usku suradnju sa narodnim vlastima
pri osvjetljivanju šumske problematike
svog područja; — ideološko-politički
rad; — stručno izdizanje kadrova (predavanjima,
seminarima, stručnim ekskurzijama
i si.); — objavljivanje stručnih
članaka u istručnoj štampi kao i članaka
iz struke u dnevnoj štampi; — izdavačku
djelatnost.
Iz izvještaja koje su podnosili predstavnici
pojedinih klubova na plenumu
vidi se da je rad klubova krenuo. Iz današnjih
izvještaja vidjet će se u kojoj
mjeri je ostvaren program, te će ova
skupština moći dati smjernice za daljnji
rad klubova.


Veza između klubova i društva nije
bila onako prisna kako !se je želilo. No
ipak prema mogućnostima veza sa terenom
je održavana, te su tako predstavnici
upravnog odbora bili na poziv klubova u
Bjelovaru, Karlovcu i Rijeci.


Prema zaključku 77. redovne skupštine
dana je direktiva da se organizira posebna
sekcija lugarskog osoblja. Međutim,
u 1957. godini obrazovao se incijativni
odbor lugara, koji su želili da se
osnuje zasebno Lugarsko društvo Hrvatske.
Na razgovorima koji su vođeni između
upravnog očfro-a ovog društva i




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 73     <-- 73 -->        PDF

inicijativnog odbora lugara došlo se do
zaključka da je bolje, ako tse osnuje zasebno
lugarsko društvo. Pri osnivanju
lugarskog društva upravni odbor pružio
je punu materijalnu, moralnu i stručnu
pomoć. 21. oktobra 1956. godine održana
je osnivačka skupština ´Lugarskog društva,
kojoj je prisutvovalo preko 820 delegata
i na kojoj je formirano Lugarsko
društvo Hrvatske.


Šumarsko društvo pruža i dalje fevoju
pomoć Lugarskom društvu, koje nema
svojih prostorija niti iskustva u radu.


Stručni kadrovi.
Upravni odbor naslijedio je pitanje odvajanja
šumarskog odjela na Poljoprivredno-
šumarskom fakultetu u samostalni
šumarski fakultet. Po pitanju odvajanja
fakulteta dostavljena predstavka
Upravnog odbora Univerzitetskom savjetu
sa ´molbom đa se izvrši dioba. Po
tom je posebna delegacija, u kojoj je sudjelovao
i predstavnik ovog društva, bila
primljena kod druga Sekulića, člana Izvršnog
vijeća Sabora NRH, gdje je usmeno
obrazložena potreba odvajanja i
osnivanja zasebno šumarskog fakulteta.
Vjerujemo, da će ova akcija uspješno
završiti.


Pitanje nastave u struč. šumar, školama
tretirano je ove godine u Društvu,
ali neki rezultati nisu postignuti, jer je
to kompleksni problem. Kao prvo smatramo
da bi trebalo izvršiti izdvajanje
šumarskih škola iz dosadašnje kompetencije
te ih predati natrag u resor šumarstva.
To će teško uspjeti, jer bi se tada
pojavile slične tenđence i u drugim strukama.


Propaganda.
Upravni odbor po pitanju propagande
nije izvršio većih zahvata, jer nije Ivršio
masovnu propagandu iz objektivnih razloga,
koji će biti jasni iz daljnjeg razlaganja
(preokupljenost poslova).


Propisi.
U vezi zaključaka da se izdaju zbornici
svih šumarskih i ostalih propisa koji
su u vezi sa šumarstvom upravni odbor
na tome nije radio jer je taj posao preuzelo
Stručno udruženje šum. priv organizacija
koje je kako vam je poznato već
izdalo I. dio Zbornika.
Zatim drug tajnik izvještava o pripremama
za savjetovanje o kršu, koje će se
održati ove godine u Splitu, o uređenju
dvorane u kojoj se održava skupština i
u kojoj treba da se odvija društveni život,
o ustupanju izvjesnih prostorija
Stručnom udruženju, posjeti švicarskih
šumara našoj zemlji i naših šumara Švicarskoj.


Upravni odbor održao je u prošloj godini
9 sjednica na kojima su raspravljena
aktuelna pitanja u vezi rada. Oržana
su 2 plenuma na kojima se raspravljalo


o radu
klubova i pokretanju tog rada.
Na koncu tajnik ing. Horvat kritički
se osvrnuo na neke nedostatke u radu.
On je rekao:
»Pri osvrtu na rađ ovog upravnog odbora
potrebno je da se osvrnemo i na
neke zadatke, koje nismo mogli u cijelosti
izvršiti. To je u prvom redu pitanje
propagande. Propagandi nismo dali onaj
zamah, koji bi ona zasluživala. Osim toga
nismo dovoljno pokretali suradnju šumar,
stručnjaka sa narodnim vlastima.
To su uglavnom nedostaci, koje mi vidimo,
a na skupštini je da ukaže i na
one, koje smo propustili.«


Poslije tajnika podnio je izvještaj urednik
Šumarskog lista drug Androić. On
je u svome izvještaju istakao da su ovogodišnji
problemi gotovo isti kao i prošlogodišnji.
Saradnici su još uvijek uglavnom
nastavnici sa fakulteta i saradnici
Instituta a tek rijetki pojedinci iz prakse,
što bi mogli dati poticaja za razmišljanje:
da li organizacija poslovanja na
terenu dopušta našim praktičarima da
produbljuju svoje stručno znanje, da struku
naučno tetiraju i da za svaku praktičnu
aktivnost mogu dati temeljito teoretsko
opravdanje. Nesudjelovanje, u
stručnoj štampi štetno je za zajednicu,
jer mnoga pozitivna iskustva koja bi se
mogla masovnije primijeniti ostaju za
druge nepoznata.


Urednik je dalje .rekao:


Naši ´šumari na terenu bilo na šumarijama,
bilo u inspektoratima (da i ne
govorimo o onima u stručnim udruženjima
i Sekretarijatu) sudjeluju aktivno
u svim našim društvenim zbivanjima.
Mnogi su upoznati sa društvenim i ekonomskim
problemima uopće, a napose na
polju šumarstva. Oni na tom polju aktivno
djeluju i rade i pitanje je sada zašto


0 tome nema govora u Šumarskom listu.
1 ovom prilikom nije bez potrebe da ponavljam
ono, što sam, ako se sjećate prošle
godine rekao o »čistoj stručnoj liniji«.
Nije sve samo u tehnološkom procesu,
jer takovo gledanje nije uvijek potpuno
i opravdano. Stvari se moraju gledati
kroz prizmu današnje stvarnosti, u kojoj
su briga za čovjeka i ekonomski napredak
dva od najvažnijih i međusobno
povezanih postulata našega društva. Naš
šumar, privredni rukovodilac mora biti
ne samo dobar tehničar, nego i ´dobar
ekonomista kao takav ne može da se
izolira od poznavanja opće socijalističke
ekonomike. Ne može dakle biti čiste


135




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 74     <-- 74 -->        PDF

stručnosti pa kroz sav naš tad pa i kroz


pisanje u stručnoj štampi mora da se


ogledaju zakonitosti socijalističkog dru


štva u svim njegovim aspektima. A od


toga u Šumarskom listu čitamo veoma


malo. Tu dakle moramo da prekinemo sa


dosadanjom praksom i da se aktivizira


mo i u štampi.


Svi smo svijesni toga kakav list želi


mo i kakav bi on trebao "biti. Put kalko


treba da ga poboljšamo određen je na


šom društvenom organizacijom. Angaži


ranjern članova u pisanju prikaza, struč


nih radova pa i naučnih članaka, klubovi


mogu da vrše važnu odgojnu ulogu mla


dih stručnjaka. U tome trebaju prednja


čiti stariji i iskusniji članovi. U našem


glasilu trebamo čuti i riječ stručnih ru


kovodilac. Njihovo iskustvo i poznava


nje problema koje rješavaju u skladu sa


principima naše opće društvene i eko


nomske perspektive, obavezuju ih da


kroz stranice našeg stručnog glasila budu


učitelji mlađim, da ih vode kroz struku


dajući im poticaja da razvijaju svoju


inicijativu i steknu sigurnost za samo


stalno rješavanje tih problema.


Klubovi su stali na svoje noge, oni bi
trebali usvojiti preporuku da u svojim
radnim planovima uvrste kao jedan od
primarnih zadtaka mobilizaciju članova
za suradnju u stručnoj štampi. Oni će
tako postati važan faktor u odgoju ljudi
naše struke, u stručnom društvenom i
političkom pogledu. Mogućnosti su tu i
treba ih iskoristi.«


Treba imati u vidu, rekao je dalje
drug Androić, da je urednik nemoćan
pojedinac, ali pomoću kolektiva može
stvoriti sve. Slabosti i uspjesi Šumarskog
lista jesu i ostat će zajedničke slabosti
i uspjesi.


Nakon urednika Šumarskog lista, dao
je izvještaj urednik Šumarskih novina
ing. V. Cvitovac. On je naglasio da se
koncem 1966. g. navršilo S godina izlaženja
Šumarskih novina. Kroz cijeli taj
period uložilo se dosta truda d´a bi list
ispunio svoju zadaću. Cijelo to vrijeme
uredništvo se bavilo sa istim nedaćama
među kojima je najvažnija nedovoljna
suradnja. Pored Inženjera koji su davali
stalnu saradnju, urednik je istakao primjer
tehničara Mate Rajčica koji je
obilno surađivao u listu, a zatim lugare
Radić Nemanju i Labus Miću.


Tiraž lista je ove godine povećan sa


2.600 na 2.800 primjeraka Novo osnovano
Lugarsko društvo kani preuzeti Šumarske
novine nakon što se organizaciono i
financijski ojača.
List je koristan i potreban Šumarskom
osoblju — izjavio je drug Cvitovac —


pozivajući članstvo da pomaže sarad


njom i propagandom svoj list.


BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ podnio je


ing. J. Peternel. Taj izvještaj donosimo


na kraju u cijelosti.


Poslije toga dao je izvještaj ing. Pere


u ime suda časti, a zatim ing. Mata But


ković u ime nadzornog odbora predloživ


ši da se starom odboru dade razrješnica.


IZVJEŠTAJ KLUBOVA. Kroz ove izvještaje
moglo se vidjeti najvažniji stručni
i društveni problemi koji su tištali
teren. Klubovi su riješavali te zadtke,
neki sa više neki sa manje uspjeha. Oni
su ostvarivali saradnju struke i narodnih
vlasti kod rješavanja privrednih (u.
prvom redu šumarskih) problema na svome
području. Gotovo svaki klub bio je
aktivan predavanjima za svoje članove,
ekskurzijama a naročito su se klubovi
angažirali da pomognu riješiti mnoge organizacione
i stručne probleme. Iz izvještaja
klubova vidi se život i rad ljudi
koji taj posao obavljaju. Čini nam se
da klubovi nalaze sami sebe i sadržaj
rada, i da su neki postigli velike uspjehe
iako je daleko od toga da su klubovi
dali sve što su mogli dati. Navodimo
neke dijelove bogatog materijala iz izvještaja
klubova.


Za KLUB SISAK podnosi izvieštaj
drug H a r a p i n. Iako tek nedavno
osnovan klub je kao cjelina pokazao veliki
interes za rad. Članstvo je bilo zainteresirano
na rješavanju problematike
operative. Klub je tretirao: problem izrade
perspektivnog plana razvoja šumarstva
i drvne industrije svoga područja,
pitanje uzgoja kestena, topola, gospodarenje
privatnim šumama, pošumliavanje,
čišćenje i uzgoja. Kao najvažniji problem,
koji je na nekoliko sastanaka diskutiran,
jest problem intenzivnijeg provođenja
radova na njezi mladika, čišćenju
guštika i proredi državnih šuma.
Velike, nenjegovane, takoreći zapuštene
površine mladih sastojina, sa neizgrađenim
komunikacijama, a često i nepristupačnim
površinama iziskuju forsiran
tempo rada i ulaganje znatnih materijalnih
sredstava.


KARLOVAC. Izvještaj podnosi drug
Lebar. Plan rada ovoga kluba vidi se iz
zaključaka godišnje skupštine:


1. da se Šumarsko društvo angažira
oko zabrane proizvodnje hrastove tehničke
cjepanice, a´ na osnovu održanog
referata ing. Šulentića,
2. da se Društvo angažira u pitanju
stručne izobrazbe i rada šumarskog tehničara,
a u vezi referata ing. Mrzljak
Ivana »Lik i mjesto šumarskog tehničara
«.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 75     <-- 75 -->        PDF

3. da se na ovogodišnjoj, skupštini Šumarskog
društva NRH kao posebna točka
dnevnog reda tretira pitanje lokacije
Srednje šumarske šlkole u Karlovcu općenito,
a posebno pitanje uvjeta pod kojim
Srednja šumarska škola sada radi.
Pod istom točkom tretirati i pitanje lugarskog
tečaja.
BJELOVAR. Podnosilac izvještaja drug


V. Lacfco-uić Klub je bio aktivan predavanjima,
ekskurzijama (Garjevica i Bilogora)
i saradnjom u lokalnoj štampi.
Na ovom području osnovan je Lugarski
klub.
NOVA GRADIŠKA. Izvjestilac drugF.
Petrović. Rad kluba za proteklo vrijeme
odnosio se na organiziranje sastanaka
šum. stručnjaka članova kluba. Ovo ie
zapravo najvažnije i najaktuelnije, jer
je omogućen dodir svih članova, izmjena
misli i iskustava i zauzimanje indentienih
stanovišta po općim zajedničkim
problemima. Na sastancima tretirano je
pitanje uloge i položaja lugara u šumarstvu,
mjere za njihovo uzdizanje i položaj,
uloga šumarskih tehničara, problemi
usklađivanja šumarske i lovne privrede
obzirom na specifične uslove kod nas,
stanje šumskog fonda i mjere za njegovo
podizanje, sječive mase po dugoročnoj


osnovi, odnos vrsta sortimenata i reperkusije
tih odnosa na pilanarsku preradu.


GOSPIĆ. Izvjestilac drug Vukelić. Klub
radi pod teškim okolnostima. Teren je
težak a veze i komunikacije slabe, pa
nema povezanosti šumarija. Dobra je
bila saradnja sa narodnim vlastima kod
organizacije pošumljavanja i parkiranja
objekata. Radilo se dosta na uzdizanju
lugarskog kadra. Osjeća se potreba suradnje
sa agronomima na podizanju poljozaštitnih
pojaseva drvoreda i šum.
plantaža. U privatnim i zadružnim šumama
stručnjaci bi se trebali angažirati


radi stručnog rada oko njege i podizanja
šuma.


I problem mehanizacije u šumarstvu
zahtijeva da članovi kluba studiraju mogućnosti
njene primjene kod nas.


RIJEKA. Izvjestilac drug Sepić. Aktivnost
kluba izražena je saradnjom članova
u stručnoj i lokalnoj štampi, u predavanjima
i ekskurzijama. Članovi kluba
sarađivali su i davali prijedloge Narodnim
vlastima za rješavanje mnogih,
problema u šumarstvu na području kotara
Rijeka.


Nadalje su članovi Kluba dali poticaj
i radili na izradbi perspektivnog plana




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 76     <-- 76 -->        PDF




drvne industrije na područja kotara Rijeka.
OSIJEK. Izvjestilac drug B. Hruška.
Članovi su učestvovali na izradi perspektivnih
planova uzgoja topola i ostalih
brzorastućih vrsta drveća na području
NOK-a Osijeka kao i na izradi
pojedinačnih planova uzgoja topola van
šume.


Suradnja članova kluba odrazila se i
na suradnji u Šumarskom listu, Šumarskim
novinama, u privrednom glasilu
NOK Oisijek i t. d.


Također je uspostavljena bliža veza
između članova kluba i organa vlasti,
iako se poradi velikog angažiranja organa
vlasti na rješavanju poljoprivrednih
problema iz opravdanih razloga nije poklonilo
rješavanju problematike šumar(
stva onoliko pažnje, koliko to žele i
smatraju potrebnim organi šumarstva.


Rad kluba unazad šest mjeseci predstavlja
vidan uspjeh u dosadašnjem djelovanju
Šumarskog kluba Osijek


VINKOVCI. Izvjestilac drug Đ. Babogredac
koji je između ostaloga rekao:
»Aktivnost kluba gotovo u cijelosti sastojala
se i bila usmjerena na očuvanje
kompleksnosti vinkovačkih šuma. Kao i
ranijih godina tako smo i ove godine na
tome radili. Budući da to predstavlja
širi plan djelatnosti kluba, ja ne bih
htio u to ovdje ulaziti, nego ću samo
ukratko konkretizirati one zadatke, koji
su se odnosili na samu organizaciju
kluba u Vinkovcima.


Klub je održao pet sastanaka o privrednim
problemima. To su bili sastanci,
na kojima su se pretresala aktuelna pitanja,
kao i zadaci područne operative.
Te teme obuhvaćale su na pr. pitanja
ušumljivanja sela, pitanja politike distribucije,
kao i prenošenja te distribucije
na poljoprivredne zadruge, pitanje organizacije
tehničkih kadrova i opće organizacije
u eksploataciji šuma i t. d. Inicijativu
za ove sastanke često je davao
klub, a često i narodni odbor kotar Vinkovci.
Istakao bih, da su ovi sastanci
bili neobično korisni, jer se klub afirmirao
kao solidna stručna organizacija,
na koju se često Narodni odbor kotara
i ostali privredni organi općine oslanjaju,
kako u pogledu rješenja nekih pitanja,
tako i u pogledu pružanja pomoći.


Djelatnost kluba se nadalje ispoljila
u organiziranju proslave 50-godišnjice
smrti Josipa Kozarca, našeg Vinkovčana,
koji je bio ne samo uvaženi književnik,
nego i šumarski publicista. U okviru
proslave održano je nekoliko predavanja
kako o njegovom književničkom radu,
tako i o radu na području šumarske
publicistike. Među ostalim bila su i pre


138


davanja pod temom: »Kozarackao šumarski
publicista«, kojemu je prisustvovao
poslanik, inače predsjednik Republičkog
vijeća Sabora dr. Zlatan Sremec. Osim
ovih predavanja održana je i jedna šira
svečana proslava u Baću, na kojoj su
bili izaslanici Jugoslavenske akademije
znanosti i umjetnosti, Instituta za književnost,
Filozofskog fakulteta, predstavnici
lokalnih organa vlasti i mnogi šum.
stručnjaci.


Pored toga klub je organizirao izložbu
šumarstva i lovne privrede bosutskog područja,
raspačao tisuće letaka o vanšumskom
uzgoju topola, održao niz predavanja
i t. d.«


DARUVAR. Izvjestilac drug Tekaič M.
Iako nedavno osnovan, klub ´je uspustavio
dobru suradnju sa narodnim vlastima
sa kojima zajednički rješava sve probleme
šumarstva na tom području.


SL. BROD. Izvjestilac drug V. Špoljarić.


Klub suradnje s brodskim Društvom
inženjera i tehničara. Redovno se održavaju
stručna predavanja s filmovima i
dijapozitivima.


Klub je organizirao jednu stručnu |ekskurziju
kroz Bosnu, na kojoj Isu se članovi
kluba upoznali s dostignućima šumarstva
i drvne industrije Bosne, s njihovom
organizacijom i problematikom.
Klub je također pomogao i potakao šumarije,
pa su za isvoje osoblje organizirale
ukupno 6 kraćih ekskurzija, uglavnom
za upoznavanje pilanskih pogona
drvne industrije IU Brodu, plantaže i rasadnika
topola u Brodu.


SL. POŽEGA. Izvjestilac drug Vuče t
i ć. Nakon službenih sastanaka šum.
stručnjaka, obično održanih pri NOK-a,
redovno su održaavani sastanci proširenja
upravnog odbora, što je pridonijelo
boljem rješenju problema naše struke.
Klub se zalagao za jedinstvenost uzgoja
i stručnom osposobljavanju našeg kadra.
Povezanost sa nar. vlastima, političkim
i društvenim organizacijama bila je veoma
dobra i klub se afirmirao kao faktor
koji pomaže nar. vlastima u rješavanju
šumarske problematike.


KUTINA. Izvjestilac drug S e k a 1 e c.
I ovaj je klub, osnovan tek nedavno, pokazao
veliku aktivnost. Održana je jedna
ekskurzija u pogone DIP Novoselec, gćfje
su se članovi upoznali sa procesom proizvodnje
kao i sa planom rekonstrukcije
i proširenjem poduzeća. Održano je predavanje
o temi »Procjena, prikrajanje i
pilansko iskorištenje«. ´


Klub je raspravljao i o pitanju organizacije
šumarske službe. Kod toga se konstatiralo
slijedeće:




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 77     <-- 77 -->        PDF

— sadanja organizaciona forma neosporno
je doprinijelo unapreenju šumarstva.
— uslijed razvoja i stvorenih aaovih
uvjeta ovakova je organizacija zastarjela.
— zatezanje rješenje ´ovog pitanja Šteti
i koči dalji razvoj šumarstva.


— ukoliko se U dogledno kraće vrijeme
ne donesu republički propisi, nastojat će
se to riješiti u okviru ´kotara saglasno sa
postojećim (propisima.
Koncem prošle godine osnovan je lugarski
klub u Kutini.


ZAGREB. Tajnik drug Juri ć je govorio
o objektivnim teškoćama na koje
je klub nailazio u izvršenju plana svoga
rada: pomanjkanje prostorija te terenski
rad članova. U zimskom periodu u
klubu je održano nekoliko predavanja sa
sa aktuelnim temama (topole, genetika u
šumarstvu, ekskurzija u Švicarsku, te 7
predavanja van Zagreba iz područja lovstva.


Pored toga članovi ovog kluba sudjelovali
su ina rješavanju raznih stručnih
pitanja primjerice na izradi nacrta za
organizaciju šumarske službe, izradi nacrta
uredbe o projektiranju i t. d.


Međutim onaj najvažniji zadatak kluba,
razvijanje klupskog života u pravom
smislu te riječi nije ostvaren u zadovoljavajućoj
mjeri. Zagrebački klub broji
preko 100 članova koji obzirom na svoju
redovitu dužnost međusobno ne dolaze
mnogo u doticaj. Sve su to ljudi Is velikim
iskustvom i praksom, mnogi od njih
su istaknuti naučni i stručni radnici, i
upravo bi i njihovo okupljanje u klub
omogućilo, preko izmjene .mišljenja predavanja
i drugih oblika društvenog života,
da se svi članovi kluba upoznaju
sa najnovijim rezultatima teorije i prakse.
Time :bi se (postiglo osim napredovanja
u stručnom obrazovnju i drugi isto
tako važan elemenat savremenog života


— razvijanje društvenosti uopće, tako
da se članovi kluba osjećaju kao jedinstven
kolektiv (povezan ne samo stručnim
interesom nego i međusobnim drugarskim
odnosima. Samo takav rad kluba
može da dade one rezultate kakvi su u
našoj socijalističkoj zajednici potrebni i
kakve ona s pravom od takvog udruženja
očekuje.
VARAŽDIN. Drug Z u k i n a analizirao
je izvršenje planom postavljenih zadataka
pa konstatira da je klub tuspio đa
ih ,sa uspjehom izvrši. Među ostalim
klub je održao 5 aktuelnih stručnih predavanja.
Održao je nekoliko ekskurzija
i seminara na terenu, nastojao ostvariti
usku saradnju sa narodnim vlastima i
društvenim organizacijama u pitanjima


šumarske problematike radio na podizanju
socijalističke svijesti članova, vršio
propagandu iza šumarstvo putem štampe,
predavanja i ´filmova. Klub nastoji da se
afirmira kao stručni forum, koji će biti
u važnim načelnim pitanjima struke
konsultiran.


VIROVITICA. Drug J i n d r a je istakao
da su ekskurzije najbolji način stručnog
uzdizanja članstva, ipa je njihov klub
u tome pogledu uložio napor i održao
uspjelu ekskurziju kroz našu zemlju, gdje
su se Ičlanovi upoznali ne samo sa šumarskim
problemima već i sa privrednim
razvojem pojedinih naših krajeva uopće.
Za naše šumarsko osoblje organizirani
su tečajevi.


U svrhu rješavanja pojedinih problema
šumarstva članovi su se uvijek obraćali
na lokalne vlasti i organe i s njima najtesnije
surađivali i rješavali aktuelne
probleme u šumarstvu. /


KOPRIVNICA. Drug Krama r iznosi
plodne rezultate ovoga mladoga kluba.


Upravni odbor kao članovi kluba radili
su na uzajamnoj koordinaciji poslovanja
šumarija. Sastavljen je cjenik usluga po
grani (313 i ´311. Šumarije su Ise uz neke
iznimke pridržavale dogovorenih cijena
usluga Sto se povoljno odrazilo na visinu
troškova proizvodnje u ovoj godini, t. j .
suzbijena je tendencija porasta cijena
usluga naročito u grani 313 kod sječe i
izvoza, što je smanjilo troškove proizvodnje.


šumarski klub radio je na učvršćenju
suradnje i surađivao sa organima narodne
vlasti. Rezultati ove suradnje bili su
plodni i mogu zadovoljiti (šumarije kao
i organe narodnih vlasti jer su time barem
donekle riješena mnoga goruća pitanja
koja su ranije ometala normalno
poslovanje šumarija.


Klub je radio na prijedlogu cjenika za
sporedne šumske proizvode koji je i kotarska
skupština usvojila uz manje izmjene.
Time je i rješeno pitanje naplate
pristojbi (takse) za sporedne šumske proizvode
kod šumarija na području ovog
kotara. Šumarije su na terenu surađivale
sa općinskim NO, njesnim uredima
i učvrstile tu svoju suradnju.


Međutim smatram, — rekao je drug
Kramar — da bi se suradnja sa društveno
političkim organizacijama trebala
više učvrstiti i to naročito sa organizacijama
Socijalističkog saveza i organizacijama
SK kao i drugih. Nedostatak je
naših članova kluba, a i općenito šumarskog
osoblja na terenu, slaba ili gotovo
nikakva aktivnosti i suradnja sa ovim
društvenim organizacijama i odborima
na terenu.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 78     <-- 78 -->        PDF

Radi pravilnog razumijevanja i podi


zanja autoriteta i ugleda službenika u


šumarstvu mi bismo trebali da otklonimo


neke slabosti u ,našem radu. S druge


strane trebali bi se tjelesnije povezati sa


organizacijama Socijalističkog saveza i


drugim društvenim i političkim organi


zacijama da preko njih osiguramo pra


vilno funkcioniranje šumarske službe na


terenu i tim da učvrstimo autoritet i


ugled naših službenika na terenu.


Poslije izvještaja klubova prešlo se na


diskusiju. Predstavnik iz Slovenije drug


Funkl pozdravio je skupštinu u ime Dru


štva Slovenije, a drug Mata Butković u


ime Saveza šumarskih društava. Zatim


su drugovi Šulentić i Čuvaj iznijeli pro


blem srednje šumarske škole i pozvali


budući upravni odbor da si stavi u zada


tak rješenje pitanje lokacije Sred. šum.


škole i njenog izdržavanja. Drug Zmija


nac je predložio da ise propagira u na


rodu vanšumski uzgoj topola, a drug


Mato Rajčić je pokrenuo pitanje stalne


radne snage u Šumarstvu. Drug Sepić N.


se osvrnuo na problem lugarskih teča


jeva i na organizaciju šumarske službe,


investicione programe i t. d. Bilo je još


govora o odnosima između društva (Dra


gišić), o odnosima između Društva i Struč


nog Udruženja. O problemu organizacije


šumarstva govorilo je nekoliko drugova


(Lovrić, Veselinović, Dragišić).


Na kraju je kandidaciona Komisija
predložila članove novog upravnog odbora.
Od 20 predloženih kandidata za
Upravni odbor, 5 kandidata za nadzorni
i 5 za sud časti.


Rezultati izbora:


REZULTATI IZBORA


1. Za funkciju predsjednika Upravnog
odbora dobili su glasova: ing. Nikola Sepić
98.
2. Za funkciju člana Upravnog odbora
dobili su glasova: Dr. Milan Anđroić 116,
Dr. Zvonko Potočić 104, ing. Josip Peternel
104, Dr. Dušan Klepac 102, ing. Vjekoslav
Cvitovac 04, ing. Vlado IStetić 94,
ing. Žarko Hajdin 91, ing. Stjepan Lulić
86, ing. Drago Andrašić 77,
3. Za funkciju člana Nadzornog odbora
dobili su glasova: Dr. Roko Benić 128, ing.
Matija Butković, ing. August Horvat 80.
4. Za funkciju člana Suda časti dobili
su glasova: ing. Zvonko Pere 123, ing.
Adolf Serbetić 93, ing. Ilija Perić 90.
ZAKLJUČCI 79 GODIŠNJE SKUPŠTINE
ŠUMARSKOG DRUŠTVA
NR HRVATSKE


I. Zadaci Šumarskog društva NR Hrvatske
sadržani u društvenim Pravilima
predstavljaju opće smjernice, u kojima
treba Društvo da djeluje. To su smjernice
izražene u zadacima:


— na organizacionom povezivanju šumarskih
stručnjaka i razvijanju društvenog
života;
— na iđeološko-političkom, ekonomskom
i stručnom uzdizanju članstva;
— u brizi za obrazovanje novih stručnih
kadrova;
— na rješavanju problema struke;
— na općoj propagandi šumarstva.
Kod provođenja ovih općih zadataka
nužno je pronalaziti konkretne
oblike , kroz ´koje će se osigurati njihovo
izvršenje.


II. U okviru ovih redovnih zadataka i
na temelju diskusije na igod. skupštini,
treba u tekućoj godini naročito poraditi
na rješenju ovih aktuelnih zadtaka:
1. Budući da još nije riješeno pitanje
organizacije šumarske službe u NR
Hrvatskoj, treba Društvo da izgradi svoj
stav i da ga predloži državnim organima.
U vezi s tim, treba poraditi u tom pravcu,
da ovaj stav posluži kod izrade novog
Zakona o šumama ili !kod donošenja posebnih
propisa o organizaciji šumarske
službe.
2. Prema sadašnjim propisima sve su
škole, pa prema torne i šumarske, u nadležnosti
državnih organa za prosvjetu.
Dosadašnje iskustvo sa srednjim šumarskim
´školama pokazalo je, da Se ne vodi
dovoljno računa o smještaju i izdržavanju
tih škola i njihovih internata, a nastavni
su (planovi i programi zapostavljali
stručnu obrazovanost na račun
predmeta opće obrazovanosti.
Za osiguranje nužnog razvoja ovih
škola kao i za dobivanje srednjeg stručnog
kadra, koji će u cijelosti odgovarati
potrebama prakse, nužno je, da se srednie
šumarske škole izdvoje iz nadležnosti
prosvjetnih organa i stave u nadležnost
stručnih šumarskih organa.


3. Umjesto postojećih tečajeva za dobivanje
zvanja pomoćni lugar, koje osnivaju
narodni odbori kotareva prema svojim
momentanim potrebama i mogućnostima
te su radi toga nedovoljno opremljeni
nastavnim kadrom, namještajem,
školski učilima i drugom opremom — nužno
je, da se uz postojeće tečajeve osnuje
bar jedna stalna niža šumarska .škola,
koja će u budućnosti redovito davati potrebni
kadar niže stručne spreme.
4. U vezi sa dulje vremena pripremanim
savjetovanjem o Kršu treba tDruštvo
đa povede veću brigu o bržoj pripremi
stručnih materijala za to savjetovanje,
da bi se ono moglo čim prije održati.
5. Društvo treba da nastavi sa izda


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 79     <-- 79 -->        PDF

vačkom djelatnošću i da u tekućoj godiniizda planirane edicije i tiskanice (Šumarsku
bibliografiju 1946—1956 kao obavezuu čast 10-godišnjice Oslobođenja, Mališumarski priručnik, Tablice Ka kubiciranje
drveta, Lugarsku službenu knjigukao i razne tiskanice za potrebe šumar


ske operative).


6. Društvo treba da radi na prikazivanju
sadašnjeg stanja i na propagandinaprednog šumarstva putem dnevne i
stručne Štampe, štampe srodnih struka,
putem predavanja i prikazivanja filmova
stručnoj i ostaloj javnosti i putem raznih
popularnih brošura i plakata.
7. Šumarski klubovi treba odmah da
pristupe osnivanju kartoteke svoga članštva,
a Društvo obnavljanju svoje kartoteke.
i
8. U cilju održavanja neposrednogkontakta sa Šumarskim klubovima putem
delegiranja ´članova uprave i nadzora,
treba Društvo da izradi program obilaska
klubova. U tu svrhu treba u što većoj
mjeri koristiti službena putovanja dele


gata.


g y vezi prijedloga
klubovima ostane T5„/o
treba Upravni odbor


nje noye raspođjele
Društva t Wubova.


\


da gumarskim


j^ j članarine
da razmotri pitačlanarine
između


io. Društvo treba da izvrši procjenu
neprocjenog dijela svoga inventara, da
uredi knjižnicu i popuni je dostupnom
suvremenom stručnom literaturom.


11. Za iduću .godišnju skupštinu Društvo
treba izabrati jedan od najaktuelnijih
problema struke, o njemu pripremiti
referat i iznijeti ga pred skupštinu na
diskusiju i donošenje zaključaka.
BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ


I. ZAVRŠNI RAČUN ZA GODINU 1956.
Odobreni proračun za 1956. godinu uprava Šumarskog društva izvršila je kako
slijedi:
Predviđeno Izvršeno %


Ukupni primici Din 27,579.000.— 35,595.226.— 129
Ukupni izdaci Din 27,579.000.— 34,569.279.— 125,3
odnosno višak prihoda nad rashodima Din 1,025.947.—


Izvršenje proračuna po pojedinim glavnim računima slijedeće je:


A. Primici:
1. Osnovni društveni primici
2. Šumarski list
3. Šumarske novine
4. Stare publikacije
5. Nove publikacije
B. Izdaci
1. Osnovni društveni izdaci
2. Šumarski list
3. Šumarske novine
4. Nove publikacije
izvršeno sa -100%
izvršeno sa 104%
izvršeno sa 51%
izvršeno sa 198%
izvršeno sa 124%


izvršeno sa 110%
izvršeno sa 87%
izvršeno sa 114%
izvršeno sa 110%


Uslijed zaostatka u izlaženju Šumarskog lista, broja 11—12/56 troškovi istog nisu
obuhvaćeni ovim obračunom. Ovi se troškovi predviđaju proračunom za 1957. god.


O neuspjesima u organizaciji prikupljanja dužne članarine kao i pretplata na
»Šumarske novine« za ovu i prošle godine, koje je izvršenje bilo predviđeno proračunom
za tu godinu, bit će govora uz prijedlog društvenog proračuna za narednu 1957.
:gdinu.


Uzimajući proračun u cjelini ovakovo njegovo izvršenje može nas potpuno zadovoljiti.
Ovo naročito vrijedi u pogledu izdataka, koji unatoč znatnim troškovima
opravke i uređenje društvenih prostorija, nabavke potrebnog inventara, te znatnih
gubitaka u izdavanju »Šumarskog lista« i »Šumarskih novina«, nisu niti u jednom
momentu doveli u pitanje dalji nesmetani rad društva.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Stanje imovine društva koncem 1956. godine, koje rezultira iz bilance za tu
godinu, iznosi:
ukupno Din. 45,065.948.—


i predstavlja povećanje spram stanja koncem 1955. godine


za Din 5,649,411.— ili 14,3%>


Naprijed iskazano povećanje imovine Društva odnosi se na:


1.
povećanje vrijednosti pokretnina
(namještaj, biblioteka, publikacije) za Din 3,573.831.—
2.
povećanje vrijednosti nekretnina
(dvorana) za Din 1,695.000.—
3.
povećanje u gotovini za Din 380.580.—
Svega Din 5,649.411 —
Ovakav uspjeh novčanog poslovanja Društva u protekloj godini uglavnom je
rezultat izdavačke djelatnosti uz puno zalaganje kako uprave društva, tako i cjelokupnog
članstva. Bez takovog zalaganja ne samo da bi morao izostati ovaj uspjeh,
već bi i dalje izlaženje naših listova — »Šumarski list« i »Šumarske novine« — bilo
onemogućeno. Stoga upravni odbor Društva i ovom prilikom izriče svoju zahvalnost
cjelokupnom članstvu.


Predlažu se pregledi:


1) obračun primitka
2) obračun izdataka
3) bilanca
4) stanje imovine Društva na dan 31. I. 1957.


II. PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 1957. GODINU
Kod sastava ovog prijedloga proračuna upravni se je odbor Društva rukovodio
kako podacima izvršenja proračuna Društva za prošlu 1956. godinu, tako i predviđenim
djelovanjem Društva u toku 1957. godine.


Ovaj je prijedlog proračuna gotovo za 50°/o niži od odobrenog proračuna prošle
1956. godine i predviđa:


ukupni primici Din 15,363.000 —
ukupni izdaci Din 15,363.000.—
naspram Din 27,579.000.— za prošlu 1956. godinu.


Ovakovo sniženje rezultat je izvršenog rada na izdavanju publikacija u 1956.
godini, u kojoj je u tu svrhu bilo predviđeno cea 75% cjelokupnog izdatka.


Kako se iz završnog računa za prošlu 1956. godinu vidi, predviđeni obimni
izdavački radovi za potrebe struke gotovo su u cjelosti izvršeni, te nema više potrebe
da se isti u tom opsegu nastavljaju.


Glavne karakteristike ovog prijedloga proračuna bile bi slijedeće:


A. Primici:
1. Osnovni društveni primici:
Predviđa se puna naplata kako redovne članarine, tako i potraživanja iz ranijih
godina. Provedena reorganizacija klubova na terenu nije ovom pitanju posvetila
dovoljno pažnje, te većina klubova nisu do danas ovu svoju obavezu spram
Društva izvršili.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 81     <-- 81 -->        PDF

14S




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 82     <-- 82 -->        PDF

144




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 83     <-- 83 -->        PDF

145




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 84     <-- 84 -->        PDF

STANJE IMOVINE ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH


Koncem 1956. godine



T. br.
Predmet
A. STANJE IMOVINE
I. Aktiva
1


Blagajničko stanje:


u gotovom
na rnu kod NB-e


UKUPNO:


2 Inventar:
namještaj
knjižnica
zaliha starih publikacija
zaliha papira
zaliha rezane građe


UKUPNO:


3 Nekretnine:
zgrada »Šumarski dom«
dvorana u II. katu


UKUPNO:


4 Potraživanja:


UKUPNO:


SVEGA AKTIVA:


II.
Pasiva
Tuđa sredstva
Dugovanja
SVEGA PASIVA:


Opetovanje:


I. SVEGA AKTIVA
II. SVEGA PASIVA
CISTA IMOVINA KONCEM 1956. GODINE:


Zagreb, 31. I. 1957.


Vrijednost
koncem


koncem
1955. god. 1956. god.


Dinara


129.698-—
13,899.631-—
14.029.329-—


984.467-—


609.336 —
2,152.743-—
324.247-—
85.740-—
4,156.523-—


32,253.527-—


32.253.527-—


1,336.910 —


51,776.289-—


12,359.752-—


12,359.752-—


51,776.289-—
12,359.752-—


39,416.537-—


294.076 —
731.871"—
1,025.947-—


2,641.210-—


751.678-—


4,079.697-—


254.289-—


3.480-— :
7,730.354-—


32,253.527-—
1,695.000 —
33,948.527-—


3,777.933-—


46,482.761-—


1,416.813-—


1,416.813"—


47,482.761-—
1,416.813-—


45,065.948-—


Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik
(Lovrić ing. A.) 1. Butković ing. M. (Peternel ing. J.)


2. Došen ing. J.
3. Filipan ing. F.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 85     <-- 85 -->        PDF

147




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 86     <-- 86 -->        PDF

2. Šumarski list:
Obzirom da su troškovi izdavanja veliki, i da gubici na izdavanju lista onemogućuju
njegovo poboljšanje i proširenje, predviđa se:
a) puna naplata potraživanja iz ranijih godina;
b) povišenje redovne godišnje pretplate i to:
za ustanove na Din 2.400.—
za članove na Din 800.—
za nečlanove na Din 1.200.—
za studente na Din 200.—


Ovim povišenjem ne mijenja se visina dosadašnje članarine gospodarskih
članova Društva.


3.
Šumarske novine:
Kao i kod Šumarskog lista, i ovdje su troškovi izdavanja veliki, te dosadašnja
pretplata nije u stanju iste pokriti.
Iz tih razloga se predviđa:


a) puna naplata potraživanja iz ranijih godina
b) povišenje pretplate na Din 360.— godišnje, odnosno Din 30.— po broju.


4.
Stare publikacije:
Predviđa se znatan prihod od prodaje starih publikacija, koje ovo Društvo ima
na zalihi. U slijedećem broju »Šumarskog lista« dat će se pregled zalihe uz
oznaku cijena, pa se preporuča šumarijama i pojedinim članovima, da si
potrebe namire.


B. Izdaci
1. Osnovni društveni izdaci:
a) obavezni doprinosi Savezu SD FNRJ i DITH-u predviđaju se u određenim
iznosima;
b) predviđa se pripomoć Udruženju studenata šumarstva u Zagrebu kao
i prošle godine;
c) predviđaju se neophodni izdaci za djelovanje Društva, održavanje
društvenih prostorija, te nabavku knjiga i potrebnog inventara;
d) svi ostali izdaci predviđaju se u redovnoj potrebnoj visini.


2.
Šumarski list:
Predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih koštanja izdavanja.
3.
Šumarske novine:
Predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih troškova izdavanja.
4.
Nove publikacije:
Predviđaju se još uvijek znatna sredstva za štampanje novih publikacija i to:
a) manjak službenik tiskanica šumarijama;
b) šumarska bibliografija 1945—1955;
c) lugarska službena knjiga;
d) tablice za kubiciranje;
e) mali šumarsko tehnički priručnik.


Na temelju naprijed iznijetog proizlaze i glavne karakteristike ovog prijedloga
proračuna i to:


1) Neophodna potreba naplate kako redovne članarine Društva i pretplata na
na »Šumarski list« i »Šumarske novine«, tako i naplata svih potraživanja
iz ranijih godina. U izvršenju prednjeg treba da aktivno sudjeluju i klubovi
na terenu.


2) Unovčenje dijela postojeće zalihe publikacija.
3) Još uvijek obiman rad na izdavačkoj djelatnosti za potrebe struke.


148




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Iznoseći ovaj prijedlog proračuna upravni odbor Društva smatra potrebnim, da
glavna skupština prilikom njegovog raspravljanja i konačnog usvajanja, dade potrebne
sugestije novom upravnom odboru.


Predlažu se:
1) Prijedlog proračuna primitka


2. Prijedlog proračuna izdatka.
IZVJEŠTAJ


NADZORNOG ODBORA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH ZA 1956. GODINU


Potpisani članovi nadzornog odbora pregledali smo danas cjelokupno blagajničko
poslovanje društva u 1956. godini, sve u redu pronašli i ustanovili slijedeće stanje:


Ukupni primici Din 35,595.226.—


Ukupni izdaci Din 34,564.279.—
Saldo blagajne na dan 31. siječnja 1957. . . . Din 1,025.947.—


u blagajni i Din 294.076.—


na t. rn. N. B-e Din 731.871 —


SVEG A Din 1,025.947.—


Ovakvom realizacijom primitaka i izdataka ostvareno je povećanje društvene
imovine sa koncem mjeseca siječnja 1957. godine u visini od ukupno


Din 5,649.411.— .. . ili cea 14,3°/o


Na temelju gornjeg izvješća predlažemo i molimo za podjeljenje razrješnice


sadanjem upravnom odboru.


U Zagrebu, dne 31. siječnja 1957.


II. GODIŠNJA SKUPŠTINA STRUČNOG
UDRUŽENJA ŠUMSKO PRIVREDNIH
ORGANIZACIJA HRVATSKE ODRŽANA
DNE 16. III. 1957. U ZAGREBU
Skupštinu je otvorio predsjednik Upravnog
odbora ing. Zivković Vilim, koji
poziva sve prisutne, da jednom minutom
šutnje todaju počast preminulom predsjedniku
Savezne Narodne skupštine
drugu Moši Pijadi.


Svi delegati ustaju i odaju počast minutom
šutnje.


Predsjednik predlaže da se pošalje sa-
učešće u vidu telegrama Saveznoj narodnoj
skupštini Beograd. Prijedlog se
usvaja.


Nakon toga predsjednik pozdravlja
druga Sijana Jovicu, sekretara za šumarstvo
Izvršnog vijeća Republike, Genu
Jurića, predsjednika Republičkog vijeća
sindikata Polj. šum. radnika, dr. Benić
Roku, predstavnika Polj. šumar, fakulteta
Zagreb, dr. Potočić Zvonimira, predstavnika
Ekonomskog fakulteta Zagreb,
ing. Buru Dmitrija, predstavnika Saveza


NADZORNI ODBOR:
1) Ing. Matija Butković
2) Ing. Jerko Došen


Polj. šumarske komore, ing. Pajić Duška,
predstavnika Polj. šumarske komore
Bosne i Hercegovine, ing. Presečfci
Franju, predstavnika Stručnog udruženja
Slovenije, Vuka Pečanića, predstavnika
Stručnog udruženja drvne industrije
Zagreb, Jakšić Nikolu, predstavnika
Polj. šumar, komore Zagreb, ing. Supek
Vladimira, predstavnika Instituta za
šum. i lovna istraživanja Zagreb, ing.
Šepić Nikolu, predstavnika Šumarskog
društva NRH, Grgić Josu, predstavnika
Lugar, društva NRH sve prisutne inspektore
i delegate.


Skupštinu su pozdravili ing. Presečki
u ime Stručnog udruženja Slovenije, ing.
Pajić u ime polj. šumarske komore B i H,
ing. Bura u ime Savezne Polj. šum. komore
Beograd, te ing. Šepić Nikola u
ime Šumarskog društva Hrvatske.


U ime radnog predsjedništva skupštinom
dalje rukovodi ing. Oštfić, koji predlaže
slijedeći dnevni red:


1. Izvještaj sekretara o radu Udruženja
i prijedlogu proračuna prihoda i rashoda
za g. 1957. s planom rada, te iz


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 88     <-- 88 -->        PDF

vještaj nadzornog odbora o »fin. poslovanju
Udruženja u protekloj godini,


2. Diskusija o izvještaju sekretara i
nadzornog odbora,
3. Primanje izvještaja za 1956. i odobrenje
prihoda i rashoda za 1957. godinu.
4. Davanje razrješnice ´starom upravnom
odboru i biranje novog upravnog
odbora, disciplinskog organa Udruženja
te proglašenje izbora,
Zatim predsjednik poziva verifikacionu
komisiju, da podnese izvještaj o broju
prisutnih delegata. U ime verifikacione
komisije izvještaj je pročitao ing.
Pavelić, u kojem je konstatirano, da
skupštini od" ukupnog broja članova
Udruženja kojih imade ,185 prisustvuje
123 člana. Prema tome skupština može
donašati pravovaljane zaključke.


Nakon izbora kandidacione i izborne
komisije, prešlo se na 1. točku dnevnog
reda. Izvještaj o radu podnio je sekretar
udruženja ing. Novaković.


U svom referatu sekretar iznosi najprije
današnje stanje naših šuma, tada
plan i zadtake šumarstva i njegovo izvršenje,
te plan rada i proračun udruženja
za god. 1957.


O izvršenju plana rada Sekretar je
iznio slijedeće: Rad u Udruženju organiziran
je putem komisija i eksperata.
Osnovane su komisije:


1. Komisija za izradu Tehničkog cjenika
Pravilno formiranje cijena šumskih
proizvoda na tržištu ima veliki utjecaj
na cjelokupnu šumsku privredu, i na
kvantitetu ´i kvalitetu proizvodnje. Ono
je usko vezano sa većinom plana sječa
drveta na panju, kao i količinom izvoza
na strana tržišta, jer ta dva momenta
imaju jak utjecaj na visinu potrošnje
drveta, a i na oblikovanje cijena, koje se
naročito odrazuju na domaćem tržištu.
Tokom 1955. godine dolazi do jake potražnje
i izvoza na vanjska tržišta naročito
rezane građe bukve, hrasta i jele,
te celuloznog "drveta lišćara, uslijed čega
dolazi do jagme pilana za sirovinama s
jedne strane, te pomanjkanje ogreva na
domaćem tržištu s druge strane. Oba ta
momenta izazivaju tendencu povećanja
cijena.


U cilju sređenja i stabilizacije tih cijena
u 1956. g. Stručno udruženje đrvnaindustrijskih
poduzeća i tvornica finalnih
proizvoda Hrvatske u zajednici sa našim
Stručnim udruženjem dogovorno su izradili
i utvrdili poseban »Tehnički cjenik«
najviših cijena šumskih sortimenata.
Prethodno dat je prijedlog raspodjele
drvnih masa u 1956. Državnom sekretarijatu
za poslove narodne privrede NRH,


koje je ovaj prihvatio i izvršio raspodjelu
tTrvnih masa drvno industrijskim poduzećima.
Na taj način opskrbljena su masama
ona poduzeća, koja daju najviše
garancija, da će radove na sječi i izradi
izvršiti najracionalnije, a prema dogovorenim
cijenicima osiguran je i nivo cijena.


Stručno udruženje DIP-ova izradilo je
»Tehnički cjenik« za rezanu građu, prema
kojem se dodjeljuje roba tvornicama
finalnih proizvoda, te su i one na taj
način došle do sigurnog nivoa cijena svojih
sirovina, na temelju koje mogu sa
sigurnošću pristupiti kalkulaciji cijena
svoje proizvodnje.


Cilj »Tehničkog cjenika« koje je u međuvremeno
prihvatio i Savez zemljoradničkih
zadruga Hrvatske — radi uključenja
proizvoda privatnog sektora — je
privremeno održanje cijena proizvoda na
današnjem nivou, a kasnije kada šumarije
— poduzeća izvrše reviziju svojih
proizvodnih troškova, predviđa se tu cijenu
snižavati i na tržištu vršiti zdravu
konkurenciju.


2. Komisija za stabilizaciju cijena usluga
u šumarstvu tokom svog rada obradila
je problem:
1. Plaćanje rada sječa i izrade,
2. Plaćanje rada na utovaru
Osnov je bio odrediti srednju nadnicu
šumskog radnika kod svih poslova po
grani ,313, uzevši u obzir gubitak u radu
zbog lošeg vremena, t. j . tražio se paušalni
presjek radnih dana po mjesecima
kao i po pojedinim krajevima, a u isto
vrijeme i rješenje problema stalnog terenskog
dodatka tim radnicima. Cijeli
elaborat predan je Sekretarijatu za rad
i radne odnose, koji je donio rješenje da
se paušalno priznanje gubitka rada zbog
lošeg vremena ne može odobriti, već da
se mora u pojedinim krajevima, pojedinačno
na koncu mjeseca obračunati i za
´to tražiti suglasnost narodnih odbora.
Sto se tiče terenskog dodatka, on je< privremeno
odbijen, a odobren je po saveznim
organima samo za N. R. Sloveniju,
čije su nadnice ispod prosjeka ostalih
republika, pa tek sa terenskim dodatkom
dostižu srednji nivo plaće u
FNRJ. U posljednje vrijeme pokrenula
se akcija putem Savezne komore za šumarstvo
kao i industrijske komore —
Sekcije za drvo, da se terenski dodatak
prizna u svim Republikama.


3. Komisija za suzbijanje gubara o kojoj
smo već i naprijed govorili, izvršila
je tokom proljeća 1956. g. avioakciju zamagljivanjem
na 12.071 ha šuma sa utrošenih
26.864 Ikg insekticida ili prosječno


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 89     <-- 89 -->        PDF

2,24 kg po ha {predviđeno 2,5 kg po ha).
Komisija je ovdje direktno rukovodila
sa čitavom organizacijom i provedbom
na terenu, a sa Saveznom upravom za
zaštitu bilja u Beogradu bila je u stalnom
direktnom kontaktu. Akcija je prema
općoj ocjeni svršila sa dobrim rezultatima.


4. Komisija za topole. Isto tako kao
što je u Saveznom nivou sastavljena Komisija
za topole isaveznog značaja, imenovana
je od strane Komore i kod nas
republička komisija za topole. Komisija
se tokom 1956. nažalost iz objektivnih
razloga nije sastala, pa mada su baš na
tom polju bili krupni i hitni problemi.
Cilj je republičke i kotarskih komisija
da svestrano pomognu akciju oko uzgajanja
i korištenja vrsta drveća brzog rasta,
a naročito topole. U NRH prešlo se
posljednjih 3—4 godine osim redovnih
pošumljavanja u i van šuma, i na plantažno
uzgajanje topola u širim razmjerima.
Kod svih tih akcija usko surađuju
naučno istraživačka služba, šumsko
privredne organizacije i narodne vlasti.


Uspjesi postignuti na tom polju najbolje
nam govore o potrebi, da se tom
poslu posveti tokom 1957 godine najveća,
pažnja te da se taj rad još organizovanije
provodi do potpunog uspjeha. I naše
Udruženje je tokom 1956. g. poklonilo toj
akciji veću, ako i ne dovoljnu pažnju,
pa je u tu svrhu izdalo specijalni »Bilten
« posvećen samo uzgoju topola, Savezna
komora je održala jedan poseban sastanak
o problematici sadnje topola, čiji
će se zaključci objaviti u posebnom saveznom
Biltenu.


5. Komisija za proširenje i unapređenje
smolarenja kao važne grane iskorišćavanja
ovog vrijednog sortimenta za
našu privredu, unapređenje te Igrane privrede
održalo je sastanak o pitanju unapređenja
te grane privrede.
6. Jedna od komisija, koja je stvorena
na traženje operative je komisija za financijsko-
računovodstvenu službu. Posebno
aktivan rad u toj komisiji bio je
na provedbi novog knjigovodstva u šumarijama.
Tokom svog rada komisija je
izradila novi kontni plan za granu 811 i
313, >te uputstva i nacrt završnog računa
za 1956. Osim toga na terenu izvršene su
tri instruktaže sa svim šumarijama u
NRH. Instruktori financ. knjigovodstva
Udruženja obavili su i pojedinačne instruktaže
na 10 šumarija i to prema zahtjevu
samih šumarija. Sa terenskom instruktažom
će se nastaviti i u toku 1957.
godine, a komisija će i dalje isvoje direktive
i nalaze objavljivati putem Biltena.
Instruktaža vršena putem seminara
imala je vidan uspjeh, te je o tome posebno
pisano u Biltenu for. 11. Na tim
seminarima prisustvovali Su pored upravitelja
šumarija, knjigovođe šumarija i
predstavnici narodnih vlasti (šumarski i
financijski inspektor) što je baš uspjeh,
tih seminara.


7. Komisija za mehanizaciju u šumarstvu.
Prema ukazanoj potrebi Udruženje
je van plana osnovalo ovu komisiju za
studiju mehanizacije u šumarstvu, koja
je izradila plan mehanizacije za 1857. g.
sa svim prilozima, predložila ga Sekretarijatu
za šumarstvo, da se prema njemu
otpočne mehaniziranje naše struke
tokom 1957. g. /Taj je plan objavljen u
Biltenu tor. 12 sa ilustracijama. Neovisno
o tom priprema se posebno izdanje »Mehanizacija
i oprema u šumarstvu«, kao
Priručnik o kome će biti obuhvaćeno
mehaniziranje raznim (sredstvima u grani
311 i 313 kao i nacrti i uputstva za
opremu (alat i si.) koja će se posebno
studirati, kako na terenu tako i u Institutima.


Ova komisija ima u sadanjem stadiju
razvitka šumarstva poseban značaj, jer
je mehanizacija radova jedan od hitnih
i odlučnih problema šumske ekonomike.
Ekonomske-financijske analize sadanjeg
stanja šumarstva kao i prosječan učinak
radova u toj grani privrede, te visina
proizvodnih troškova s tim u vezi i cijena
drveta, traže neodložno uz hitna
rješenja organizacionih pitanja, daleko
veću primjenu mehanizacije. Činjenica
je, da se mi u našim radovima još uvijek
orijentiramo uglavnom na radnu snagu
čovjeka i zaprežne stoke, gdje se ona
zbog toga isto ti radovi spadaju u kategoriju
najtežih fizičkih radova, često iscrpljuje
do fizioloških granica. Mehanizacijom
ne samo da se rješava problem
olakšanja najgrubljih fizičkih radova već
povećavamo proizvodnost i pojeftinjujemo
proizvodnju, a kao najvažnije što
njome omogućujemo plansku provedbu u
kraćem razdoblju mnogih velikih i neodgodivih
zadataka. Najvažniji od tih zadataka
su:


1. pošumljavanje cea 480.000 neobraslih
površina samo društvenog sektora, 2. melioracija
nestabilnih šuma (degradiranih
i zapuštenih šuma i šikara) i šumskih
zemljišta i to u površini od cea 480.000
ha, 3. obrade šumskih rasadnika u površini
od 300 ha za produkciju od
50,000.000 biljaka, 4. uzgajanje vrsta drveća
brzog rasta u i van šuma kao i
podizanje plantaže topola i ostalih vrsta
drveća brzog rasta na većim površinama,
5. njega kultura i proizvodnih mlađika
151




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 90     <-- 90 -->        PDF

na cea 150.000 ha, 6. zaštita šuma, rasadnika
i plantaža od štetnih insekata i
biljnih bolesti, s kojima se svake godine
borimo, te realizacije sječivog etata od
cea 3,000.000 m3 godišnje. Ubrzanje i racionalizacija
svih faza proizvodnje u
iskorištavanju hitna je i neodgodiva, te
u ovoj fazi šumske proizvodnje moguće
najaktuelnija, 7. izgradnja i održavanje
šumskih cesta koje gradimo još uvijek
vrlo primitivno, a održavanje gotovih
kapaciteta je zlo kojim se rijetko borimo.


Ovih 7 točaka ukratko spomenutih dovoljno
nam govori da se u toku 1957. g.
mora ozbiljno prići problemu mehanizacije
u šumarstvu. Taj rad treba da je
smišljen i temeljito proučen, jer tu nemamo
dovoljno stečenih iskustava, pa bi
nam se moglo dogoditi u slučaju olakog
shvatanja one greške i posljedice, koje
smo već isprobali u 1947. (neispitane motorne
pile, traktori i si. kao i neobučen
kadar). Baš zbog toga ova komisija izučava
posebno tu problematiku, te je dosada
izradila kako smo već rekli, plan
mehanizacije za 1957* godinu t. j. preporuku
što i gdje da se primijene. Osim
toga izdati posebno veće izdanje »Mehanizacija
i oprema u šumarstvu«, gdje će
se opisati svi strojevi oprema koja je u
primjeni u svijetu i dati ekonomska analiza
i preporuka za svaki od njih-prema
kraju za koji je najbolja. Kad bude to
završeno pristupit će se izradi perspektivnog
plana za NRH sa detaljnijom razradom.


Udruženje je sućTjelovalo u komisijama
sindikata polj. šum. radnika i službenika
na sastavu prijedloga za uzdizanje lugarskog
kadra i šumskih radnika, u sekcijama
komore na donošenju najhitnijih
mjera za uzgoj, njegu, zaštitu i iskorištavanje
šuma upoznavajući savezni centar
sa problemima i zadacima Republike.


U ime nadzornog odbora izvještaj je
podnio ing. Bunjevčević. On u svom izvještaju
obaviještava skupštinu da je
nadzorni odbor pregledao sve dokumente


o financijskom poslovanju i to: Bilancu
na dan 31. XII. 1956. prihode i rashod´e
od 1. I. — 31. XII. 1956. liste izvršene
inventure, blagajnički izvještaj, specifikacije
kupaca i dobavljača i drugo. Rashodi
su se kretali u granicama prihoda
i odobrenog plana. Završni račun pokazuje
višak od 4,565.564.— dinara. Izvjesitelj
čita namjenu utroška tih sredstava
u 1957. g. a koja će se korisno utrošiti.
Zatim je pročitan, prijedlog prihoda i
rashoda za poslovnu godinu 1957. koji
iznaša (uračunat višak iz 1956. godine)
24,906.142.— dinara. Prihodi se sastoje iz
viška 1956. god. upisnina, članarina, ođ
prodaje »Biltena«, te nepredviđenih prihoda.
Rashode terete osim redovitog poslovanja
(plaće i honorari sa socijalnim
doprinosom, i stambeni doprinos), materijalni
troškovi, doprinos komori i t. d.
i troškovi oko uzdizanja kadrova, subvencije
za organiziranje kurseva i tečajeva,
štampanje priručnika, za mehanizaciju
i opremu, propagandu i drugo.
Prihodi i rashodi su izbalansirani.


Iza podnijetih izvještaja prešlo se na
diskusiju.
Od podnijetih referata navest ćemo
zbog ograničenog prostora samo referat..
Dr. Benić Roke koji je rekao:


Drugovi, u vezi sa izvještajem o radu.
Udruženja u 1956. i sa planom rada Udruženja
za 1957. g. ´htio bih se posebno
osvrnuti na jedan problem, koji je od
naročite važnosti.


To je problem povećanja produktivnosti
rada u eksploataciji šuma i sniženja
troškova proizvodnje. Povećanje
produktivnosti rada i sniženja troškova
proizvodnje su među sobom vrlo usko
povezani. Naime povećanje produktivnosti
rada u krajnjoj liniji uvijek dovodi i
do sniženja troškova proizvodnje.


Kao crvena nit u našoj eksploataciji
šuma provlači se problem proizvodnosti
rada. Naše analize i statistike pokazuju,
da proizvodnost rada u eksploataciji šuma
opada, mjesto da raste. Postavlja se
pitanje uzroka toj činjenici. Uzroci su.
mnogobrojni. Jedan je u tome, što smo
mi od koncentriranih velikih sječa prešli
na sječe pojedinačnih stabala, gdje
je efekat rada manji. S druge strane
jedan od uzroka je i slabija stručna kvalifikacija
šumskih radnika. Naime, sve
više ljudi odlazi u industriju, koja pruža
bolje uslove rada, a za rad u šumi mahom
ostaje nekvalificirana sezonska radna
snaga. Razloge tome možemo tražiti ne
samo u teškoći rada u šumi nego i u slaboj
brizi za čovjeka.


Po mojem mišljenju izlaz iz te situacije
može i mora se naći. ,


Šumarije i poduzeća za isikorišeavanje
šuma trebalo bi da posvete u prvom redu
veću pažnju životu i radu radnika u šumi.
Treba riješiti probleme smještaja
radnika i njihove opskrbe, kao i probleme
snabdijevanja radnika valjanim alatom,
a treba pomišljati i na mehanizaciju.


Naime, bez mehanizacije rada u eksploataciji
ne može se danas ni zamisliti
trajniji porast proizvodnosti rada.


No problemi mehanizacije rada ne smiju
se rješavati pojedinačno i parcijalno,
mehanizirati samo jednu fazu, a drugu,
ne.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Djelomična mehanizacija u mnogo slučajeva
može biti neekonomična. Navest
ću za to primjer upotrebe kamiona za
izvoz. Analize, koje sam lično provodio
pokazuju, da je u uslovima kada se iprevoz
trupaca obavlja kamionima a utovar
i istovar vrše ručno, trošak prevoza vrlo
skup, jer se mnogo vremena gubi na
utovar i istovar {94 minuta na utovar
trupaca sa zemlje u 7-tonski kamion).
Sniženje utroška vremena na utovar
upotrebom dizalice na 40 minuta i u slučaju
kada trošak utovara po m3 poraste
od 135 na 200 dinara m3 jer dizalica nije
radila sa punim kapacitetom, dovelo je
do sniženja cijene transporta na udaljenosti
30 km za 275 dinara ili za oko 10
dinara po t/km. Naime uz ručni utovar
trupaca u kamion trošak utovara i prevoza
te istovara iznosio je na toj daljini
oko 1950 dinara po m3 (66 din/m3
km), a nakon primjene dizalice 1675 dinara
(po m3 ´(56 din. po rn-Vkm).


To pokazuje d´a tek kompleksna mehanizacija
(utovar, istovar i prevoz) dovodi
do sniženja troškova.


U programu rada Stručnog udruženja
za 1957. stoga mehanizacija zauzima jednu
od vrlo važnih mjera za povećanje
proizvodnost rad´a i sniženja cijene koštanja
proizvoda.


Važan problem u eskploataciji šuma je
plaćanje zarade šumskih radnika. Kod
određivanja visine osnovne tarifne stavke
za rad u šumi treba imati u vidu
okolnosti pod kojima se rad obavlja i
koje utječu na efekat rada. Osim toga
treba imati stalno na umu i to đa šumski
radnik radi danas normalno više od 8
sati dnevno i kroz tu prizmu gledati na
prosječne dnevne zarade, koje su se u
1956. g. kretale u intervalu od 400—500
dinara dnevno.


Danas ,se u industriji obavlja analitička
procjena radnih mjesta i na temelju
rezultata te procjene kvalificira se
pojedini rad i određuje visina tarifne
stavke. U 1957. g. bi trebalo da se i kod
šumarija provede analitička procjena
radnih mjesta u grani 3»13, jer ona radi
kao industrija pa da se na taj način dobije
solidna osnova za plaćanje u eskploataciji
šuma. Još je jedan faktor, koj.i
može mnogo da utječe na proizvodnost
rada, a to je stimuliranje radnika na sječi
i izradi putem premija.


U NR Sloveniji se već primjenjuje
premiranje u eksploataciji šuma. Jedan
od zadataka stručnog udruženja, kao nosioca
borbe za povećanje proizvodnosti
rada treba da bude i razrada sistema
premiranja u eksploataciji šuma.


Konačno đa rezimiram.


Po mojem mišljenju u cilju povećanja
proizvodnosti rada u eksploataciji trebalo
bi u 1957. poduzeti ove mjere:


1. povesti više računa o životu i radu
šumskih radnika na eksploataciji šuma,
2. posvetiti veću pažnju stručnom uzdizanju
radnika i snabdijevanju radnika
odgovarajućim alatom,
3. pristupiti kompletnoj mehanizaciji
rada u eksploataciji šuma i to u svim fazama.
Kod toga voditi račun o okolnostima
i po mogućnosti osnivati centre za
mehanizaciju u kojima ćemo odgajati
stručni kadar i stjecati iskustvo.
4. Razraditi sistem analitičke procjene
radnih mjesta u eksploataciji šuma kao
i sistem premiranja radnika koji rade u
ovoj grani.
Naravna stvar da ove probleme ne
može rješavati samo naše Stručno udruženje.
Rad na unapređenju proizvodnje i
povećanju proizvodnosti trebalo bi provoditi
zajednički sa Stručnim udruženjem
drvne industrije.


Ako se problemu proizvodnosti rada u
eksploataciji pristupi odlučno, smatram
da rezultati ne će i ne mogu izostati.


Rješavanje tih problema traži od nas
naša socijalistička zajednica i naša dužnost
je, da njihovim rješavanjem pomognemo
izgradnju socijalizma i boljeg
života.


Skupština jednoglasno prima izvještaj


o radu Udruženja, izvještaj nadzornog
odbora, proračun prihoda i rashoda za
g. 1957. te daje razrješnicu starom upravnom
odboru.
Iza kraće diskusije izabran je slijedeći
upravni odbor:
Predsjednik Zivković ing. Vilim, upr.
šumar Đurđenovac.


Članovi upravnog odbora:
Savić Đuro, upr. šumarije »Česma«,
Oštrić ing. Ivo uprav. šum. Vinkovci,
Radovčić ing. Ante uprav. šum. Knin,
Pavša ing. Ivo uprav. šum. Varaždin,
Crnković Vale uprav. šum. Rijeka,
Matota ing. Ivo uprav. šum. Vrbovsko,.
Šobat ing. Aleksandar uprav. šum. Ko


stajnica,
Vanjković ing. Srećko, uprav. šum.
Draganić,
Novak ing. Zđravko uprav. šum. Vrho


vine,
Ing. Novaković Mladen, sekretar Udruženja
po svom položaju.


Zamjenici:
Ing. Kramar Andrija, ing. Pužar Miloš,
Mioković Đuro, Zahirović ing. Adam,
Pordan ing. Josip.


15$




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Nadzorni odbor:


Filipan ing. Franjo, Tkalčić ing. Branko,
Tomaševski ing. Stanko,


Zamjenici:


Faštić ing. ´Marko, Trohar ing. Vlado,
Videc ing. Drago.


Disciplinski organ Udruženja:


Supek ing. Vlado, Čolović ing. Ilija,


Tonković ing. Đuro, Tiljak ing. Antun


Kotarski ing. Mijo.


Skupština usvaja redigirana pravila
Udruženja.


Nakon izbora skupština donosi zaključak
da je članarina za 1957. g. ista kao
što je bila u 1966. g. t. j . 90.000.— din.
U koliko dođe do spajanja pojedinih šumarija,
novonastala šumarija dužna je
platiti članarinu za pripojenu šumariju.
Komisija za zaključke donosi slijedeće
zaključke:


1. Briga za radnike
U vezi povećanja produktivnosti rada
u eksploataciji šuma i sniženja troškova
proizvodnje, kao osnovnih ´poluga za podizanje
životnog standarda, potrebno je:


a) povesti više računa o životu i radu
šumskih radnika na eksploataciji šuma,


b) posvetiti naročitu pažnju stručnom
uzdizanju radnika i snabdijevanju radnika
odgovarajućim alatom, zaštitnom
odjećom i obućom,


c) proučavati kompletnu mehanizaciju
rada u eksploataciji šuma, u svim fazama
proizvodnje, prema mjesnim prilikama
i postepeno je uvađati,


d) razraditi sistem analitičke procjene
radnih mjesta u eksploataciji šuma kao
i sistem nagrađivanja radnika, koji rade
u ovoj grani.


2. Plantaže brzorastućih vrsta drva.
Proučavati primjenu plantažnog uzgoja
brzorastućih vrsta drva, kao i kombinovano
šumsko-poljsko-plantažno gospodarenje,
sa posebnim osvrtom na biološke
i ekonomske momente. Taj rad studirati
na manjim površinama, a tek nakon
utvrđenih rezultata i stečenog iskustva
primjenjivati ga i u većim razmjerima
u sličnim uslovima. !


3. Privatne šume: , ,
U vezi čl. 39. Zakona o šumama NRH
potrebno je donijeti jedinstveni pravnilnil
i nadzoru i gospodarenju u privatr
m šumama.


4. Degradirane šume: \
U cilju brzog i sistematskog unapređe


nja gospodarenja na degradiranim šu


mama potrebno je:


a) razraditi metodologiju za definira


nje đtegradiranih šuma, u svim njenim


prolaznim tipovima, od krša i goleti do


gospodarske šume,


b) poduzeti mjere da se izrade ure


đajni elaborati za gospodarenje u degra


diranim šumama prema specifičnim pri


likama degradirane šume i kraja,


c) izradu navedenih elaborata provesti


uz koordinaciju Narodnih vlasti i struč


nih organa: poljoprivredne, veterinarske


i vodoprivredne službe.


5.
Vlastita režija: ,
Šumarije treba da preuzmu eksploataciju
šuma u vlastitoj režiji, na svom
području, svugdje tamo gdje postoje svi
objektivni uslovi za to. Tamo, gdje momentano
ne postoje svi objektivni uslovi
za preuzimanje radova u vlastitoj režiji,
organizirati i osposobiti šumarije da u
što kraćem roku uspostave takove uslove.


6. Školstvo: >
Radi osposobljavanja stručnih, a naročito
srednjih kadrova potrebno je:


a) utvrditi sadanji broj šumarskih tehničara
u šumarijama i poduzećima drvne
industrije,


b) predvidjeti potreban broj šumarskih
tehničara za naredni desetgodišnji
period,


c) na temelju prednjega odrediti: lokaciju
škola, kapacitete i nastavnički kadar.
Nastavnički kadar neka bude pro- .
bran od najboljih najsposobnijih šumara
iz prakse. Materijalni uslovi nastavnika
na srednjim šumarskim školama, neka
se izjednače sa onima šumara na šumarijama.


d) od postojećih škola (u materijalnom
pogledu) sanirati one, koje imaju sve
uslove za daljnji razvoj,


e) potrebno je po većim centrima održavati
tečajeve za osposobljavanje stručnih
radnika u šumarstvu.


7.
Smolarenje:
U vlastitoj režiji vršiti eksploataciju
sporednih proizvoda šume: smolarenje,
sabiranje aromatskog i ljekovitog bilja,
sabiranje gljiva itd. u tu svrhu:
a) izvršiti inventarizaciju svih borovih
sastojina, kako općenarodne imovine
tako zadružnih i privatnih šuma, i na
temelju takove inventarizacije sastaviti
planove smolarenja,
b) kod smolarenja primjenjivati najsuvremenije
metode rada,




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 93     <-- 93 -->        PDF

c) pristupiti detaljno studiju uzgoja i
eksploatacije aromatskog i ljekovitog
bilja.


8. Organizacija šumarske službe:
Razraditi osnovne principe za organizaciju
šumarske službe u NRH, i u tu
svrhu oformiti komisiju u slijedećem
sastavu:


od strane Sekretarijata za šumarstvo


NRH:
Sijan Jovica, sekretar
Ing. Lovrić Ante
ing. Krpan Rudolf
ing. Andrašić Drago
Od strane Šumarskog društva NRH:
Ing. Šepić Nikola
ing. Klepac Dušan
Dr. Androić Milan
Od istrane Stručnog udruženja:
Ing. Novaković Mladen
Ing. Oštrić Ivan
Ing. Zivković Vilim
Od strane Šumarskog fakulteta:
Dr. Plavšić Miljenko
Od strane Instituta za šumarska istra


živanja:
Ing. Pođhorski Ivo
Predsjednik komisije da bude ing. Šepić
Nikola,, a tajnik ing. Novaković
Mladen.
Elaborat komisije, kao prijedlog Stručnog
udruženja šumsko privrednh organizacija,
predati će se do konca aprila
Izvršnom Vijeću Sabora NRH radi odobrenja
i ozakonjenja.


9.
Socijalno osiguranje radnika u šumarstvu:
i
Ishoditi putem Saveza komora FNRJ
da se radnici u šumarstvu zaposleni po
grani 311, tretiraju, kod odmjere stope
doprinosa socijalnog osiguranja, kao poljoprivredni
radnici, a radnici, zaposleni
po grani 313, kao radnici na eksploataciji
šuma kod ostalih drvno industrijskih
poduzeća.


10. Komunikacije u šumarstvu:
U svrhu štednje investicionih sredstava
za izgradnju i održavnje komunikacija
u šumarstvu potrebno je:


a) obrazovati komisiju, koja će proučiti
moderenizaciju postojećih šumskih
cesta u skladu sa današnjim i perspektivnim
prometom na njima,


b) predložiti suvremeni način građenja
u šumarstvu,


c) proučiti sađanje stanje podržavanja
komunikacija u šumarstvu, — i predložiti
njegovo poboljšanje.


11. Proizvodno povezivanje članica:
Radi orijentacije proizvođača članova
Stručnog druženja šumsko privrednih
organizacija NRH u pogledu: proizvodnje,
cijena plasmana šumskih proizvoda
itd., potrebno je osnovati unutar Udruženja
specijalan biro za informacije.


12. Izmjena iskustava članova: ,
Radi unapređenja i ubrzanja proizvodnje
kao i izmjene iskustava među
članovima Stručnog udruženja potrebno
je, povremeno u toku godine održavati
kraće seminare sa zainteresiranim članovima.


13. Propaganda šumarstva:
U cilju upoznavanja široke javnosti
sa problematikom šumarstva potrebno
je osnovati komisiju sa zadatkom, da
predloži plan propagande šumarstva.


Prije završetka skupštine predsjednik
radnog predsjedništva čita brzojav upućen
Predsjedniku Sabora dr. Vladimiru
Bakariću i predsjedniku Izvršnog Vijeća
Sabora Jakovu Blaževiću.


Ovim je završena II. godišnja skupština.


Ing. Wiirth Milivoj, v. r.


STRUČNA EKSKURZIJA ŠUMARSKOG
KLUBA RIJEKA U NR BiH I SRBIJI


Od 24. IX. do 5. X. 1956. godine Šumarski
Klub Rijeka priredio je stručnu
ekskurziju u NR BiH i Srbiju. Učestvovalo
je 46 šumarskih inženjera i tehničara.


Ekskurzija je poduzeta prema programu
rada za 1966. igodinu, s ciljem da
se šumarski stručnjaci upoznaju s problemima
i uspjesima šumarstva drugih
narodnih republika, a osim toga da se
posjete znamenitosti !iz naše historije, a
naročito NOB-e, kao i da se pregledaju
značajni objekti iz naše privredne izgradnje.


Ekskurzija se Ikretala pravcem: Rijeka
— Plitvička Jezera — Bihać — Drvar
— Ranja [Luka — Jajce — D. Vakuf —
Zenica — Sarajevo — Blažuj — Rogatica
— Višegrađ i— Uzice — Zlatibor —
Valjevo — Beograd — Novi Sad — Ilok


— Osijek — Vinkovci — Spačva — SI.
Brod — Pakrac i— Strmac — Zagreb —
Rijeka.
Ekskurzija se zadržala u početku kraće
vrijeme da bi se omogućio pregled
Plitvičkih Jezera, a zatim je nastavljen
put za Bihać, gdje je pregledana zgrada
u kojoj je održano I. Zasjedanje AVNOJ.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 94     <-- 94 -->        PDF

Zgrada je obnovljena i namještena kao
što je bila za vrijeme Zasjedanja. Učesnici
ekskurzije su pažljivo razgledali origanilne
fotografije, dokumente i oružje
koje je izloženo, a zatim je nastavljen
put za Drvar.


Iz Drvara su učesnici ekskurzije prevezeni
šumskom željeznicom u šumski
predjel »Klekovača«, radi pregleda prašuma.


Šume prašumskog karaktera u tom
predjelu nalaze se na nadmorskoj visini
od cea 1000 metara, sa zadivljujućom
drvnom zalihom od 800 do 1000 m3 po
hektaru, i smjesom 0,8 jela i 0,2 bukva.
Momentano se siječe 250 m3 po ha.


Radi istraživačkih radova Instituta u
Sarajevu izdvojena su 4 odjela u kojima
se ne siječe,


U Drvaru je izvršen pregled DIP-a
»Grmeč«. Kako nas je upoznao direktor
DIP-a, računa se da je prirast šuma u
bazenu Drvara, 640.000 m3, a siječe se
svega 290.000, što je po njegovom mišljenju
jedinstven slučaj u FNRJ.


U izvozu drveta koriste se isključivo
šumske željeznice što se pripisuje naslijeđu,
odnosno daleko većim troškovima
izgradnje šumskih cesta. Na tom
području imade cea 200 km šumskih
pruga.


I iđrvna industrija, a naročito šumarstvo
tog područja oskudijeva na stručnom
kadru, površine šumskih uprava
iznašaju i do 80.000 ha, te su u znatnom
broju slučajeva čuvarski srezovi pojedi
nih lugara veći nego čitave šumarije
kotara Rijeka.


Pilana DIP-a »Grmeč« imade 10 gatera,
i kapacitet proreza 153.000 m3 oblovine.
Prema tvrđenju direktora DIP-a
»Grmeč«, na pilani u Drvaru postignuta
je najveća produktivnost rada u BiH.
Svi radovi na pilani su normirani, a na
normiranju radi stalno 6 ljudi.


Za preradu jednog m3 (oblovine troši
se na toj pilani 11,6 sati, dok je prosjek
republike 17 sati. Postignuto je iskorištenje
oblovine od 73,9°/o, koje će se izradom
letava povisiti na 66°/o. Doprema
trupaca do gatera je mehanizovana, a
isto tako i odvoz pilovine.


Troškovi prerade I m3 oblovine četinara
iznose 780 Din, a bukovine Is parenjem
1390 Din. C. K. 1 m3 rezane građe
je 11.200 Din.


Prosječna šumska taksa (koju plaća industrija
šumarstvu za četinjare iznosi
po 1 m3 3400 Din, a za bukovinu 1190
dinara. Nas je veoma iznenadila tvrdnja
da drvna industrija BiH traži povišenje
šumske takse, kako bi ostavila više sredstava
šumarstvu.


Šumarstvo naplaćuje drvnu masu industriji
na temelju naknadne premjerbe
a ne prodajom na panju po stablimačnoj
procjeni.


Kirijaši i samarači, za razliku od onih
u NRH, su u radnom odnosu kod poduzeća
drvne industrije, imaju radničke
knjižice i socijalno su osigurani. I


U poduzeću je navodno potpuno uvedeno
premiranje, pa radnici zarađuju
znatna sredstva putem premija.


Na visini je briga za radne ljude. 450
članova radnog kolektiva bilo je tokom
prošle igodine na oporavku na moru, odnosno
u planinskim oporavilištima.


Poduzeće također reže u blistače i prodaje,
isključivo u inozemstvo, rezonanc
drvo. Ostvaruje po 1 m3 600´ američkih
dolara.


U Drvaru smo pregledali spilju maršala
Tita i bili točno upoznati s desantom
na Drvar.


Put nas je dalje odveo u drugo mjesto
poznato iz historije NOB e — Jajce.
Pregledana je ´zgrada ;U ´kojoj je održano


II. zasjedanje AVNOJ-a, hram boga Mitrasa,
te -grobnica Hrvoja Vukšića, koja
je za vrijeme NOB-e služila neko vrijeme
kao sklonište Vrhovnog Štaba NOV
i POJ.
U D. Vakufu pregledana je pilana
DIP-a »Janj«. To je kompletna švedska
pilana, kapaciteta proreza u jednoj smjeni
od 120 m3. Za dotur trupaca imade
tri transportera: prizemni, niži i viši, od
koiih posljednji služi i za sortiranje
trupaca.


Prije proreza trupci se natapaju u bazenu,
da bi omekšali a ujedno se i očistili
od zemlje odnosno pijeska, koji bi
mogao oštetiti pile.


Pilana imade 2 brzohocma gatera i 1
tračnu pilu. Unutrašnji transport u pilani
je potpuno mehaniziran. Mehanizirano
je sortiranje i otprema dasaka. Pilana
ne može koristiti mehanizam deponiranja,
jer su naše daske preširoke pa se
prilikom pada lome.


Pilana postiže iskorištenje od 60—61%.


Put nas je dalje odveo u Zenicu gdje
je pregledana željezara, a zatim smo
produžili U Sarajevo.


Pregledali smo eksperimentalnu stanicu
Instituta pod vodstvom ing. Jovkovića
i ing. Afanasijeva. Upoznati smo sa
radom stanice a izlaganje koje smo tom
prilikom čuli, svelo bi ise U kratko na
ovo:


Tri su osnovna elementa neophodno
potrebna za život i rast biljke: hrana,
vođa i toplina. Prema tome ako hoćemo
postići od biljke maksimum, treba joj
dati u dovoljnoj mjeri hrane i vode, ka




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 95     <-- 95 -->        PDF

da od prirode imade najviše topline (kolovoz).


Ova metoda nema za sada šire praktične
primjene, ali Se može korisno primijeniti
kod pošumljivanja specijalnih
terena, u parkiranju i si. Naglašena su
naročito individualna svojstva biljke.
Upoznati smo i s ulogom mikro-elemenata
(bor), u aklimatizaciji biljaka. Postignuti
su značajni rezultati, budući da
bor snižava točku smrzavanja staničnog
soka, tako da biljke podnose velike amplitude
kolebanja temperature. (Čempres
je izdržao temperituru od —26,5
stupanja Celzija).


Na stanici se biljkama daju hranjive
tečnosti u kojima se nalaze otopljeni svi
hranjivi elementi {makro-elementi), a
ujedno se dodaju i mikro elementi (stimulatori).
Ova metoda t. j . masovno đubrenje
pa i odraslih šumskih kultura
imade i praktičnu primjenu. Postignuti
su značajni rezultati u brzini rasta biljaka
(Grdelička Klisura), tako da čak
i vlasnici privatnih šuma đubre svoje
šume.


Naglašena je uloga sastava tla, pa se
stanica nalazi pred rješenjem zadatka:
2a određene tipove tla i vrste biljaka
pronaći hranljivu otopinu, koja bi bila
i rentabilna.


Pregledali smo zatim čitavu stanicu
gdje su nam pokazani postignuti uspjesi.


Zatim smo nastavili put i pregledali
kombinat rezanih i ljuštenih furnira,
šperploča i ploča vlaknatica u Blažuju.
Interesantna za nas bila je proizvodnja
vlaknatica iz bukovih otpadaka koja
je navodno jedinstvena u Evropi. U Blažuju
su prvi počeli proizvoditi vlaknatice
iz čiste bukovine što se ranije smatralo
nemogućim, budući da su drvna
vlakanca bukovine kratka. (Kako su nam
objasnili u Blažuju ovo se smatralo nemogućim
samo zato, jer nitko nije pokušao.)
S istim postrojenjem u Zapadnoj
Njemačkoj proizvode vlaknatice sa
50l0/o bukovine i ´50% jelovine.


Kapacitet je tvornice 70O0 tona ploča.
Za jednu tonu ploča potrebno je cea tri
kub. metra bukovine. Tvornici je za rad
punim kapacitetom dovoljan broj otpadaka
iz postrojenja za furnire i šperploče,
i


Proces proizvodnje sličan je onome u
tvornici lesonita u Ilirskoj Bistrici, s tom
razlikom da ovdje nije u upotrebi t. zv.
»Oblikovahu stroj«, već se primjenjuje
hladno presovanje.


Pokazan nam je među ostalima i proizvod
tvornice t. zv. »Patosni lesonit«,
koji se može odlično upotrebiti za oblaganje,
parketiranje i si.


Put smo nastavili preko Višegrada za
Kotroman, gdje je pregledana destilerija
smole i aromatičnog bilja. Kao sirovina
služi destilerija smola, borovi panjevi,
iglice četinjara i ostalo aromatično bilje.
Imade kapacitet prerade cea 2000 tona
sirovine.


Na Tari su pregledane mješovite sastojine
jele-bukve, te čiste sastojine
običnog i crnog bora. I obični i crni bor
se prirodno podmlađuju, međutim dosta
štete pričinja pomladku pašarenje
koje se još nije uspjelo odstraniti iz
šume.


Na cea 3500 ha mješovitih šuma bukve-
jele, posječeno je u posljednje tri
godine 400.000 ta? bukovine, međutim još
uvijek imade u sastojinama prezrelih
bukovih stabala. Uzrok ovakvom stanju
je ranije nepravilno gospodarenje, kada
je sječena sva jelovina preko 40 cm prsnog
promjera, dok je bukovina ostavljana.


Pregledan je rasadnik u kojem je zasijano
sjeme Pančićeve omorike. U rasadniku
imade 1 i 2 godišnjih radnica.
Ponik omorike je vrlo nježan pa ga treba
zasjenjivati. Ovo je prvi uspjeli pokušaj
uzgoja omorike u rasadniku na
ovom području. Sjeme omorike imade
veliku laboratorijsku klijavost (do 90*7o).


Na Tari je pregledan rezervat Pančićeve
omorike na tresetu. Imade 46 odraslih
stabla i pomladka, na cea 14 ha
površine.


Omorika dolazi u ovom kraju na kraškim
terenima sa vapnenom podlogom
u predjelu »Crvene istene«, zatim na serpentinu
i na močvarnim, tresetnim tlima.
Ranije je postojalo mišljenje da
omorika dolazi jedino na kraškim vapnenastim
terenima, i to na sjevernim
ekspozicijama.


Uslov za dolazak Pančićeve omorike
je vlaga, bilo zračna {kraški vapneni tereni),
ili vlaga u tlu (treset, serpentin).


Obzirom na to da se na tresetu omorika
nije prirodno podmlađivala došlo se
do mišljenja, da na tresetu ne dolazi od
prirode. Međutim kasnije je ustanovljeno
da se omorika prirodno podmlađuje i na
tresetu, i to na mjestima igdje nema zasjene
(trave). Uslovi za njezino prirodno
pomlađenje stvaraju se na tresetu na
taj način, da se mahovina koja pokriva
tlo iskopa i prevrne. Isto tako se omorika
prirodno pomlađuđje i na kraškim vapnenim
terenima na mjestima gdje su
izvaljena stabla, i gdje je tlo potpuno
čisto od trave i korova.


Poteškoća za prirodno podmlađivanje
omorike je u tome, da se češeri vrlo te




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 96     <-- 96 -->        PDF

ško otvaraju, tako da trušenje traje 10


dana kod temperature od 48°C.


Na Tari su pregledani i radovi Insti


tuta na pošumljivanju crnim borom, sje


menom i sadnicama, te radovi na smola


renju (metoda Didić), gdje se ujedno


vrše pokusi upotrebe stimulatora. Bez


upotrebe stimulatora dobija se 650 do


800 ´gr smole po bjeljenici, a s upotre


bom stimulatora (HC1 kreč u koncen


traciji ođ 2´5%>), dobija se 1000 grama po


bjeljenici.


U Zlatiboru (Šumska uprava Partizanske
vode), pregledani su radovi na
pošumljivanju sadnicama crnog bora.
Pošumljivanje se vrši u kanale po izohipsama,
na hrpe i u rupe. Najveći uspjeh
dalo je pošumljavanje u hrpe. Primjenjuje
se detaljna obrada zemljišta.
Upotrebljava se 12i—16.000 sadnica po ha.
Radi dobijanja mješovitih sastojina sade
se i listače. Najbolji rezultati postignuti
su sa S. aucuparija, koja se smatra pionirskom
vrstom među listačama.


Vrijedno je ovdje spomenuti da šumska
uprava u Zlatiboru imade sastavljen
perspektivni plan pošumljavanja
privatnih šuma. Ukoliko seljak hoće da
pošumi svoju golet, dobija sadnice besplatno.


U Maglešu je pregledano odlično (uspjelo
pošumljivanje goleti. S radovima
se započelo 1918. godine na površini od
cea 900 ha. Na sjevernim ekspozicijama
pošumljivano je smrčom, a na južnim
crnim (borom. Pošumljivanje je u početku
bilo vršeno bez plana, tako da su
pošumljene i planirane prosjeke. Sada
se daljnje pošumljavanje vrši planski, a
radi stvaranja mješovitih sastojina unosi
se gorski javor.


U Molskim šumama (Šumska uprava
Senta), pregledana je 9 godišnja sastojina
topole (P. robusta i serotina), uzgojena
iz 1-godišnjih sadnica uz prethodnu
detaljnu obradu zemljišta (duboko oranje).
Nakon sadnje bilo je dozvoljeno seljacima,
da između redova topola koriste
zemljište, s tim da okopaju i sadnice.


Redovi su međusobno udaljeni 6 metara,
a biljke u redovima 4 metra. Između
redova topola uzgojen je jasen iz
samonika. U 195i5. god. izvršena je prva
proreda, tako da se je vadilo svako drugo
stablo. Izvađeno je po ha 33 m3 brutto
mase. Srednji promjer stabala je 19,5 cm,
srednja visina 18 metara, debljinski prirast
.2,16 cm, a prirast u visinu 2 m.


Radi uzgoja tehničkog đrveta, rezane
su grane do 6 metara visine, i premazivane
katranom. U sastojini imade šteta
od dudovca, naročito na rubnim stablima,
te od strizibuba i cigaraša. ´


Ovdje smo upoznati i s problemima
šumarstva AP Vojvodine. Imade svega
5°/o šuma od ukupne površine zemljišta.
Radi se intenzivno na konverziji šuma
tvrdih listača u šume brzorastućih (mekih)
listača. Do sada još nije provedeno
razgraničenje između šumarstva i poljoprivrede.
Razgraničenjem će šumarstvo
dobiti znatne poljoprivredne površine,
ugrožene poplavom, a izgubiti neka relativna
šumska tla. Pošumljivanje se vrši
na cea 2100 ha, od čega se 1500 ha pošumi
ju je brzorastućim vrstama. Izvršenjem
perspektivnog plan pošumljavanja
šumarstvo će, po mišljenju drugova iz
Vojvodine, pokriti sve potrebe ´na drvetu
AP Vojvodine, a predviđa se i izvjestan
višak. (U planu je izgradnja
tvornice celuloze). I


U Iloku je pregledan stari grad Ilok,
zadružni vinarski podrum i ostale znamenitosti.


Kod šumarije Tikveš pregledani su
pokusi s topolama uvezenim iz Italije
(kod ove šumarije nalazi se karantenska
površina za sve uvezene topole). Biljke
su dvogodišnje, visine 8 metara. Pregledan
je rasadnik sa topolovim sadnicama
i ekonomija »Zlatna Greda«, na
kojoj se vrše pokusi s raznim vrstama
topola, a ujedno se ispituje i ekonomičnost
šumsko-poljskog gospodarenja.


Učinjen je posjet spomeniku palim
Crvenoarmejcima i borcima naših Vojvođanskih
divizija kod Batine_ skele.


Kod šumarije Čemiinac pregledana je
fazanska volijera na površini od 2 ha,
u kojoj imade 900 fazana za rasplod, te
5-gođišnja sastojina crnog oraha podignuta
iz sjemena.


U Osijeku je pregledana tvornica šibica
»Drava«.


U šumariji Grafoarje pregledana je lugarnica
izgrađena u vlastitoj režiji šumarije,
i rasadnik s topolom, hrastom i
bagremom, koji služi za popunjavanje
čistina nakon dovršnog sijeka.


Pregledana je ujedno površina 3 godine
nakon dovršnog sijeka, naplođena
hrastom. Kod izvoza klade nisu vučene
nego valjane, da ;bi se što više sačuvao postojeći
hrastov podmladak.


Pregledan je i rasadnik »Zapadna kusara
« s topolom i bagremom.


´Ovdje smo upozoreni da se s topolama
forsira samo na onim staništima,
odje je došlo do degradacije autohtonih
vrsta, odnosno disharmonije između ekoloških
uslova i vrste uzgoja, pa je stanje
zemljišta takovo da zahtijeva radikalne
agrotehničke zahvate, u cilju privođenja
tla kulturi.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 97     <-- 97 -->        PDF

Ovo se odnosi na hrastova staništa.
Međutim na [površinama na kojima je
hrast stabilan, oćTnosno gdje ne postoji
regresivna sukcesija biocenoze, tamo se
hrast zadržava.


U šumskom (predljelu Desićevo pregledana
je 6,-godišnja sastojina topole (P.
robusta), podignuta iz reznica. Kod starosti
od 3 godine izvršena je proreda, kojom
je izvađeno 70% stabala. Sada će
se ponovo izvršiti proređivanje, tako da
će ostati cea 300 stabala po ha. Topolova
stabla se obrezuju pilom do 5 metara
visine. Zajedno s topolom sađen je
američki jasen, koji tvori nuzgredni dio
sastojine, i za kojeg je utvrđeno da odlično
isušuje tlo, te na taj način koristi
topoli. Prilikom proređivanja ostavljaju
se stabla s jače razvijenom krošnjom.


U šumskom predjelu Desićevo pregledana
je 105-godišnja dobro pomlađena
hrastova sastojina u naplodnom sijeku,
s jasenom i grabom. Pomladno razdoblje
traje 7—8 pa i 10 godina.


Brestova stabla su zaražena. Izdrže do
60 godine, a onda naglo propadaju, pa
brijesta nema u starim sastojinama. Jasen
se također suši, i ne rađa sjemenom
već 7 godina, od kada je napadnut od
jasenove pipe. Hrast je sada najvitalnija
vrsta. Ustanovljeno je da odlično prirašćuje
posljednjih 10 godina.


Kod" šumarije Vrbanja pregledan je
centralni rasadnik površine 24 ha, s topolom,
jasenom, platanom i drugim vrstama.
Rasadnik je prilično mehaniziran
i financijski se pokriva.


Ujedno su pregledane i pokusne plohe


u dvoetažnoj sastojini s hrastom, jasenom
i brijestom u gornjoj, i grabom,
lipom i klenom u donjoj etaži.


Svrha postavljanja ploha je ustanovljivanje
najpovoljnijeg kvalitativnog i
kvantitativnog prirasta, koji Će se postići
određenom gustoćom sastojine (obrastom).


U Spačvi smo pregledali radničko naselje
i stovarište drvnih sortdmenata.


Na kraju pregledali smo stari hrastik
u »Prašniku«, proglašen 1938. godine za
nacionalni park na površini od 67 ha.
Ukupna površina hrastika iznača 1364
hektara. Imade 24 odjela. Nadmorska
visina je 95—98 metara, a imade godišnje
104 mm oborina. Smjesa je lužnjak 0,8,
grab 0,1 i brijest 0,1. Drvna masa po ha
iznaša 420 m3, a po stablu 16 m3. Prosječna
visina stabala je 30 metara, prsni
promjer 100 cm, a starost 300 godina. Iz
sastojine se vade samo bolesna i suha
stabla.


Prašnik je bio posljednji objekt kojeg
smo pregledali, a zatim smo se preko
Zagreba vratili u Rijeku.


Tokom čitave ekskurzije bili smo vrlo
lijepo dočekivani, a naši domaćini trudili
su se da nam što više pokažu, i da
nam boravak u svojoj sredini učine što
ugodnijim, pa im se i ovom prilikom najljepše
zahvaljujemo.


Prešli srno autobusom za nepunih 11
dana 2800 km. Izvršavanje ovako obilnog
i napetog programa ekskurzije, zahtjevalo
je od učesnika velike napore —
međutim je program ipak izvršen u cijelosti.


Uspjeli smo se upoznati s mnogim problemami
i dostignućima u šumarstvu
drugih narodnih republika, a stečena
iskustva svakako će nam koristiti u našem
daljnjem radu.


I Ing. Tom.a&evski


Iz Šumarskog društva NR Hrvatske.


Dosadašnja praksa našega Društva i
organa njegove uprave u pogledu upoznavanja
članova sa radom društva svodila
se uglavnom iia izvještaje na godišnjim
skupštinama. Ovo su izvještaji zbog
ograničenog vremena najčešće samo rezimirali
djelatnost društva od jedne đo
druge godišnje Skupštine. Oni nisu mogli
iznijeti niz događaja, akcija, veza sa drugim
organizacijama i si. stvari, koje se
pojavljuju u društvu u toku cijele godine.
Radi toga je veći broj predmeta,
interesantnih pa šumarske inženjere i
tehničare, ovima ostao nepoznat. ´


Da bi se ovaj manjak nadoknadio u
daljnjem radu Društva, namjerava tajništvo
društva, u dogovoru sa uredništvom
Šumarskog lista, postepeno đa
objavljuje kratke prikaze iz tekućeg rada,
koji mogu biti interesantni za članove.
Takvi prikazi odnosit će se u prvom
redu na sjednice Upravnog i Nadzornog
odbora Društva, a potom i na Ostale
predmete. Ti bi prikazi trebali da obuhvate
i važnije događaje iz naših Šumarskih
klubova kao što su sjednice
uprave ili plenuma, dnevni red i interesantne
zaključke, ´održana predavanje,
ekskurzije i si. Zato je potrebno, da Šumarski
klubovi o tome obavijeste upravu
društva.


Tom prilikom potrebno je (mati i odmah
naglasiti, da od predaje materijala
za tiskanje Šumarskog lista pa do njegovog
izlaska prođe i po koji mjesec.
Radi toga će poneki prikaz, iznesen u


159




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 98     <-- 98 -->        PDF

listu, izgubiti na svojoj aktuelnosti. Mi
stojimo na stanovištu, da nas to ne treba
smetati. Taj nedostatak, izazvan poteškoćama
oko tiskanja lista, ´kompenzirat
će se sa onom koristi, koja nastaje
od trajnog evidentiranja događaja iz rada
Društva, putem našeg društvenog lista.


Prva sjednica izabranih odbornika
održana je |2. III. 19®? g. Prisustvovali
su izabrani odbornici novog Upravnog
odbora: Cvitovac, Hajdin, Klepac, Lulić,
Peternel, Potočić, Šepić, Štetić i Šulentić,
bili su odsutni: Andrašić i Anđroić;
izabrani odbornici novog Nadzornog od"
bora: Butković, Horvat A. i Benić R.;
izabrani članovi Suda časti: Ferić I.,
Pere, bio je otsutan Šerbetić.


Dnevni red obuhvatio je uglavnom
konstituiranje odbora i Suda časti. Konstituiranje
je izvršeno na slijedeći inačin:


1. Upravni odbor društva: predsjednik
ing. Nikola Šepić (izabran direktno na
god. skupštini), podpredsjednik Dr. ing.
Zvonimir Potočić, tajnik ing. Žarko Hajdin,
blagajnik ing. Josip Peternel, urednik
»Šumarskog lista« Dr. ing. Milan Anđroić,
urednik »Šumarskih novina« i zamjenik
tajnika ing. Vjekoslav Cvitovac,
odbornici: ing. Drago Andrašić, Dr. Ing.
Dušan Klepac, ing. Stjepan Lulić, ing.
Vlado Štetić i ing. Ferdo Šulentić.
2. Nadzorni odbor Društva: predsjednik
ing. Mato Butković, odbornici: ing.
August Horvat i Dr. ing. Roko Benić.
3. Sud časti: predsjednik ing. Adolf
Šerbetić, članovi: ing. Ilija Ferić i ing.
Zvonimir Pere.
Druga sjednica Upravnog i Nadzornog
odbora Društva održana !je 11. HI. 1957.
Na toj sjednici bili su prisutni svi članovi
Upravnog odbora, a odsutni svi
članovi Nadzornog odbora. Dnevni red
odnosio se na zaključke god. skupštine
i njihovu ´formulaciju, jer je god. skupština
ovlastila novi Upravni odbor, da ih
usvoji umjesto skupštine. Prijedlog zaključaka
od strane Komisije za zaključke
revidiran je i nadopunjen na sjednici, a
konačna redakcija vidljiva je u ovome
hroju lista, jer su otštampani u materijalima
sa god. skupštine.


Na ovoj sjednici donesen je i zaključak,
da se god. članarina redovitih članova
u iznosu od 240 din raspodjeli između
Društva i Šumarskog kluba u
apsolutnom iznosu: 40 i 200 din., o čemu
su klubovi zasebno obaviješteni.


Treća sjednica Upravnog i Nadzornog
odbora održana je 26. III. 19-57. Od
Upravnog odbora bili su prisutni: Potočić,
Hajdin, Peternel, Cvitovac, Lulić,
Šulentić i Štetić, a telužbeno su bili spri


ječeni: Šepić, Klepac, Androić i Andrašić.
Od Nadzornog odbora bio je prisutan
Benić. Ovoj sjednici bili su prisutni
i pozvani predstavnici srednjeg stručnog
školstva šumarstva i drv. industrije: ing.
Dereta iz Splita, ing. Hang iz Virovitice
i ing. Lipovščak iz Karlovca.


Dnevni red odnosio se na probleme našeg
srednjeg stručnog školstva. O tom
problemu podnio jje referat odbornik ing.


F. Šulentić. U diskusiji su iznijeli stanje
odnosne škole navedeni predstavnici
školstva. Sjednica je donijela određene
zaključke s tim, da se oni naknadno formuliraju
i dostave nadležnima kao stav
našega Društva. Mi ćemo naknadno naše
članstvo upoznati sa ovim stavom.
God. skupština Društva inženirjev in
tehnikov gozdarstva in lesne industrije
LR Slovenije održana je i9. III. 1957 u
Ljubljani. Delegat našeg Društva bio je
tajnik. Povodom te skupštine iznijet ćemo
neka zapažanja u vezi organizacije
slovenskog šumarskog društva i njegovog
rada.


To društvo ima upravni odbor koji se
sastoji od predsjednika, tajnika {izabiru
se na godišnjoj skupštini direktno) i .blagajnika
te dva pododbora od po 7 fclanova:
pododbor za šumarstvo i pododbor
za drvnu industriju. Iz svakog pododbora
jedan odbornik je podpredsjednik upravnog
odbora. Uz to su (posebno i dva Urednika
stručnih listova. Pododbori rade
odvojeno a po zajedničkim problemima
šumarstva i drvne industrije odnosno
društva rade na zajedničkim sjednicama.
Formiranje dva pododbora dalo je dobre
rezultate u radu društva i aktiviralo je
članove zaposlene u drvnoj industriji.


Nadzorni odbor društva redovno je
prisutan na sjednicama upravnog odbora
i na ovoj skupštini dao je opširan kritički
izvještaj ne samo o financijskom
stanju (kao što se to radi kod nas) nego
i o cjelokupnom poslovanju upravnog
odbora i šumarskih klubova. ´


Zadaci društva uglavnom se provode
u 14 terenskih sekcija koji su identični
našim klubovima. Evidencija pokazuje
da ove sekcije imaju 675 redovnih, 836
izvanrednih i 60 gospodarskih članova
— svega 1571 člana. Porast članstva u
tim sekcijama od 1955 na 1956 iznosio je
170 članova ;(!). Rad tih sekcija je raznovrstan
i plodan. One među ´, ostalim
organiziraju seminare za lugare, tečajeve
za šumske radnike, stručne ekskurzije,
predavanja, i si. a Celjska sekcija ha pr.
organizirala je i stručne iseminare za
šumarske inžinjere i tehničare, koji se
mogu po materiji i kvaliteti uporediti
sa postdiplomskim studijem. Seminar je




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 99     <-- 99 -->        PDF

trajao 4 mjeseca, a predavače je dao
slovenski šumarski institut.


God. skupština Udruženja drvne industrije
Jugoslavije održana je 29. III« 1857
u Sarajevu. Unaprijed je pripremljen izvještaj
na 150 stranica. Iznosimo neke
pojedinosti iz toga izvještaja, za koja
smatramo da su od interesa za šumarske
inženjere i tehničare, i


Proizvodnja drv. industrije Jugoslavije
kretala se od 19153—1953 god. u milijardama
dinara ovako: 1953—66.1, 1954
—83,1, 10515—90.3, 1956—90.8, a za 1957
planirano je 94.5.


Proizvodnja je u 1956 g. prema onoj
1955 g. pala kod rezane građe četinara
za 51.060 m3 i rezane građe hrasta za


8.000 m3 te u ´proizvodnji pragova, lesonit
i panel ploča, kuća, baraka i retortnog
ugljena.
Ako se upoređi proizvodnja pilanske,
ostale primarne i finalne prerade drveta,
vidi se da raste proizvodnja ostale primarne
industrije i finalne prerade drveta.
Plan za 1957 g. predviđa daljnje smanjenje
proizvodnje rez. građe (četinara,
bukve i ostalih liščara, a znatno povećanje
proizvodnje pragova (drvna ind.:


100.000 m3, a šumarstvo: 17.800 m3).
U eksploataciji šuma predviđa plan za
1957 -god. nižu proizvodnju za oko \V?k


STRANA STRUČ


LOUIS RICARD: POKUŠAJ SADNJE
ČETINJAČA NA TRESETIŠTU


(Un essai de pltantation resineuse dcms
une tourbiere. Revne jorestiere frangaiise
No. 2, Fevrier 1956.) [


Pošumljavanje tresetnog zemljišta težak
je problem. Pokušaji sadnje u jamice
izjalovili su ´se, jer je korijenje bilo
zimi izvrgnuto smrzavanju uslijed zaleđivanja
stagnirajuće vode, a ljeti nije
moglo odoljeti ekstremnoj suši. Mjestimični
uspjesi poljoprivrednih kultura
na rubovima tresetišta u francuskom
Centralnom masivu bili su kratkotrajni i
donijeli razočaranje usprkos skupih drenažnih
radova. Međutim, pred više od
stotinu godina, kad je onaj kraj Francuske
bio mnogo gušće naseljen, kultivirao
se s uspjehom krumpir na tresetu.
»Sadnja» je vršena na taj način, đa
se iskopao plitki jarak, krumpir se stavio
na površinu tla nekoliko centimetara
od jarka i pokrio preokrenutim busenom


nego u 1956 god. Tim planom predviđa
se neznatno smanjenje proizvodnje trupaca
za rezanje četinara, hrasta i ost.
lišćara, jamskog drveta četinara, a jače
smanjenje trupaca za rezanje ost. listača,
jamskog drveta listača, celuloznog drveta
listača. Kod svih ostalih sortimenata
smanjuje se proizvodnja preko 20°/o i više.
Međutim, još uvijek je osjetno povećanje
kod trupaca FLŠ, trupaca za rezanje
bukve, tesane građe i celuloznog
drveta četinara.


U 1956 godini prosječno korištenje kapaciteta
drvne industrije FNRJ iznosi
oko 62,0/o. ´Na tako nizak (procent naročito
je utjecalo korištenje kapaciteta pilana,
koje je iznosilo 55%. Izvještaj navodi
ove razloge: nedostatak- četinarske
oblovine, nedovoljnu opremljenost pilanskih
kapaciteta za preradu bukovine
i loše lokacije pogona obzirom na sirovinske
baze.


Perspektivni razvoj drvne industrije
treba prema izvještaju da se kreće: u
pravcu veće proizvodnje svih ploča u
vezi sa suficitarnosti bukovinef u pravcu
veće proizvodnje proizvoda finalne prerade
drv. industrije za potrebe široke
potrošnje, građevinarstvo i izvoza te u
pravcu rekonstrukcije pilanske i taninske
industrije.


i ´´.,´.-i Hajdin


LITERATURA


izvađenim iz jarka. Gomolj dakle nije
bio ukopan u tlo, nego se nalazio između
dvije zatravnjene grudve, stoga nije
bio izložen opasnosti gnilenja od podzemne
vode. Mogao je klijati, nicat, rasti
i dati plod, koji je ostao na površini.


Ovaj način uzgajanja krumpira pao je
s vremenom, u zaborav, ali je ideja prihvaćen
u Vel. Britaniji kod pošumljavanja
tresetišta četinjačama, te je taj
način poznat tamo pod imenom »Tvari
Planting«. U Belgiji se na sličan način
provodi sadnja na tresetistima, ali ipak
s nekom razlikom. Naime kopanjem drenažnih
jaraka dobije se zemlja, od koje
se prave humci i (ostave 2—3 godine pod
utjecajem atmosferilija, da bi se postiglo
rastvaranje treseta. Zatim se u tim humcima
kopaju jamice i u njih stavljaju
biljke.


Engleska metoda »Turf Planting« posve
je slična nekadašnjoj »sadnji« krumpira
u franc. Centralnom Masivu. Po
uzoru na engleska pošumljavanja vršeni




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 100     <-- 100 -->        PDF

su i u Francuskoj pokusi sadnje na tresetištu
u jugozapadnom dijelu Centralnog
Masiva na visini od 8U-0 m, sjeverne
ekspozicije. Autor je donekle modificirao
englesku metodu »Turi Planting« obzirom
na naročite okolnosti, pod kojima je
vršeno pošumljavanje.


U Engleskoj (zapravo Škotskoj) iskopaju
jarke godinu dana prije same sadnje,
kako bi se zemlja, dobivena iskopavanjem,
rastvorila pod utjecajem atmosferilija.
Radnik lopatom načini prorez
u busenu na strani vlađajueeg vjetra
da bi se ubrzao proces rastvaranja. Druge
godine taj se dio busena odigne tako,
da se omogući stavljanje žila na dno,
a stabljika dolazi usred busena. Korijenje
se dakle nalazi između busena i prirodnog
tla. Zatim se onaj odignuti dio
busena pusti u prvotni položaj, a pukotina
petom pritisne i zatvori. Ricard nije
mogao čekati godinu dana na rastvaranje
treseta u iskopanim busenima, jer je
istovremeno vršio pošumljavanje susjednih
vristjpa i bujadnica. Zbog toga nije
činio proreze lopatom posred1 busena,
već je smještao biljke na mjestima, gdje
se dva iskopana busena dodiruju tako,
da je odigao jedan busen, raširio korijenje
biljke na mjestu odignutog busena
i zatim stavio taj busen u prvotni položaj.
Time je postigao mnogo bolje smješta
van je bilja nego engleskom metodom,
gdje se ono mora provlačiti kroz uski
prorez.


Stabljika se nalazila između dodirnih


stijenki dvaju susjednih busena. Treći
busen, postavljen sa strane, služio je
kao zaštita od isušivanja. Biljke su se
sadile u razmacima od cea 1 m i na tom
razmaku obično je bilo tri busena, koji
su se upotrebili kako je opisano. Razmak
između redova (jaraka) bio je 5´ m.
Za sadnju su upotrebljene biljke sitkanske
smrče (Picea falcata Valck.), koja je
poznata kao vrst, koja brzo raste i podnosi
veliku vlagu. U navedenim razmacima
(1X5 m) potrebno je 2000 biljaka
po 1 ha. Autor naglašuje, da je uspjeh
ovakove sadnje još nakon druge zime bio
100*/o, dok je uspjeh susjednih sadnja u
jamice na normalnim terenima iznosio
nakon prve zime 84% i još ocijenjen kao
povoljan. Svakako se preporuča smanjiti
kiselost tla dodavanjem hiperfosfata i to
površinski oko biljke tako, da na svaku
biljku dođe barem 25 grama (po mogućnosti
i više, do 75 g) toga gnojiva. Gnojivo
se posulo odmah nakon sadnje (bolje
reći smještavanja) biljaka, a nije
ukopavalo u tlo, da bi se izbjegao direktni
i prebrzi kontakt sa korijenjem
biljaka.


Ozbiljan prigovor ovoj metodi pošum-
Ijavanja tresetišta odnosi se na visoke
troškove, koji su potrebni zbog kopanja
velikih odvodnih kanala, u koje treba
da šalju vodu oni jarci razmaka od 5 m,
kraj kojih vršimo smještavanje biljaka.
Autor preporuča stoga, da se po mogućnosti
izbjegava kopanje kanala, a sabirni
jarci da se kopaju tako, da utječu u
obližnji prirodni potok. Svakako autor
nema iluzija, da bi se ovom metodom
mogla u kratkom vremenu pošumiti sva
tresišta, naročito ne ona prostrana. On
je mišljenja, da bi se u prvom redu na
taj način mogli privesti kulturi manji
dijelovi tresetišta, koji dodiruju ili presijecaju
gole površine određene za pošumljavanje.
Ovo je naročito važno radi
sprečavanja šumskih požara, koji se u
tresetnom tlu za sušnog ljeta rado šire
i dugo zadržavaju.


Ing. M. Špiranec


Gračanin, Z.: DIE BEZIEHUNGEN
ZWISCHEN ROTERDEN UND WALDGESELLSCHAFTEN
DES KROATISCHEN
KARSTGEBIETES


(ODNOSI MEĐU CRVENICAMA I ŠUMSKIM
ZAJEDNICAMA HRVATSKOG
KRAŠKOG PODRUČJA)


Rapports — Vle. Congres International
de la Science du Soil. Pariš, 1956. Vol.


E. Comission
V (Genese et Classification)
i pp. 547—551. Pariš, 1956.
Tip tla t. zv. »c r 1 j e n i c a« (Terra
rossa) je tipično tlo Mediterana. U području
Hrvatskog Litorala (mediteransko
i submediteransko područje t. j . Istra,
Hrv. Primorje i Dalmacija) dolaze razni
podvarijeteti i derivati crljenice. U ovome
području naša domaća istraživanja
nisu utvrdila tipične crljenice pođ šumskom
vegetacijom, nego naprotiv njene
razne izmijenjene forme (podvarijeteti i
derivati).


U području od Visa sa srednjom godišnjom
temperaturom 16,7°C i oborinama
557 mm, te do vrhova Dinare i Velebita
sa srednjom godišnjom temperaturom
6°C i oborinama cea 3000 mm
imamo slijedeće klimatogene zajednice
{klimaks vegetacije): 1. Zimzelen a
šuma hrasta crnike (Quercetum
ilicis Br.-Bl.) i njena degradaciona forma
šikara makija; 2. Kraška šuma
bjelograbica (Carpinetum orientalis
H-ić); 3. Kraška šuma šašike
i crno graba (Seslerieto-Ostryetum
Horv. et H-ć); 4. Šuma bukve




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 101     <-- 101 -->        PDF

>


(Fagetum silvaticae croaticum Horv.) i


5. Klekovina bora (Pinetum mughi
croaticum Horv.). Navedene klianatogene
šumske zajednice nastavaju uz razne
ostale tipove tala i derivate crljenice našega
kraškoga područja.
Šuma hrasta crnike kod nas je razvijena
ne samo na crljenici nego i na drugim
tipovima tala kao na pr. skeletne
rendzine, smeđa karbonatna tla, primorska
smeđa tla. Crljenica pod šumom
hrasta crnike je prilično stabilna, te je
najbliža pravom tipu orljenice.


Crljenice pod šumom bjelograbića i
šašike-crhograba su jače brauinizirane,
te su tendencorn zakiseljavanja i ispiranja
baza. Zakiseljavanje i ispiranje baza
iz derivata crljenice pod šumom šašike
crnograba je jače izražena nego pod
šumom bjelograbića.


Crljenice pod šummom bukve su već
pod uticajem procesa podzolizacije (podzolirane
crljenice), a orljenice pod klekovinom
bora je uz proces podzolizacije
jasno izražen i proces akumulacije kiselnog
surovog humusa.


Naša crljenica je u stvari reliktno tlo,
koje je pod uticajem šumske vegetacije,
odnosno vegetacije uopće, čovjeka, erozije
i t. d. izmijenila se u niz pođvarijeteta
odnosno derivata. Spomenuti procesi
i sada traju.


Dr. J. Kovačević


Dr. E. Giorđano — Dr. R. Bonechi:
PROVE Dl GERMINAZIONE E PROVE
COLORIMETRICHE NELLA DETERMINAZIONE
DELLA VITALITA DEL
POLLINE Dl PINI MEDITERRANEI


(Ispitivanje klijavosti i (mogućnosti \primjene
kolorimetrijskih metoda kod određivanja
vitalnosti peluda mediteranskih
borova) — L´Italia forestale e montana,
Firenze 1956, No 4, p. 175—181, tab. 4.


U genetici se vitalnost peluda općenito
određuje ispitivanjem njegove klijavosti.
Kao supstrat najčešće služe otopine agara
i šećera razne koncentracije. Rezultati
često ne zadovoljavaju zbog razvoja plijesni
na peludu. Stoga se je pokušalo
primijeniti kolorimetrijske metode. Kao
redukcione supstance upotrebljavane su
selenijeve soli, a u novije vrijeme soli
klorura i bromura 2,3,5-triphenyltetrazola.
I autori su vršili takva ispitivanja.
Cilj im je bio, da pronađu jednostavnu
i brzu tehniku za određivanje klijavosti
peluda medit. borova. Tretirali su 11 uzoraka
svježeg peluda četiriju vrsti bo


rova: Pinus halepensis, P. pinaster, P.
pinea i P. Hamiltonii.


Pokusi klijavosti peluda u vodi iz vodovoda
i u destil. vodi nisu dali pozitivne
rezultate. Bolji uspjeh je postignut Duffield-
ovom metodom u kondenzacionoj
vodi u Petrijevoj posudi. Teškoću je
pretstavljalo prebrojavanje naklijalog
peluda. To je atstranjeno upotrebom milimetarskog
stakalca. Kod kolorimetrijskih
pokusa autori su upotrebili 2f/o
otopinu biselenita i l°/o otopinu bromura
2,3,5-trifeniltetrazola. Uzorke sa peludom
držali su u posudi, a ovu kroz 24 sata u
termostatu na temperaturi od 220C. Rezultati
opita su slijedeći:


1. Pokus ispitivanja klijavosti peluda
u kondenzacionoj vodi modificiranom
Dufiield-ovom metodom dao je pozitivne
rezultate i može ga se preporučiti kod
ispitivanja peluda drugih šumskih vrsta.
Kod svježeg peluda, najbrojnije klijanje
je uslijedilo 72 sata od početka pokusa;
inače je bilo potrebno 96 sati.
2. Kolorimetrijsko ispitivanje klijavosti
peluda sa biselenitom daje općenito
više vrijednosti od ispitivanja klijavosti
u kondenzacionoj vodi. Sa tetrazolom je
obrnut slučaj. Razlike u °/o između proba
klijavosti u kondenz. vodi i pomoću
kolorimetrijskih metoda kreću se unutar
dosta uskih granica. Između rezultata
kolorimetrijskih pokusa i pokusa klijavosti
sa kondenz. vodom nema korelacije,
ako pelud nije sasvim svjež. Prema
tome se kolorimetrijski metodi, uz današnje
uvjete, ne mogu smatrati dovoljno
pouzdanima. Nije isključeno da to ne
budu u budućnosti.
3. Čini se, da bi prednost trebalo dati
solima tetrazola.
4. Perspektive upotrebe kolorimetrijskih
metoda kod" ispitivanja klijavosti
peluda su smanjene, jer pokusi klijavosti
u kondenzacionoj vodi daju preciznije
rezultate.
Dott. Dino Crivellari: PRIMI RISULTATI
Dl UN OTTENIO Dl ESPERIMENTI
SULLA RESINAZIONE DEL
PINO D´ALEPPO


(Prvi rezultati osmogodišnjih opita o
smolarenju na alepskom boru), L´Italia
forestale e montana, Firenza 1956, No 6,


p. 245—268, si. 13, tab. 13, diagr. 8.
U periodu od 1947—1954 godine autor
je za račun Glavne uprave za šumarstvo
u Italiji vršio opite o smolarenju na
alepskom boru. Cilj opita je bio: 1. Utvrditi
koliki je prinos smole kod smolarenja
alepskog bora uz upotrebu uobiča




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 102     <-- 102 -->        PDF

jenih metoda smolarenja i koji je metod
najpogodniji; 2. ustanoviti u kojoj mjeri
utječe metod smolarenja na vegetativno
stanje stabla, na prirast drvne mase,
plodonosenje, kvalitet sjemena i s time
u vezi na prirodno podmlađivanje.


Osnovano je više pokusnih ploha od
po 5 primjernih stabala. Od toga su dva
smolarena sjekiricom (jedno na živo,
drugo na mrtvo), 2 smolarskim nožem
na živo odnosno mrtvo, 1 stablo je služilo
kao kontrolno i nije smolareno. —
Ukupno je upotrebljeno 216 stabala. Rezultati
su slijedeći:


1. Najveći prinos smole se dobiva druge
godine smolarenja.
2. Taj prinos je veći za prosječno 24,43
posto u odnosu na prvu godinu smolarenja;
kod smolarenja sjekiricom na
živo za 39,97%>, sjekiricom na mrtvo za
26,58%; nožem na živo za 15,46°/o, a nožem
na mrtvo za 17,73°/o.
3. Prinos smole kod smolarenja sjekiricom
na živo i mrtvo, te nožem na živo
ostao je tokom daljnje 4 godine na skoro
istom nivou prinosa iz druge godine.
4. Smolarenje na mrtvo nožem pokazalo
je već nakon šeste godine smanjenje
prinosa smole za 86°/o u odnosu na
prinos iz druge godine.
6. Smolarena stabla nisu pokazivala
nikakve znakove propadanja.
6. Prosječan prinos smole po stablu je
iznosio: kod smolarenja na živo sjekiricom
3,806 kg, na mrtvo 6,874 kg; smolarskim
nožem na živo 2,522 kg, no mrtvo
3,635 kg.
7. Smolarenjern nožem 3—4 puta brže
se iscrpljuje period korisnog smolarenja
zbog veće površine zasjecanja nego smolarenje
sjekiricom..
8. Smolarenje alepskog bora sjekiricom
bolje je od smolarenja nožem, bez obzira
da li se smolari na ´živo ili mrtvo.
9. Prinos smole je u upravnom odnosu
sa brojem smolnih kanala, širinom
njihovih poprečnih presjeka i sa pritiskom
izlučivanja smole.
10. Najveći prinos smole dobiven je u
julu, rjeđe u maju i junu. Temperatura
zraka je u direktnom odnosu sa prinosom
smole. Kišovitost nema osjetnog
utjecaja na visinu tog prinosa.
11. Ukupan prinos smole mnogo je manji
kod stabla smolarenog na mrtvo nego
onog na živo, jer je vrijeme smolarenja
na mrtvo daleko kraće.
12. Najpogodnija za smolarenje su stabla
od 24—.27 cm p. promjera, mjereno
s korom.
13. Smolarenje utječe na anatomsku
strukturu drveta. Samo u predjelu do
20—30 cm ispod rane stvaraju se nepravi
godovi, a smolni kanali se sužuju. To
nije slučaj u predjelu sa strana i iznad
rane. Sužavanje smolnih kanala ispod
stare rane uzrokom je, da smolarenje
nožem odozgo prema dolje daje manje
prinose smole.


14. Bez obzira na sistem smolarenja,
kod alepskog bora se preporučuje zasjecanje
odozdo prema gore. U tom slučaju
smolarenje nožem daje veći prinos smole
od smolarenja sjekiricom.
15. Sjeme sa smolarenih stabala ima
manju klijavost, a i urod češera je manji
nego kod nesmolarenih stabala, ali
ne u tolikoj mjeri, da ibi došlo u pitanje
prirodne podmlađivanje sastojina.
16. Bez obzira na upotrebljeni metod,
smolarenje ne utječe na rast u visinu
svojih potomaka, ali utječe negativno na
prirast drvne mase.
17. Period mirovanja od 1—2 godine
može se bez štete prakticirati nakon
svakih 6 godina neprekidnog smolarenja.
Ing. Regent B.


John F. Lutz: MEASURING ROUGHNESS
OF ROTARY-CUT VENEER,
SEPARAT IZ THE TIMBERMAN, NO. 5,
MARCH, 1952


(MJERENJE FINOĆE REZA KOD
LJUŠTENOG FURNIRA)


John F. Lutz, tehnolog u Forest
Products Laboratorv, Madison, U. S. A.,
pronašao je instrumenat i metodu za
mjerenje finoće, odnosno grubosti reza
furnira, koja obećava da će se moći dobro
primijeniti u praktične svrhe. Kontrola
kvalitete u proizvodnji furnira i
šper ploča obuhvaća razne elemente pa
i finoću reza. Finoću reza bilo je međutim
teško konrolirati baš radi pomanjkanja
jedne objektivne metode mjerenja.
Ovdje opisana metoda mjerenja, kao i
instrumenat za mjerenje, trebali bi riješiti
ovo pitanje.


Kao elemenat h kojem ovisi finoća površine
Ifurnira, autor je uzeo udubine
koje nastaju prilikom ljuštenja na »tlačenoj
strani (tight siđe) listu furnira
uslijed čupanja drvnih vlakanaca. Te
udubine teku paralelno sa Ivlakancima.
Predmet mjerenja je đubljina tih udubina.
Mjerenje se vrši na još vlažnom furniru.
Važnost dubljine tih udubina, je U tome,
što o njima ovisi idebljina Sloja furnira
kojeg treba skinuti prilikom brušenja
da se dobije glatka površina, što one
mogu pokazati nedostatke u radu ljuštilice
i drugo. Kođ furnira sa nepravil




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 103     <-- 103 -->        PDF

nim tokom vlakanaca, kao oko kvrga,
gdje udubine ne teku paralelno i u jednom
smjeru, ne će se imoći dobiti posve
točni rezultati. Kako veličina udubina
nije jednaka po cijeloj površini lista [furnira,
a instrumenat za mjerenje određuje
dubijinu udubina samo na jednoj maloj
površini, to se prvo makroskopski rnora
odrediti onaj dio lista koji pokazuje najveću
grubost. Na tom se mjestu instrumentom
izmjere dubljine udubina, koje
onda definiraju finoću cijelog lista.


Za ispitivanje ´finoće površine furnira
bilo je oprobano više imetoda, ali je samo
jedna odgovarala za praktičnu primjenu
i izvan laboratorija. Ta metoda (straightline
shadow-sectioning method) ima za
princip bacanje sjene na površinu lista
furnira čija se površina ispituje. Instrumenat
se sastoji od jedne drvene kutije
u kojoj je na jednom kraju smještena
žarulja kao izvor svjetlosti. Na određenoj
udaljenosti od žarulje kutija je pregrađena,
a u toj pregradi načinjen je horizontalni
otvor ičija se visina može regulirati
pomičnim vertikalnim zaslonom.
Iza proreza na dnu kutije je otvor, koji
se namjesti na dio furnira gdje će se
mjeriti veličina udubina. Na gornjoj
strani kutije — nasuprot otvora u dnu —
nalazi se otvor sa povećalom, da se udubine
na furniru mogu bolje vidjeti. Svijetlo
od žarulje prolazi kroz horizontalni
prorez ii pada ikroz otvor u dnu kutije
na furnir. Donji rub proreza je posve*,
ravan i baca sjenu, koja na potpuno ravnoj
plohi završava također ravnom linijom.
Međutim, ako ploha na koju Sjena
pada nije ravna, kao kod furnira, nego
je izbrazdana udubinama, onda rub sjebe
ne će završavati ravnom, već nazubljenom
linijom. Naime, (na mjestu igdje sjena
pada ,na udubinu u furniru, sjena će
se produžiti u vidu zupca pa se tako dobije
rub sjene u obliku nazubljene linije.
Što je udubina dublja, to će i produženje
sjene, t. j . visina zuba, biti veća. Odnosi
između izvora svjetlosti i proreza u pregradi
uređeni su tako, đa određena visina
zupca t. j . sjene produžene na mjestu
gdje je udubina u furniru, predstavlja
određenu dubljinu udubine. Tako se
mjerenje dubine udubine svodi na mjerenje
visine sjene izdužene u udubini. Ovo
se mjerenje vrši pomicanjem vertikalnog
zaslona, kojim završava gornji rub
proreza u pregradi, i koji također baca
sjenu na furnir. MJkromettfičkim vijkom
podiže se ili spušta zaslon pa se tako
pomiče i rub sjene koju baca zaslon na
furnir. Kad rub isjene pomičnog zaslona
dotakne izduženi vrh sjene u udubini
furnira, na mikrometru se automatski


očita dubljina udubine. Kad se rub sjene
pomičnog zaslona poklopi za rubom sjene
koju -baca nepomični donji rub proreza,
% j . kad je prerez posve zatvoren,
ha mikrometru se čita mula. Najmanja
jedinica očitanja ina mikrometru iznaša
0,001" (0,025 mm).


Kao što je već rečeno, instrument se
stavi na onaj dio furnira koji prostim
okom izgleda najgrublji. Instrument se
zatim pomiče po izabranoj površini dok
se tae dođe do najveće dubljine udubine
i ta se onda izmjeri pomicanjem mikrovijka.
i !


Instrument mora stajati pod pravim
kutem prema smjeru pukotina.


Kontroliranje točnosti izmjere veličina
udubina vršeno je na taj način, Isto je
primjercima furnira, na kojima je pomoću
opisanog instrumenta izmjerena
finoća površine, brušenjem skinut sloj
furnira onolike debljine koliko je iznašala
izmjerena maksimalna dubljina udubina.
Dobijene površine furnira bile su
iza brušenja sve jednolike i glatke.


U članku su tabelarno prikazane neke
vrijednosti ovako opisanog mjerenja dU.
bljina udubina na furniru, a priloženo je
i nekoliko instruktivnih slika.


Ing. M. Brežnjak


ODREĐIVANJE KVALITETE PILJENE
POVRŠINE Kand. mehn. nauke E. A.
Ickovič: Kriterij kačevstva pilenoj poverhnosti,
Derevoobrabativajuščaja promišlenost,
No. 4, il&55, str. 14—15.


Za određivanje kvalitete piljene površine
autor predlaže originalnu metodu.
Čistoća reza ocjenjuje se po toj metodi
na taj način, da jse ina piljenu površinu
kapnu, s određene visine, kapljice neke
obojene tekućine; forma traga kojeg kapljice
ostave na piljenici odlučna je za
određivanje kvalitete dotične piljene površine.


Za ispitivanje pogodnosti ove metode,


autor je iz jedne piljenice različitim pi


lama izrezao probne daščice čije su po


vršine bile različite finoće, jer su ele


menti pila kod svake pile bili različiti.


Kao tekućina kojom se kapalo po (pro


bama uzet je rastvor KMnOt. Visina na


našanja kapljica bila je tolika, da nije


došlo do spajanja kapljica sa površinom


proba U kontinuirani tdk. U članku je


fotografijama prikazan trag koji su ka


pljice ostavile na probama. Na površi


nama uzdužnog reza trag kapljice bio je


u smjeru vlakanaca dva puta duži nego


u smjeru okomitom na vlakanca. Na po




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 104     <-- 104 -->        PDF

«


prečnim presjecima trag je približno imao
oblik kruga. U svakom slučaju je površina
traga kapljica bila to veća što je
bila finija piljena površina, t. ij. veća čistoća
reza. Kao kriterij kvalitete piljene
površine autor uzima površinu, koja se
dobije množenjem dviju dimenzija traga
kapljice-dužine i Širine, mjerene sa točnošću
od 1 nam.


Pokusi su bili vršeni na raznim vrstama,
a probe su vađene iz raznih dijelova
stabala i imale razne postotke vlažnosti.
Za različite su vrste dobiveni različiti
rezultati. Tako je kod proba iz bukovine
na poprečnim rezovima srednja površina
traga iznašala 120 mm´2, a kod ariša 245


mm-. Postotak vlažnosti i položaj probe
u stablu pokazali su se nevažni.


Opisanim načinom određivanja čistoće
reza autor se poslužio za ispitivanje
utjecaja uređenja zubi pila na kvalitet
piljene površine. Na temelju tih ispitivanja,
čiji su rezultati grafički prikazani
u članku, autor pokazuje objektivnost u
prosuđivanju čvrstoće reza pomoću opisane
metode.


Uredništvo časopisa Derevoobrabativajušćaja
promišljenost priznaje originalnost
autorove metode za određivanje
čistoće reza, ali smatra da bi je trebalo
još svestranije provjeriti.


Ing. M. Brežnjak


NOVE KNJIGE INOSTR. ŠUM. LITERATURE


Hans Gldser: Untersuchungen
iiber die chemische Entrincfung
und lihre Anvvendfoarkeit
in deutschen W a 1 d e r n.
1955 g.


Knjiga je ma 96 stranica sa 23 tablice,
41 slikom i sa 2 obojene tabele. Sauerlanders
Verlag, Frankfut a. M. — Cijena 8
DM.


Okoravanje građevnog drva zauzima
30—40°/o radnog vremena utrošenog u
sječu. Autor je htio smanjiti taj velik
gubitak vremena ili ga sasvim isključiti.
U tu je svrhu upotrebio otrov da umrtvi
živo stablo i kad mu kora olabavi, lako
se onda odvoji. Postupak je ovakav: Stabla
obilježena za sječu, prstenuju se nisko
pri zemlji već rano u proljeće, pa se
ta ogoljela traka premaze rastopinom ili
pastom otrova. Za par nedjelja ugine
stablo, a zimi kad se obori, kora mu lako
otpane. U SAD i Njemačkoj uspješno se
upotrebljava natriumarsenit, ali budući
da je vrlo otrovan, ne smije se u svim
prilikama upotrebljavati. Zato je autor
pokušao preko 1-00 drugih spojeva i utvrdio,
da se gotovo isto postiže i sa neopasnim
amoniumbifloridom u obliku
paste. !


Erwin Schimitschek: Schiissel zur
Bestimmung der wichtigsten
forstlich schadlichen Ka fer.
Drugo izdanje isa 145 slika i 3 tabele. .109
str., tvrdo vezano. Springer Verlag, Wien
1955. Cijena 14,S0 S. Fr.


Knjiga se preporučuje studentima šumarstva
za brzu i laku determinaciju
šumskih štetnika.


R. Tredelenburg I H. Mayer-Wegelin:
Das Holz als Rohstoff. Carl Hanser
— Verlag, Munchen 1955. 541 str.
38, 50 DM.
Ovo je djelo dopuna međunarodno priznatom
djelu Kollmanna »Holztechnololie
«. Mayer-Wegelin, poznati istraživač
drveta, temeljito je preradio i nadopunio
u svim dijelovima prvo izdanje pok.
Tendelenburga. Knjiga se može svim šumarima
toplo preporučiti. >


Erwin Buchholz: Das Problem


đer Umgestaltung der Natur
in der Sowjetunion und seine
geschichtlichen Voraussetz
u n g e n. Isar-Verlag, Munchen 1954, 15
stranica.


Autor iznosi sažete zanimljive podatke
na pr. o prvoj ruskoj knjizi o uzgoju
šuma Zjablous/cog od g. il®94, o tom kako
se obešumila južna i centralna Rusija,
što je počelo već krajem 117 vijeka, a kulminaciju
postiglo u najnovije doba. Osobita
su pustošenja vršena Iza vrijeme posljednjeg
rata. Uglavnom se može reći
da je šumski fond u posljednjih 150 g.
sve više padao, a obnova šuma nije bila
dovoljna. Međutim, najnoviji plan iz 1B48


g. predviđa tako grandiozna pošumljavanja,
da bi se postiglo ono stanje u kom je
površina šuma bila 1800 g. Godišnje će se
pošumiti 1 milion hektara. Naročito su
velike površine određene za hrastov e
kulture.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 105     <-- 105 -->        PDF

Rudiger Knapp: Experimentelle
Solzilogie der hoheren Pflanz
e n. Verlag Eugen Ulmer, z. Z. Ludwigsburg
(Wurtt), 1954. Ima 202 str., 50
slika i 65 tabela. Popluplatno, cijena
14,50 DM.


Autor ,je nastavnik na univerzitetu u
Kolnu i na vis. teh. školi u Darmstađtu.
U knjizi iznosi najvažnija svoja i tuđa
istraživanja o uzročnoj vezi i temeljima
zajedničkog života biljaka i o rtom kako
su nastale biljne zajednice. Tu su i brojni
podaci koji nisu još nigdje objavljeni.
Nakon ovoga uslijedit će i drugi dio.


Heinrich \Valter: Einfuhrung in
die Phytologie, Bd. III. Grundlagen
der Pflazenverbreitung. 1- Teil, Standortslehre
(analvstisch-okologische Geobotanik).
Eugen Ulmer, Stuttgairt, 1961.
525 str., 229 slika. Cijena 29,80 DM.


Prve dvije knjige ovog djela bile su
uvod u opću i posebnu botaniku, a ova
treća interasirat će i uzgajivača šuma.
Autor je proširio svoj vidokrug putovanjima
Afrikom, USA, Sredozemljem i čitavom
Evropom. ´


Hans Gldser: Die Ernte desHolz
e s. Wirtschafts- und ´Forstverlag Euting
KG, Neuwieđ 1956. 174 str. 113 slika. 2.
izdanje broširano 7,40 DM.


Ova je Iknjiga toila rasprodana u prvoj
godini kako se je pojavila i već je trebalo
štampati 2. izdanje. To je dokaz
njezine velike potrebe za šumarsku praksu
i ujedno njezina ocjena.


A. Scheibe: Einfuhrung in die
allgemeine Pflanzenzuchtung.
Lehrbuch fiir Studierende der Landwirtschaft,
des Gartenbaus und der Forstwirtschaft
sowie fiir die zuchterische
Praxis in 30 Vorlesungen. Verlag Eugen
Elmer, Ludwigsburg, 1951. 475i str. sa 122
slike. Cijena kartonirano 18 DM, u platnu
19,60 DM.
Autor ne prikazuje Isamo ono jšto je postignuto
u nauci o oplemenjivanju biljaka
nego daje i poticaj za dalji razvitak
nauke i prakse u tom radu. Pisac je nastojao
đa jednostavno i jasno izloži temelje
nauke o genetici i to potkrijepi
jednostavnim primjerima. Obrađena je


i sama tehnika pojedinih radova, pa će
u tome mnogi praktičar naći upute i odgovore
na postavljena pitanja.


J. Weck: Forstliche Zuwachsund
Ertragslehre. Drugo prerađeno
i popunjeno izdanje. 160 str. Neumann-
Verlag-Radebeul u. Berlin 1955.
Cijena Fr. 14,75.
Prof. dr. Weck radi na Saveznom institutu
u Reinbeku, pa je na osnovici
svog dugogodišnjeg naučnog rada prikazao
u ovoj knjizi temelje uzgajanja i
uređivanja šuma. a što je veoma važno,
svuda se na prvom mjestu ističe biološka
podloga. On je pokušao i da izračuna
prihodnu mogućnost šuma u obje Njemačke
i došao do zaključka da bi šumska
površina ođ 10 mil. ha mogla trajno
proizvoditi 43 mil. kub. m godišnje (od
toga srnrča i jela 45°/o, bor i ariš 24°/o, a
ostali 31°/o otpadao hi na listače). Međutim,
današnji prirast od 20 mil. kub. m
ne zadovoljava, jer je za i86fl/o niži od
mogućeg.


Knjiga će ido´bro doći i praktičaru i teoretičaru,
pa je možemo svima preporučiti.


H. Winkelmann: Veredlung und
Veredlungsarten im der Obstbaumschule
und im Obstbau.
Verlag Eugen Ulmer, jetzt Stuttgart O.
4-to izdanje, 82 str., 36 ´slika. Cijena 3 DM.
Knjižnica prikazuje u vanredno jasnom
izlaganju temelje i važnost oplemenjivanja,
ilustrirana je s dobrim fotografijama
i bogata sadržajem.


E. Hornsmann: Der W a 1 đ. Dalp-
Taschenburcher Nr. 312. Bern (Francke)
1955. 119 str., 4 tablice. Cijena 2,90 šv. Fr.
Za ovaj svoj rad pisac je stekao zasluženo
prizanje, jer je pisano zanimljivo
i lakim stilom.


Georg Boros: Botanisches W 6 r-
t e r b u c h. IS. - Hirzel - Verlag, iZurich,
1955, 255 str. Cijena 27,45 Fr.


Autor objašnjava botaničke pojmove,
stručne termine, imena vrsta i nauka o
nasljeđu sve to u jednostavnom i lako
shvatljivom obliku, ali ipak ostaje na
nivou nauke. Ovaj savjestan rad zaslužuje
pažnju stručnjaka.


Đ. K.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 106     <-- 106 -->        PDF

NOVI ČASOPIS »JUGOSLAVENSKI godišnju knjigu. Svim predplatnicima
PREGLED« unapred će se slati godišnje korice koje
će imati ugrađen patent za pričvršćiva


Na inicijativu Sekretarijata za infor


nje pojedinih svezaka.


macije SIV-a pokrenuta je informativnodokumentarna
publikacija »Jugoslaven
»Jugoslavenski pregled« prikazuje sleski
pregled« koja će sistematski pregledeće
oblasti:
dno i sažeto donositi faktografske pri


Demografija


kaze o Jugoslaviji. Ova publikacija će


Državno i društveno uređenje


prema utvrđenom sistemu i tehnici, iz


Političke i društvene organizacija


lazeći svakog mjeseca u izdanju Publi-


Privreda


cističko-izdavačkog zavoda »Jugoslavija«


Nauka, kultura i prosveta


pružati kontinuirani pregled činjeničnog


Narodno zdravlje


stanja na svim područjima jugoslaven


Socijalna politika


skog života. »Jugoslavenski pregled"« do


Fizička kultura i tehničko vaspitanje


nosi autentične padatke. Za pisanje i
proveravanje tekstova angažovani su Odnosi sa inostranstvoim
državni i društveni funkcioneri, ustaJugoslavenska
narodna armija
nove i organizacije.


Pored tekstuelnog dela »Jugoslaven


Od 1948 do 1952 godine izlazio je u naski
pregled« će uz svaku informaciju
šoj zemlji »Informativni priručnik o Jugde
je to potrebno objavljivati grafikon,


goslaviji« u izdanju Direkcije za inforšeme,
karte. Nova publikacija će biti
macije Vlade FNRJ. Nova publikacija snabdevena indeksima i to po rubrika


»Jugoslavenski pregled« biće u sadržin-ma, analitičkim i generalnim indeksom
skom pogledu slična ovoj publikaciji. naslova. Time publikacija dobija u pre


»Jugoslavenski pregled« će izlaziti svaglednosti
i postaje još pristupačnija.
kog meseca na 48 stranica formata
20 X 28 cm, štampače se latinicom, ekavZa
sve pojedinosti obratiti se: Redakski,
petitom i nonparelom, prelom dvo-cija »Jugoslavenskog pregleda«, Dečanstupačni.
Mesečne sveske uvezivaće se u ska br. 12/1 sprat Beograd.


ŠUMARIJA DVOR


Raspisuje


I. JAVNO NADMETANJE
za izgradnju šumske ceste Cvetojicići—Javnica u dužini od 6 km
i objektima sa predračunskom sumom od 39,000.000.— Din


Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija za navedeni objekt mogu se
vidjeti svakog dana od 8—14 sati u uredu Šumarije Dvor.
Nadmetanje će se održati 30. V. 1957. g., u 11 sati u kancelariji Šumarije
Dvor.
Nadmetanje će se izvršiti prema propisima Pravilnika za provedbu Uredbe


o izdavanju građevinskih radova na izvođenje putem javnih nadmetanja.
Interesenti su dužni po uredbi o građenju položiti kauciju 5% od predračunske
sume na žiro račun Šumarije Dvor kod Narodne banke — Dvor broj 434-T-75.
Ponudi treba priložiti:


1. Potvrdu o registraciji poduzeća i ovlaštenje o izvedbi građevinskih
radova.
2. Potvrdu od Narodne banke da je poduzeće kreditno sposobno.
3. Ovlaštenje za lice koje zastupa poduzeće.
Šumarija Dvor


ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NR


Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg br. 11, telefon 36-473 —


Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove ostalih šumarskih društava


Jugoslavije Din 800.—, za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih


škola Din 200.-, za ustanove Din 2.400.-. Pojedini brojevi; za članove, studente šumarstva i


učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 100.-, za ustanove Din 200.-. Za
inozemstvo se cijene računaju dvostruko. - Račun kod NB Zagreb 40-KB-6-Z-1751. - Tisak:


Grafički zavod Hrvatske, Zagreb