DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 62 <-- 62 --> PDF |
5. Sastanke republičke komisije treba održati prema potrebi, a svakako dva puta godišnje (u proljeće i jesen). 6. Treba donijeti isto prije propise o: — zaštitnoj islužbi uzgoja topola — kaznenim mjerama prema štetočincima. 7. Organizirati zaštitu fito-sanitetske službe kod Uzgoja topola IU, koordinaciji sa Upravom za zaštitu bilja. 8. Posvetiti (punu pažnju propagandi kao i širenju akcije uzgoja topola na privatnom ´sektoru, te omogućiti izdavanju sadnog materijala po cijeni koštanja. Pružati besplatnu stručnu pomoć interesentima uzgoja topola. 8. Kod uzgoja topola provađati mehanizaciju radova, -gdje god je to moguće i rentabilno. 10. Održati instruktaže i ekskurzije o pitanju uzgoja topola i to kako u (republičkom tako i u kotarskim razmjerima. 11. Održavati svake godine na fakultetu postdiplomski studij iz uzgajanja i zaštite topolovih kultura. 12. Republička ikomisija treba da što prije razmotri nadležnost republičke, kotarske odnosno općinske komisije za uzgoj topola i o tome stavi svoj prijedlog Saveznoj komisiji. 13. Republička komisija treba da se bori za osiguranje financijskih sredstava za uzgoj topola od zainteresiranih organizacija iz njihovih fondova za šumarstvo, poljoprivredu, vodo-orivredu, putove i komore. Ovim sredstvima treba naročito potpomagati vanšumski uzgoj topola. 14. Institut za šumarska i lovna istraživanja treba da pruži što više pomoći uzgajivačima topola i da se S njima što više poveže. Nakon toga proširena je dosadašnja republička komisija. Za predsjednika ie izabran drug Jovica Sijan. Savjetovanje Jugoslavenske komisije ea topole održano je 16. i 16. IV. . g. u Bilju. A-ć SAVJETOVANJE O STRUČNOJ ŠTAMPI Ovo je savjetovanje organizirao Savez šumarskih društava Jugoslavije. Održano je u Zagrebu 16. III. l!95´7. Prisutni su bili urednici listova iz svih republika (izuzev Slovenije). Referat o stručnoj štampi održao je tajnik Saveza ing. Lj. Petrovic, a urednici republičkih stručnih listova podnijeli su izvještaje o stanju u pojedinim republikama. Na Savjetovanju je zaključeno da ,se uspostavi uža saradnja urednika svih časopisa, naro čito u (pogledu autora ikoji članke odbijene po jednoj redakciji dostavljaju drugim časopisima. Nadalje je zaključeno da se dadu preporuke Savezu, da se broj časopisa svede na (mjeru koja bi odgovarala našim i potrebama. Irna izdanja koja nemaju opravdanje za izlaženje jer iznose materiju koja se može objavljivati u bilo kojem od republičkih časopisa. Razmotren je i kvalitet pojedinih časopisa, način njihova [financiranja itd. sa svrhom da se publicistička stručna djelatnost ne odvija stihijski, već organizirano i planski. O svim ovim problemima raspravljati će se na budućem plenumu´ Saveza. A-ć SAVJETOVANJE O KADROVIMA UŠUMARSTVU Savjetovanje o kadrovima u šumarstvu održano je u Banja Luci dne 18. i 20. II. 1957. na inicijativu Savezne Poljoprivredno- šumarske komore FNRJ i Saveza šumarskih društava FNRJ. Savjetovanje je otvorio ing. Petković Bratislav, član predsj. S. P. B. koji je pozdravio sve prisutne i između ostaloga iznio: Već duži period vremena, a naročito poslije 1960. prestankom važenja propisa donesenih u doba administrativnog upravljanja privredom, sve više se ukazivala potreba da se problem kadrova u šumarstvu razmotri na jednom iširem — jugoslovenskom nivou i da se dovedu u sklad velike nejednakosti.koje su u tom pravcu nastale u pojedinim republikama, i d´a se stvore bolji uslovi za brže poboljšanje stanja šuma i šumske privrede i poveća proizvodnost rada. Šumarstvo u odnosu na ostale privredne grane ima svoje.specifičnosti, a podvrgnuto opštim zakonima razvitka našeg socijalističkog društva treba da u njemu nađe pravo mjesto i značaj. [Neprekidni razvitak proizvodnih snaga, novi socijalistički društveni odnosi, težnja za unapređenjem produktivnosti rada i uvođenje intenzivnog gospodarenja sa šumama bezuvjetno traži Isposobne i Jkvalifikovane stručne kadrove čije znanje i stručna Isprema treba da omogući da se postavljeni zadaci savladaju i izvrše. Problem stručnih kadrova i njegovo stručno usavršenje ne može se posmatrati odvojeno već ga treba sagledati i rješavati kompleksno u odnosu na radnike, lugare, tehničare i inženjere, sa ciljem da se njihov položaj, stručna sprema, radna mjesta i djelatnost u procesu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 87 <-- 87 --> PDF |
Iznoseći ovaj prijedlog proračuna upravni odbor Društva smatra potrebnim, da glavna skupština prilikom njegovog raspravljanja i konačnog usvajanja, dade potrebne sugestije novom upravnom odboru. Predlažu se: 1) Prijedlog proračuna primitka 2. Prijedlog proračuna izdatka. IZVJEŠTAJ NADZORNOG ODBORA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH ZA 1956. GODINU Potpisani članovi nadzornog odbora pregledali smo danas cjelokupno blagajničko poslovanje društva u 1956. godini, sve u redu pronašli i ustanovili slijedeće stanje: Ukupni primici Din 35,595.226.— Ukupni izdaci Din 34,564.279.— Saldo blagajne na dan 31. siječnja 1957. . . . Din 1,025.947.— u blagajni i Din 294.076.— na t. rn. N. B-e Din 731.871 — SVEG A Din 1,025.947.— Ovakvom realizacijom primitaka i izdataka ostvareno je povećanje društvene imovine sa koncem mjeseca siječnja 1957. godine u visini od ukupno Din 5,649.411.— .. . ili cea 14,3°/o Na temelju gornjeg izvješća predlažemo i molimo za podjeljenje razrješnice sadanjem upravnom odboru. U Zagrebu, dne 31. siječnja 1957. II. GODIŠNJA SKUPŠTINA STRUČNOG UDRUŽENJA ŠUMSKO PRIVREDNIH ORGANIZACIJA HRVATSKE ODRŽANA DNE 16. III. 1957. U ZAGREBU Skupštinu je otvorio predsjednik Upravnog odbora ing. Zivković Vilim, koji poziva sve prisutne, da jednom minutom šutnje todaju počast preminulom predsjedniku Savezne Narodne skupštine drugu Moši Pijadi. Svi delegati ustaju i odaju počast minutom šutnje. Predsjednik predlaže da se pošalje sa- učešće u vidu telegrama Saveznoj narodnoj skupštini Beograd. Prijedlog se usvaja. Nakon toga predsjednik pozdravlja druga Sijana Jovicu, sekretara za šumarstvo Izvršnog vijeća Republike, Genu Jurića, predsjednika Republičkog vijeća sindikata Polj. šum. radnika, dr. Benić Roku, predstavnika Polj. šumar, fakulteta Zagreb, dr. Potočić Zvonimira, predstavnika Ekonomskog fakulteta Zagreb, ing. Buru Dmitrija, predstavnika Saveza NADZORNI ODBOR: 1) Ing. Matija Butković 2) Ing. Jerko Došen Polj. šumarske komore, ing. Pajić Duška, predstavnika Polj. šumarske komore Bosne i Hercegovine, ing. Presečfci Franju, predstavnika Stručnog udruženja Slovenije, Vuka Pečanića, predstavnika Stručnog udruženja drvne industrije Zagreb, Jakšić Nikolu, predstavnika Polj. šumar, komore Zagreb, ing. Supek Vladimira, predstavnika Instituta za šum. i lovna istraživanja Zagreb, ing. Šepić Nikolu, predstavnika Šumarskog društva NRH, Grgić Josu, predstavnika Lugar, društva NRH sve prisutne inspektore i delegate. Skupštinu su pozdravili ing. Presečki u ime Stručnog udruženja Slovenije, ing. Pajić u ime polj. šumarske komore B i H, ing. Bura u ime Savezne Polj. šum. komore Beograd, te ing. Šepić Nikola u ime Šumarskog društva Hrvatske. U ime radnog predsjedništva skupštinom dalje rukovodi ing. Oštfić, koji predlaže slijedeći dnevni red: 1. Izvještaj sekretara o radu Udruženja i prijedlogu proračuna prihoda i rashoda za g. 1957. s planom rada, te iz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 86 <-- 86 --> PDF |
2. Šumarski list: Obzirom da su troškovi izdavanja veliki, i da gubici na izdavanju lista onemogućuju njegovo poboljšanje i proširenje, predviđa se: a) puna naplata potraživanja iz ranijih godina; b) povišenje redovne godišnje pretplate i to: za ustanove na Din 2.400.— za članove na Din 800.— za nečlanove na Din 1.200.— za studente na Din 200.— Ovim povišenjem ne mijenja se visina dosadašnje članarine gospodarskih članova Društva. 3. Šumarske novine: Kao i kod Šumarskog lista, i ovdje su troškovi izdavanja veliki, te dosadašnja pretplata nije u stanju iste pokriti. Iz tih razloga se predviđa: a) puna naplata potraživanja iz ranijih godina b) povišenje pretplate na Din 360.— godišnje, odnosno Din 30.— po broju. 4. Stare publikacije: Predviđa se znatan prihod od prodaje starih publikacija, koje ovo Društvo ima na zalihi. U slijedećem broju »Šumarskog lista« dat će se pregled zalihe uz oznaku cijena, pa se preporuča šumarijama i pojedinim članovima, da si potrebe namire. B. Izdaci 1. Osnovni društveni izdaci: a) obavezni doprinosi Savezu SD FNRJ i DITH-u predviđaju se u određenim iznosima; b) predviđa se pripomoć Udruženju studenata šumarstva u Zagrebu kao i prošle godine; c) predviđaju se neophodni izdaci za djelovanje Društva, održavanje društvenih prostorija, te nabavku knjiga i potrebnog inventara; d) svi ostali izdaci predviđaju se u redovnoj potrebnoj visini. 2. Šumarski list: Predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih koštanja izdavanja. 3. Šumarske novine: Predviđaju se izdaci na osnovu današnjih stvarnih troškova izdavanja. 4. Nove publikacije: Predviđaju se još uvijek znatna sredstva za štampanje novih publikacija i to: a) manjak službenik tiskanica šumarijama; b) šumarska bibliografija 1945—1955; c) lugarska službena knjiga; d) tablice za kubiciranje; e) mali šumarsko tehnički priručnik. Na temelju naprijed iznijetog proizlaze i glavne karakteristike ovog prijedloga proračuna i to: 1) Neophodna potreba naplate kako redovne članarine Društva i pretplata na na »Šumarski list« i »Šumarske novine«, tako i naplata svih potraživanja iz ranijih godina. U izvršenju prednjeg treba da aktivno sudjeluju i klubovi na terenu. 2) Unovčenje dijela postojeće zalihe publikacija. 3) Još uvijek obiman rad na izdavačkoj djelatnosti za potrebe struke. 148 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 74 <-- 74 --> PDF |
stručnosti pa kroz sav naš tad pa i kroz pisanje u stručnoj štampi mora da se ogledaju zakonitosti socijalističkog dru štva u svim njegovim aspektima. A od toga u Šumarskom listu čitamo veoma malo. Tu dakle moramo da prekinemo sa dosadanjom praksom i da se aktivizira mo i u štampi. Svi smo svijesni toga kakav list želi mo i kakav bi on trebao "biti. Put kalko treba da ga poboljšamo određen je na šom društvenom organizacijom. Angaži ranjern članova u pisanju prikaza, struč nih radova pa i naučnih članaka, klubovi mogu da vrše važnu odgojnu ulogu mla dih stručnjaka. U tome trebaju prednja čiti stariji i iskusniji članovi. U našem glasilu trebamo čuti i riječ stručnih ru kovodilac. Njihovo iskustvo i poznava nje problema koje rješavaju u skladu sa principima naše opće društvene i eko nomske perspektive, obavezuju ih da kroz stranice našeg stručnog glasila budu učitelji mlađim, da ih vode kroz struku dajući im poticaja da razvijaju svoju inicijativu i steknu sigurnost za samo stalno rješavanje tih problema. Klubovi su stali na svoje noge, oni bi trebali usvojiti preporuku da u svojim radnim planovima uvrste kao jedan od primarnih zadtaka mobilizaciju članova za suradnju u stručnoj štampi. Oni će tako postati važan faktor u odgoju ljudi naše struke, u stručnom društvenom i političkom pogledu. Mogućnosti su tu i treba ih iskoristi.« Treba imati u vidu, rekao je dalje drug Androić, da je urednik nemoćan pojedinac, ali pomoću kolektiva može stvoriti sve. Slabosti i uspjesi Šumarskog lista jesu i ostat će zajedničke slabosti i uspjesi. Nakon urednika Šumarskog lista, dao je izvještaj urednik Šumarskih novina ing. V. Cvitovac. On je naglasio da se koncem 1966. g. navršilo S godina izlaženja Šumarskih novina. Kroz cijeli taj period uložilo se dosta truda d´a bi list ispunio svoju zadaću. Cijelo to vrijeme uredništvo se bavilo sa istim nedaćama među kojima je najvažnija nedovoljna suradnja. Pored Inženjera koji su davali stalnu saradnju, urednik je istakao primjer tehničara Mate Rajčica koji je obilno surađivao u listu, a zatim lugare Radić Nemanju i Labus Miću. Tiraž lista je ove godine povećan sa 2.600 na 2.800 primjeraka Novo osnovano Lugarsko društvo kani preuzeti Šumarske novine nakon što se organizaciono i financijski ojača. List je koristan i potreban Šumarskom osoblju — izjavio je drug Cvitovac — pozivajući članstvo da pomaže sarad njom i propagandom svoj list. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ podnio je ing. J. Peternel. Taj izvještaj donosimo na kraju u cijelosti. Poslije toga dao je izvještaj ing. Pere u ime suda časti, a zatim ing. Mata But ković u ime nadzornog odbora predloživ ši da se starom odboru dade razrješnica. IZVJEŠTAJ KLUBOVA. Kroz ove izvještaje moglo se vidjeti najvažniji stručni i društveni problemi koji su tištali teren. Klubovi su riješavali te zadtke, neki sa više neki sa manje uspjeha. Oni su ostvarivali saradnju struke i narodnih vlasti kod rješavanja privrednih (u. prvom redu šumarskih) problema na svome području. Gotovo svaki klub bio je aktivan predavanjima za svoje članove, ekskurzijama a naročito su se klubovi angažirali da pomognu riješiti mnoge organizacione i stručne probleme. Iz izvještaja klubova vidi se život i rad ljudi koji taj posao obavljaju. Čini nam se da klubovi nalaze sami sebe i sadržaj rada, i da su neki postigli velike uspjehe iako je daleko od toga da su klubovi dali sve što su mogli dati. Navodimo neke dijelove bogatog materijala iz izvještaja klubova. Za KLUB SISAK podnosi izvieštaj drug H a r a p i n. Iako tek nedavno osnovan klub je kao cjelina pokazao veliki interes za rad. Članstvo je bilo zainteresirano na rješavanju problematike operative. Klub je tretirao: problem izrade perspektivnog plana razvoja šumarstva i drvne industrije svoga područja, pitanje uzgoja kestena, topola, gospodarenje privatnim šumama, pošumliavanje, čišćenje i uzgoja. Kao najvažniji problem, koji je na nekoliko sastanaka diskutiran, jest problem intenzivnijeg provođenja radova na njezi mladika, čišćenju guštika i proredi državnih šuma. Velike, nenjegovane, takoreći zapuštene površine mladih sastojina, sa neizgrađenim komunikacijama, a često i nepristupačnim površinama iziskuju forsiran tempo rada i ulaganje znatnih materijalnih sredstava. KARLOVAC. Izvještaj podnosi drug Lebar. Plan rada ovoga kluba vidi se iz zaključaka godišnje skupštine: 1. da se Šumarsko društvo angažira oko zabrane proizvodnje hrastove tehničke cjepanice, a´ na osnovu održanog referata ing. Šulentića, 2. da se Društvo angažira u pitanju stručne izobrazbe i rada šumarskog tehničara, a u vezi referata ing. Mrzljak Ivana »Lik i mjesto šumarskog tehničara «. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 72 <-- 72 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI 78. GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE Skupština je održana 14. veljače 1957. god. u prostorijama Društva u Zagrebu. Skupštinu je otvorio predsjednik. Društva ing. A. Lovrić, pozdravivši od prisutnih: člana ´Izvršnog vijeća Sabora NR Hrvatske Milana Majstorovića, sekretara Sekretarijata za šumarstvo Jovicu Sijana, predsjednika poljoprivredno šumarske Komore NR Hrvatske Nikolu JakšićGeđu, predstavnika Polj. šumarskog fakulteta prof. dr. Zlatka Vajdu, predstavnika Saveza I šumarskih društava ing. Matu Butkovića, predstavnika Društva NR Slovenije Lojzu Funkla, predstavnika Udruženja drvno-industrijskih poduzeća Vuka Pećanića, predstavnike Udruženja šumsko-privrednih poduzeća Hrvatske ing. Vilima Zivkovića i ing. Mladena Novakovića, predstavnika Lugarskog društva Hrvatske Josipa Grgića i kao sve ostale prisutne delegate. Nakon što je predsjednik pročitao pozdravne brzojave Šumarskih društava: NR Srbije, Bosne i Hercegovine te Makedonije, zamolio je prisutne da iminutom štunje odaju poštu umrlim drugovima: ing. Mujdrici Mihajlu i Mehelčić Mladenu. Dnevni red je bio slijedeći: 1. Izvještaj tajnika o radu Društva u 1956. god.; izvještaji urednika Šumarskog lista i Šumarskih novina, blagajnika, suda časti, nadzornog odbora i šumarskih klubova. 2. Diskusija o izvještajima 3. Izbor novog upravnog odbora i ostalih organa. IZVJEŠTAJ TAJNIKA podnio je ing. A. Horvat. Prije samoga izvještaja on je podsjetio na 33-godišnjicu smrti Vladimira Iljića Lenjina, na što se delegati ustaju i kliču »Slava mu«! Tajnik konstatira da je ovogodišnji odbor radio samo 9 mjeseci. Zato vrijeme Upravni je odbor u skladu sa stvaranjem komora odnosno Stručnog udruženja šum. privrednih organizacija donosio jedinstveni stav struke po određenim problemima šumarstva. O izvršenju zadataka formuliranih u zaključcima 77. igod. skupštine drug Horvat je između ostaloga izjavio slijedeće: ORGANIZACIJA DRUŠTVA »Kako je poznato 1955. godine pristupilo se reorganizaciji narodne vlasti, tako da su mnogi stari kotarevi fuzionirani. Novi kotarevi postaju značajne organizacione jedinice koje obuhvaćaju i velik broj šumarija. Kao zaokružene ekonomske .cjeline unutar kojih šumarstvo kao privredna grana treba naći svoje mjesto, pristupilo se razmatranju tog pitanja sa tog aspekta, te se stalo na gledište da društvenu djelatnost treba saobraziti novim uslovima. Obzirom na rasprostranjenost šuma i teritorijalnu podjelu šumarija nije se moglo ostati na dotadanjih 12krubova, već se pristupilo prema zaključku skupštine formiranju novih klubova. To formiranje završeno (je tek početkom ove godine. Danas imamo 20 klubova sa sjedištima: u Vinkovcima, Ogulinu, Daruvaru, Karlovcu, Splitu, Osijeku, SI. Požegi, Novoj Gradiški, Zagrebu, Virovitici, Bjelovaru, SI. Brodu, Gospiću, Kutini, Varaždinu, Rijeci, Sisku, Puli i Koprivnici, a pred nekoliko dana primili smo obavijest da je za područje NOK-a Našice osnovan klub u Đurđenovcu. Upravni odbor smatra da bi rad klubova trebao biti usmjeren na: — usku suradnju sa narodnim vlastima pri osvjetljivanju šumske problematike svog područja; — ideološko-politički rad; — stručno izdizanje kadrova (predavanjima, seminarima, stručnim ekskurzijama i si.); — objavljivanje stručnih članaka u istručnoj štampi kao i članaka iz struke u dnevnoj štampi; — izdavačku djelatnost. Iz izvještaja koje su podnosili predstavnici pojedinih klubova na plenumu vidi se da je rad klubova krenuo. Iz današnjih izvještaja vidjet će se u kojoj mjeri je ostvaren program, te će ova skupština moći dati smjernice za daljnji rad klubova. Veza između klubova i društva nije bila onako prisna kako !se je želilo. No ipak prema mogućnostima veza sa terenom je održavana, te su tako predstavnici upravnog odbora bili na poziv klubova u Bjelovaru, Karlovcu i Rijeci. Prema zaključku 77. redovne skupštine dana je direktiva da se organizira posebna sekcija lugarskog osoblja. Međutim, u 1957. godini obrazovao se incijativni odbor lugara, koji su želili da se osnuje zasebno Lugarsko društvo Hrvatske. Na razgovorima koji su vođeni između upravnog očfro-a ovog društva i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 71 <-- 71 --> PDF |
vezu poljoprivredno šumarskih komora FNRJ u ikojoj treba da (bude zastupljeni: sve privredne organizacije, stručna udruženja, sindikati, škole te državni organi šumarstva i da ista koordinira rad po problemima stručnog školstva. FAKULTETI U Jugoslaviji danas imamo Šumarske fakultete u Beogradu, Zagrebu, Ljubljani, Sarajevu i Skoplju. Šumarskim fakultetima treba dati karakter visokih stručnih (škola u kojima će se više nego do sada posvećivati pažnja praktičnoj nastavi i sa uobičajenih vježbi preći na konkretan rad u proizvodnji t. j . na rješavanju i (izvođenju zadataka kakvi budućeg inženjera očekuju u praksi. Radno-praktičnom dijelu školovanja treba dati u nastavi odgovarajući značaj kao i teoretskom dijelu. U obrazovanju šumarskih inženjera treba ići na stručnjaka općeg smjera, a za potrebe drvne industrije obrazovati stručnjaka isto tako općeg smjera. Da bi se omogućilo izvođenje praktične nastave na fakultetima treba ih obezbijediti sa fakultetskim dobrima i potrebnom savremenom opremom. Ovakav način stvorit će uslove i obavezu da se fakulteti (škole) još više približe praksi. Inženjerima treba obezbijediti organizovan pripravnički staž po završetku fakulteta kao sastavni dio stručnog obrazovanja. Nadležni šumarski organi treba da odrede na kojim šumskim upravama, ustanovama i pogonima treba staž Izvršiti, i u tu svrhu treba osigurati potrebna financijska sredstva za stažiste. Program za polaganje stručnog ispita za šumarske inženjere treba revidirati i prilagoditi ga praktičnim potrebama. Članovi ispitne komisije treba da budu u pravilu stručnjaci iz operative. Za užu specijalizaciju omogućiti post diplomski studij i specijalizacije, struč njacima iz prakse na određenim kate drama fakulteta, institutima i uzornim oglednim dobrima (pogonima) koji budu za to osposobljeni i opremljeni. Kursevi i seminari kao dopuna i osvježenje zna nja treba da budu stalan metod usavrša vanja stručnih kadrova. Specijalizacija stručnjaka treba, da se vrši prvo u našoj zemlji pa tek onda u inostranstvu. Način dosadašnjeg odabiranja stručnjaka za specijalizaciju u inostranstvu nije uvijek zadovoljio. Smatra se da bi odabiranje kadrova koji odlaze na specijalizaciju u inostranstvo trebalo vršiti konkursom i putem stručne komisije sastavljene od predstavnika republičkih organa za šumarstvo, Komore, društva inženjera i tehničara, instituta, fakulteta i Udruženja proizvođača. Izbor i odabiranje tema za specijalizaciju trebalo bi da vrši jedna savezna komisija u kojoj bi pored predstavnika Sekretarijata za poljoprivredu i šumarstvo ulazili predstavnici republičkih sekretarijata, Saveza (šumarskih društava i Saveza poljoprivredno šumarskih komora FNRJ. Preduzećima — ustanovama se preporučuje da na postdiplomske studije šalju prvenstveno one stručnjake koji su proveli u praksi barem 3—5 igodina. Dosadašnji kursevi i seminari u pojedinim republikama pokazali su se vrlo korisnim za uzdizanje stručnjaka iz prakse. Republička šumarska društva, instituti, sekretarijati, ´stručna udruženja i komore treba da nastoje da u tom pravcu obrazuju stalne kursne centre, a šumarski fakulteti i instituti da organizuju ferijalne seminare za stručnjake iz prakse iz pojedinih oblasti šum. nauka. Ovim kursevima i seminarima treba dati širi publicitet putem stručne štampe, kako bi se omogućilo učešće stručnjaka iz svih republika. Stručna literatura Stručno izdavačku djelatnost treba koordinirati u okvira Jugoslavije, kako se ne foi desilo da se iste stvari (djela i ra-. dovi izdaju u dvije ili više republika. Stručne literature i priručnika za po trebe prakse nema dovoljno te se nameće potreba da se ova literatura što prije stavi na raspoloženje struci. Brigu oko izdavanja treba da preuzme na sebe Šu marsko društvo, odnosno republička šu marska društva a koordinaciju treba da vrši Savez (šumarskih društava FNRJ. Savjetovanje o kadrovima obuhvatilo je u glavnom najvažniju problematiku i donijelo niz dobrih prijedloga i rješenja, no važno je, da se ti prijedlozi sprovedu u život kako bi doprinijeli sređivanju i unapređenju naše struke. Ing. Wiirth Milivoj |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 69 <-- 69 --> PDF |
blika kod kraške škole) siromašnog su stanja i nisu u mogućnosti, da se sami izdržavaju. Osim toga, da bi bilo moguće izvođenje praktične terenske nastave, koja redovna traje nekoliko dana, a neki put i nedjelja u toku cijele godine, a što iznosi 30—S0%> cjelokupnog nastavnog programa pa i vremena, potrebno je da internat bude posebna ustanova — pogon( radi finansiranja) ali pod upravom škole, da bi se praktička nastava mogla pravilno organizovati. U pogledu pomoći i stipendiranja učenika srednjih šumarskih škola treba naglasiti potrebu razmjerno daleko većeg stipendiranja učenika ovih škola u odnosu na stipendiranje studenata na šumarskim fakultetima. Ovakvim načinom riješit će se ne samo pitanje životnih uslova učesnika, nego će se riješiti uspješnije povezivanje privrede sa školama, kao i pripremanje učenika u toku školovanja za rad u određenoj privrednoj organizaciji. Nastavni planovi i programi za srednješumarske škole Sadašnji šumarski tehničari različito zadovoljavaju po pojedinim školama {i republikama). Tako na pr. u NR Sloveniji nakon prelaska na 5-godišnje školovanje tehničari zadovoljavaju, dok se kod drugih oseća nedostatak praktične stručne spreme, jer je težište rada i nastavni planovi i programi imali više teoretski karakter i opće obrazovanje nije zadovoljavajuće. Treba izvršiti reviziju nastavnih planova i programa u cilju iprilagođavanja potrebama operative i stručnoj nastavi dati više radni karakter, uz savlađivanje predmeta (obrazovanja) opće obrazovanosti, ikoja se traži za rang srednjih škola. Dosadašnju orijentaciju srednjih škola koje su imale više opći teoretski karakter treba izmijeniti u pravcu jačeg naglašavanja praktične obuke u toku školovanja. . Temeljno rješenje pitanja sadržava obrazovanje i organizacije nastave t- j . nastavnih planova i programa u ovim školama treba rješiti u saglasnosti sa osnovnim principima reforme stručnog školstva. U tu svrhu potrebno je puno učešće privrede (Komora, Stručna udruženja i Šumarskih društava) i samih škola. Do konačnog rješenja ovog pitanja preporučjuje se u okviru postojećih nastavnih planova i programa osigurati organizacionu praktičnu nastavu uz suživanje postojećeg programa teoretskih predmeta. Za poboljšanje kvaliteta stručne nastave i pojačanja praktične obuke preporučuje se, da privredne organizacije pomognu škole na bazi ugovaranja određenih stručnih radova sa školom kao izvođačem, i da se ti radovi obave u okviru obavezne nastave. Nastavni kadar \ Oskudica stalnih nastavnika i vrlo če sto njihova izmjena imala je za poslje dicu, da se skoro po pravilu na početku školske godine otpočinjalo sa novim na stavnicima — bez minimalnog pedago škog iskustva, što je onemogućilo brže organizaciono učvršćenje škola. Velika razlika u osnovnom razvrstanju i primanjima starijih i iskusnih stručnjaka kao nastavnika srednjih škola i njihovih drugova u administraciji i operativi negativno je djelovala i prouzrokovala gubitak njihovih nastavnih kadrova. Stručni kadar u šumarskim, školama treba da je stalan i kvalitetan, osiguran pravilnim razvrstavanjem i materijalnim obezbeđenjem slično kao što su razvrstani i obezbeđeni šumarski stručnjaci u administraciji i operativi. Treba težiti za stalnim nastavnicima uključujući im i terensku praktičnu nastavu i normu (norma časova) i svesti honorarne nastavnike na najnužniji minimu. Stalnim nastavnicima treba proračunom škole osigurati potrebno stalno praćenje savremenih dostignuća u struci t. j . specijalizaciju u prvom redu u zemlji, a zatim u inostranstvu. U tom pravcu treba da bude pružena i potrebna pomoć od strane operative (ugovorni rad za vrijeme školskog raspusta i si.). Postojanje velikog broja honorarnih časova ima niz negativnih poslijedica i nemogućnosti pravilnog organizovanja nastave i stoga u ovom pogledu treba nastojati, da se honorarna nastava svede na što manju mjeru. Radni staž, stručni ispiti i specijalizacija, prelaz ,na fakultet i mogućnostškolovanja i polaganja privatnih ispita u srednjim šumarskim školama ! Dosadanji (sistem školovanja i sticanja više stručne spreme nije jasno i zakonski omogućio, da se najsposobnijim stručnim kadrovima zaista prizna stručnost i omogući dalje usavršavanje — specijalizacija i prelaz (upis) u Više škole. Po završenoj školi potreban je tehničaru obavezan iradni staž, i prolazk kroz sve stručne poslove. Nakon 2 godine staža tehničar stiče pravo da polaže stručni (ispit. 131 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 68 <-- 68 --> PDF |
po analogiji pitanje plaćanja polaznika škole (stipendiranje) u visini početničke plate je opravdana. Najboljim lugarima sa svršenom lugarskom školom i lugarima iz prakse treba omogućiti prelaz i školovanje u srednjim šumarskim školama, pod uslovom da imaju položenu 8-gođišnju školu i odgovarajući dopunski ispit, za prelaz (upis) u više razrade (drugi ili treći) srednje šumarske škole. TEHNIČARI — Srednje šumarske škole — Osnivanjem srednjih šumarskih škola u Jugoslaviji bilo je opravdano s obzirom na izmjenjenu ulogu i privredni značaj šumarstva u razvitku naše zemlje. — Osnovne slabosti u dosadašnjem radu ovih škola bile su: 1. Neskladnosti i često preseljavanje škola iz mjesta u mjesto, pri čemu se često dešavalo, da su škole dolazile u sve gori položaj (slučaj škole u Čačku) i dr. imalo je odraza na nizak kvalitet nastave i slabu organizaciju škola. 2. Nepostojanje osnovnih uslova u pogledu školskog prostora opreme i nastavno materijalne osnove za praktičnu nastavu, pored drugih uslova dovodili su pretežno do teoretskog usmjeravanja nastave. Uspjeh je bio najbolji u onim školama u kojima je stvoreno jedinstvo teretske i praktične nastave sa proizvodnjom i praksom, čime je obezbjeđeno praktično osposobljavanje kandidata u toku školovanja za budući poziv (Srednja šumarska škola Ljubljana i Split). — Temeljno rješenje pitanja sadržaja obrazovanja organizacije nastave u ovim školama treba riješiti u saglasnosti sa osnovnim principima reforme školstva. Radnom praktičnom dijelu školovanja treba dati u nastavi toliko važnosti koliko i teoretskom dijelu, a najmanje 30*/t vremena. U pravilu treba ostati na općem smjeru (uzgojno eksploatacionom), a opravdana je potreba za postojanje i jednog posebnog smjera — kraške škole. Dužina školovanja treba da bude u principu 4 godine. Za drvnu industriju potrebni su tehničari drvno industrijskog smjera (Pitanje ovih tehničara nije na ovom savjetovanju posebno tretirano). Kandidati treba da imaju završnu osmogodišnju školu i u pravilu ih birati konkursom, a obzirom na posebne uslove terenskog rada treba njihovu fizičku sposobnost komisijski ocijeniti. Sadasnje stanje srednjih šumarskih škola i njihovih kapaciteta je slijede«: Srednja šumarska škola Čačak (NRS) 4. god. — kapacitet 120 učesnika Srednja šumarska škola Karlovac (NRH) 4. god. — kapacitet 120 učesnika Srednja šumarska škola Split (NRH) 4. god. — kapacitet 120 učesnika Srednja šum. škola Ilidža (NR BiH) 4. god. — kapacitet 240 učesnika Srednja šumarska škola Ljubljana (LRS) 5. god. — kapacitet 150 učesnika Sum. zemljodjelska škola Kavadarci (NRM) 4. god. — kapacitet 100 učesnika Za sjedište treba odabrati ona mjesta, koja pored osnovnih uslova za kulturni život, ispunjavaju i uslove za pravilno stručno obrazovanje učenika, t. i. đa su u blizini pogodnih šumskih objekata podesnih za izvođenje praktične nastave. S obzirom, da su sve postojeće škole smještene u provizornim i nedovršenim objektima i da se u svim republikama diskutuje o pravilnosti lokacije (izuzev škole u Iliđži i Splitu) preporučuje se da se ovo rješi čim prije u saradnji republičkih organa za šumarstvo, Komorama, Stručnim udruženjima i Šumarskim društvima. Problem definitivne lokacije škola (budućeg centra za stručno obrazovanje šumskih kadrova — radnika, lugara i tehničara) naročito je aktuelno za škole u Čačku. U Karlovcu i Ljubljani postojeće zgrade ne odgovaraju osnovnim UKUPNO: 850 učesnika sanitarnim uslovima i radi toga se zahtijeva njihovo zatvaranje ili iseljenje. Internati (domovi) srednjih šumarskih škola i stipendiranje učenika Odvajanjem internata (domova) od uprave škola, uslijedila je uslijed financijskih propisa i prirode poslovanja domova. Šumarske škole treba da su po svome tipu internatskog karaktera ali zahtijevaju jedinstvo i tijesnu koordinaciju uprave škole i internata. Internat treba da je pod upravom škole. Osnovni vid pomoći učenicima treba da bude stipendiranje konkursom putem privrednih organizacija u saradnji sa školom. Internatski tip ovih škola je potreban iz razloga što većina učenika dolazi sa područja cijele republike (ili više repu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 66 <-- 66 --> PDF |
agronome itd). Ovu nesrazmjeru u nagrađivanju stručnjaka trebalo bi bezuvjetno otkloniti. Da bi se dobio dovoljan broj stručnjaka za osnovne terenske jedinice, treba poboljšati materijalne uslove stručnjaka odnosno dati im naknadu za rad pod ovakvim posebnim uslovima u vidu neophodno potrebnih naturalnih primanja kao što su: besplatan stan, deputat u ogrevu i zemljištu, odjeća, i obuća i si. kao što to uživaju željezničari, rudari, učitelji, geometri i dr. u sličnim uslovima. Ovo je neophodno potrebno i iz razloga što se uslijed slabih materijalnih uslova na terenu stručnjaci opredjeljuju za službu u gradovima, pa čak i izvan struke. Otklanjanje nesrazmjere broja stručnjaka na terenu i u gradovima može se postići na slijedeći način: — Poboljšanjem materijalnih uslova stručnjaka na terenu, — Sistematizacijom radnih mjesta u centralnim ustanovama, koje treba da u njima rade službenici sa dužim stazom. — Postavljanjem uslova da se mlađi stručnjaci ne mogu zaposliti u centralnim ustanovama dok ne provedu na terenu najmanje 5 godina, — Izjednačenjem nagrađivanja šumarskih stručnjaka sa stručnjacima istih kvalifikacija i sličnih radnih uslova drugih profesija. — Mijenjanjem sistema nagrađivanja prema težini radova, uslova života i rada putem dopunskih plata. Preporučuje se da nadležni organi izvrše kategorizaciju terena u vezi sa naprijed iznjetim uslovima rada i života i da ista bude osnov za različite i stimulativne dopunske plaće. B) ŠKOLSTVO — STRUČNO OBRAZOVANJE KADROVA U pogledu sticanja stručne spreme šumskih radnika rađeno je do sada mje stimično i nesistematski. Sistematskom obrazovanju i školovanju šumskog radnika nije se još pristupilo. Svi dosadašnji radovi u ovom pravcu imali su uglavnom karakter pripremanja radnika za polaganje stručnih ispita. ´ Za zvanje polukvaliciranog šumskogradnika potrebno je da nekvalificirani radnik pored određenog radnog staža obavezno pohađa kraći kurs u svome preduzeću ili ustanovi i da položi ispit pred komisijom u preduzeću. Za zvanje kvalificiranog šumskog radnika potrebno je da radnik pored određenog staža u pravilu završi stručnu školu za šumske radnike (određenog zanimanja) i da položi odgovarajući stručni ispit nakon završene škole i određenog staža. Za zvanje visokvalificiranog šumskogradnika potrebno je da kvilificirani radnik pored određenog staža ima završenu školu i da položi odgovarajući stručni ispit. Prednji zaključak je u skladu sa osnovnim zakonskim postavkama sticanja kvalifikacija. Potrebno je nakon definitivnog usvajanja zanimanja i kvalifikacija u šumarstvu izraditi minimalne programe znanja za svako zanimanje i kvalifikaciju i isti bi bili osnova za obrazovanje i školovanje šumskih radnika uopće. Škole za šumske radnike i kursni centri Mi danas nemarna niti jednu školu za šumske radnike iako je šumarstvo sa 55.000 šumskih radnika u prosjeku veoma važna privredna grana u Jugoslaviji, a posebno u nekim republikama. Predloženi sistem sticanja viših zvanja kvalificiranih radnika neophodno zahtijeva osnivanje stalnih škola za šumske radnike, i to najmanje po jedne u svakoj republici. Ovakve stalne škole treba osnivati pri srednjim i nižim (lugarskim) školama s tim, da imaju karakter radnih škola t. j . rad na školskom dobru, rasadnicima, radionicama i drugim objektima, što bi sve služilo sticanju što većeg praktičnog znanja i usavršavanja u struci. Ove škole i stalni kursni centri po svom osnivaču trebale bi da budu republičke ustanove vezane za privredu. Vrste kurseva, dužina trajanja, način održavanja, naročito u prelaznom periodu treba prepustiti da organizuju republički privredni organi i organizacije na bazi minimalnog programa za određena zanimanja i kvalifikacije. Udžbenike (priručnike) za škole i kur seve za šumske radnike i uopće stručno uzdizanje šumskih radnika treba izraditi prema programima škola i stručnih ispi ta određenog zanimanja i kvalifikacije jedinstveno za cjelu FNRJ. Oni bi tre bali da obrade na jasan i radniku pri stupačan i razumljiv način minimalni program znanja za određeno zanimanje. Odobrenje za štampanje trebalo bi da se izvrši na saveznom nivou. Na predloženi način tiraž bi bio veći i cijena jeftinija. Preporučuje se izrada putem konkursa i na taj način bi bio siguran i kvalitet. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 65 <-- 65 --> PDF |
ispit pred komisijom imenovanom od strane SNO. Kvalificiranom šumskom radniku treba omogućiti pohađanje lugarskih škola i od najboljih radnika odabirati lugarski ikađar. c) Visokvalificirani šumski radnik Za sticanje kvilifikacije visokvalificiranog šumskog radnika potrebno je da kvalificirani šumski radnik provede u zvanju kvalificiranog radnika po pravilu 7 godina. Izuzetno radnik na mehanizaciji, šumskom građevinarstvu i bujicama 8 godina. Da je pohađao stručnu školu za šumske radnike. U prelaznom periodu da je pohađao pripremni kurs sa programom stručne škole i položio ispit pred komisijom koju obrazuje republički organ. Predloženi zaključci su donijeti na temelju potreba i iskustava i postojećih osnovnih uputstava koja predviđaju da republički drž. organ nadležan iza privredu, na prijedlog komore i Sindikalne organizacije, može propisati kao uslov za sticanje stručne spreme kvalificiranog i visokokvalificiranog radnika pojedinog zanimanja i duži staž nego što je predviđen odredbama uputstava, kao i uslove prethodne spreme kandidata. Prema tome zaključak o sticanju kvalifikacije šumskih radnika ukoliko predviđa duži staž i pripremne kurseve u suglasnosti je sa propisima općih Uputstava. , Treba nadležnim državnim organima predložiti da u smislu općeg uputstva o sticanju stručne spretne radnika praktičnim radom u preduzeću propišu jedinstvene uslove za isticanje kvalifikacije radnika u šumarstvu. SLUŽBENICI 1. Šumarski inženjer Šumarski inženjer treba da je ´samostalan projektant, inicijator i glavni rukovodilac radova u oblasti šumarstva. Analiza radnih mjesta inženjera, te pitanje fakulteta i njihovog broja, smjerova, nastavnog plana i programa nije detaljnije raspravljeno na ovom savjetovanju, jer to treba da bude materija za posrebno predviđenu međufakultetsku konferenciju šumarskih fakulteta, ikoja je predviđena da se održi u toku godine. Smatra se prakse. 2. Šumarski tehničar Poslovi (radna mjesta) koje treba da vrši šumarski tehničar su: kontrolni revirni organ šumske uprave (šumarije), referent kod šumske uprave: rukovodilac radova (radilišta) na pošumljavanju, gajenju, zaštiti i isfcoriščavanju glavnih i sporednih šumskih proizvoda, rukovodilac šumskog rasadnika, sjemenske stanice, trušnice, radilišta na uređenju bujica, smolarenja, upravnik poslovođa, šumske manipulacije, mehanizacije šumskog transporta, većeg stovarišta, izdvojenog (uzgojnog) ´ lovišta, poslovođa u šumsko građevinskom pogonu, obavlja doznake stabala, sudjeluje na tehničkom (taksacionom) radovima uređenja šuma, te kao pomoćnik projektanta i kartograf, laborant i si. poslovi u šumskim naučnim institucijama. 3. Lugar Poslove koje treba da vrši lugar su: vođa (odgovorni izvođač) radova kocT pošumljavanja, melioracije, zaštite, iskorišćavanja šuma, stručni organ (rukovodilac) manjeg šumskog rasadnika, istručni organ na sakupljanju šumskog sjemena, doznaka izvala, vjetroloma i snjegoloma, primanje izrađenog materijala, rukovodilac grupe radnika na smolarenju, pomoćnik poslovođe šumske manipulacije, stovarišta ili radilišta, rukovodilac grupe radnika na zaštiti zemljišta od erozije, rukovodilac grupe radnika kod radova na iskoriščavanju glavnih i sporednih šumskih proizvoda, čuvar lovišta i čuvar šuma. Stepeni u lugarskom zvanju treba da budu slijedeći: pomoćni lugar (lugarski pomoćnik) lugar i stariji lugar (nadlugar, nadzornik šuma, kontrolni lugar). U slovi rada, kadrova u šumarstvu i. njihovo nagrađivanje Sjedišta osnovnih šumsko privrednih organizacija (šumska´ uprava, Šumarija, sekcija, revira) do rejona lugara nalaze se u pravilu radi prirode službe u najudaljenijim predjelima, daleko od naselja, kulturnih i privrednih centara i saobraćaja. Pored ovoga priroda službe zahtijeva skoro stalno boravak na terenu bez obzira na vremenske prilike i uobičajeno radno vrijeme, pa ovi teški i posebni uslovi imaju za posljedicu pomanjkanje i teško angažovanje stručnjaka za rađ na ovim osnovnim terenskim jedinicama gdje su stručni kadrovi baš najpotrebniji. Konstatira se da su prosječna mjesečna primanja šumarskih stručnjaka u ustanovama sa samostalnim financiranjem i budžetskim ustanovama znatno niža od prosječnih primanja stručnjaka u preduzećima (koja se primaju u svim vidovima) a pogotovo u odnosu na stručnjake drugih struka (ljekare, veterinare, 127 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 79 <-- 79 --> PDF |
vačkom djelatnošću i da u tekućoj godiniizda planirane edicije i tiskanice (Šumarsku bibliografiju 1946—1956 kao obavezuu čast 10-godišnjice Oslobođenja, Mališumarski priručnik, Tablice Ka kubiciranje drveta, Lugarsku službenu knjigukao i razne tiskanice za potrebe šumar ske operative). 6. Društvo treba da radi na prikazivanju sadašnjeg stanja i na propagandinaprednog šumarstva putem dnevne i stručne Štampe, štampe srodnih struka, putem predavanja i prikazivanja filmova stručnoj i ostaloj javnosti i putem raznih popularnih brošura i plakata. 7. Šumarski klubovi treba odmah da pristupe osnivanju kartoteke svoga članštva, a Društvo obnavljanju svoje kartoteke. i 8. U cilju održavanja neposrednogkontakta sa Šumarskim klubovima putem delegiranja ´članova uprave i nadzora, treba Društvo da izradi program obilaska klubova. U tu svrhu treba u što većoj mjeri koristiti službena putovanja dele gata. g y vezi prijedloga klubovima ostane T5„/o treba Upravni odbor nje noye raspođjele Društva t Wubova. \ da gumarskim j^ j članarine da razmotri pitačlanarine između io. Društvo treba da izvrši procjenu neprocjenog dijela svoga inventara, da uredi knjižnicu i popuni je dostupnom suvremenom stručnom literaturom. 11. Za iduću .godišnju skupštinu Društvo treba izabrati jedan od najaktuelnijih problema struke, o njemu pripremiti referat i iznijeti ga pred skupštinu na diskusiju i donošenje zaključaka. BLAGAJNIČKI IZVJEŠTAJ I. ZAVRŠNI RAČUN ZA GODINU 1956. Odobreni proračun za 1956. godinu uprava Šumarskog društva izvršila je kako slijedi: Predviđeno Izvršeno % Ukupni primici Din 27,579.000.— 35,595.226.— 129 Ukupni izdaci Din 27,579.000.— 34,569.279.— 125,3 odnosno višak prihoda nad rashodima Din 1,025.947.— Izvršenje proračuna po pojedinim glavnim računima slijedeće je: A. Primici: 1. Osnovni društveni primici 2. Šumarski list 3. Šumarske novine 4. Stare publikacije 5. Nove publikacije B. Izdaci 1. Osnovni društveni izdaci 2. Šumarski list 3. Šumarske novine 4. Nove publikacije izvršeno sa -100% izvršeno sa 104% izvršeno sa 51% izvršeno sa 198% izvršeno sa 124% izvršeno sa 110% izvršeno sa 87% izvršeno sa 114% izvršeno sa 110% Uslijed zaostatka u izlaženju Šumarskog lista, broja 11—12/56 troškovi istog nisu obuhvaćeni ovim obračunom. Ovi se troškovi predviđaju proračunom za 1957. god. O neuspjesima u organizaciji prikupljanja dužne članarine kao i pretplata na »Šumarske novine« za ovu i prošle godine, koje je izvršenje bilo predviđeno proračunom za tu godinu, bit će govora uz prijedlog društvenog proračuna za narednu 1957. :gdinu. Uzimajući proračun u cjelini ovakovo njegovo izvršenje može nas potpuno zadovoljiti. Ovo naročito vrijedi u pogledu izdataka, koji unatoč znatnim troškovima opravke i uređenje društvenih prostorija, nabavke potrebnog inventara, te znatnih gubitaka u izdavanju »Šumarskog lista« i »Šumarskih novina«, nisu niti u jednom momentu doveli u pitanje dalji nesmetani rad društva. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 75 <-- 75 --> PDF |
3. da se na ovogodišnjoj, skupštini Šumarskog društva NRH kao posebna točka dnevnog reda tretira pitanje lokacije Srednje šumarske šlkole u Karlovcu općenito, a posebno pitanje uvjeta pod kojim Srednja šumarska škola sada radi. Pod istom točkom tretirati i pitanje lugarskog tečaja. BJELOVAR. Podnosilac izvještaja drug V. Lacfco-uić Klub je bio aktivan predavanjima, ekskurzijama (Garjevica i Bilogora) i saradnjom u lokalnoj štampi. Na ovom području osnovan je Lugarski klub. NOVA GRADIŠKA. Izvjestilac drugF. Petrović. Rad kluba za proteklo vrijeme odnosio se na organiziranje sastanaka šum. stručnjaka članova kluba. Ovo ie zapravo najvažnije i najaktuelnije, jer je omogućen dodir svih članova, izmjena misli i iskustava i zauzimanje indentienih stanovišta po općim zajedničkim problemima. Na sastancima tretirano je pitanje uloge i položaja lugara u šumarstvu, mjere za njihovo uzdizanje i položaj, uloga šumarskih tehničara, problemi usklađivanja šumarske i lovne privrede obzirom na specifične uslove kod nas, stanje šumskog fonda i mjere za njegovo podizanje, sječive mase po dugoročnoj osnovi, odnos vrsta sortimenata i reperkusije tih odnosa na pilanarsku preradu. GOSPIĆ. Izvjestilac drug Vukelić. Klub radi pod teškim okolnostima. Teren je težak a veze i komunikacije slabe, pa nema povezanosti šumarija. Dobra je bila saradnja sa narodnim vlastima kod organizacije pošumljavanja i parkiranja objekata. Radilo se dosta na uzdizanju lugarskog kadra. Osjeća se potreba suradnje sa agronomima na podizanju poljozaštitnih pojaseva drvoreda i šum. plantaža. U privatnim i zadružnim šumama stručnjaci bi se trebali angažirati radi stručnog rada oko njege i podizanja šuma. I problem mehanizacije u šumarstvu zahtijeva da članovi kluba studiraju mogućnosti njene primjene kod nas. RIJEKA. Izvjestilac drug Sepić. Aktivnost kluba izražena je saradnjom članova u stručnoj i lokalnoj štampi, u predavanjima i ekskurzijama. Članovi kluba sarađivali su i davali prijedloge Narodnim vlastima za rješavanje mnogih, problema u šumarstvu na području kotara Rijeka. Nadalje su članovi Kluba dali poticaj i radili na izradbi perspektivnog plana |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 88 <-- 88 --> PDF |
vještaj nadzornog odbora o »fin. poslovanju Udruženja u protekloj godini, 2. Diskusija o izvještaju sekretara i nadzornog odbora, 3. Primanje izvještaja za 1956. i odobrenje prihoda i rashoda za 1957. godinu. 4. Davanje razrješnice ´starom upravnom odboru i biranje novog upravnog odbora, disciplinskog organa Udruženja te proglašenje izbora, Zatim predsjednik poziva verifikacionu komisiju, da podnese izvještaj o broju prisutnih delegata. U ime verifikacione komisije izvještaj je pročitao ing. Pavelić, u kojem je konstatirano, da skupštini od" ukupnog broja članova Udruženja kojih imade ,185 prisustvuje 123 člana. Prema tome skupština može donašati pravovaljane zaključke. Nakon izbora kandidacione i izborne komisije, prešlo se na 1. točku dnevnog reda. Izvještaj o radu podnio je sekretar udruženja ing. Novaković. U svom referatu sekretar iznosi najprije današnje stanje naših šuma, tada plan i zadtake šumarstva i njegovo izvršenje, te plan rada i proračun udruženja za god. 1957. O izvršenju plana rada Sekretar je iznio slijedeće: Rad u Udruženju organiziran je putem komisija i eksperata. Osnovane su komisije: 1. Komisija za izradu Tehničkog cjenika Pravilno formiranje cijena šumskih proizvoda na tržištu ima veliki utjecaj na cjelokupnu šumsku privredu, i na kvantitetu ´i kvalitetu proizvodnje. Ono je usko vezano sa većinom plana sječa drveta na panju, kao i količinom izvoza na strana tržišta, jer ta dva momenta imaju jak utjecaj na visinu potrošnje drveta, a i na oblikovanje cijena, koje se naročito odrazuju na domaćem tržištu. Tokom 1955. godine dolazi do jake potražnje i izvoza na vanjska tržišta naročito rezane građe bukve, hrasta i jele, te celuloznog "drveta lišćara, uslijed čega dolazi do jagme pilana za sirovinama s jedne strane, te pomanjkanje ogreva na domaćem tržištu s druge strane. Oba ta momenta izazivaju tendencu povećanja cijena. U cilju sređenja i stabilizacije tih cijena u 1956. g. Stručno udruženje đrvnaindustrijskih poduzeća i tvornica finalnih proizvoda Hrvatske u zajednici sa našim Stručnim udruženjem dogovorno su izradili i utvrdili poseban »Tehnički cjenik« najviših cijena šumskih sortimenata. Prethodno dat je prijedlog raspodjele drvnih masa u 1956. Državnom sekretarijatu za poslove narodne privrede NRH, koje je ovaj prihvatio i izvršio raspodjelu tTrvnih masa drvno industrijskim poduzećima. Na taj način opskrbljena su masama ona poduzeća, koja daju najviše garancija, da će radove na sječi i izradi izvršiti najracionalnije, a prema dogovorenim cijenicima osiguran je i nivo cijena. Stručno udruženje DIP-ova izradilo je »Tehnički cjenik« za rezanu građu, prema kojem se dodjeljuje roba tvornicama finalnih proizvoda, te su i one na taj način došle do sigurnog nivoa cijena svojih sirovina, na temelju koje mogu sa sigurnošću pristupiti kalkulaciji cijena svoje proizvodnje. Cilj »Tehničkog cjenika« koje je u međuvremeno prihvatio i Savez zemljoradničkih zadruga Hrvatske — radi uključenja proizvoda privatnog sektora — je privremeno održanje cijena proizvoda na današnjem nivou, a kasnije kada šumarije — poduzeća izvrše reviziju svojih proizvodnih troškova, predviđa se tu cijenu snižavati i na tržištu vršiti zdravu konkurenciju. 2. Komisija za stabilizaciju cijena usluga u šumarstvu tokom svog rada obradila je problem: 1. Plaćanje rada sječa i izrade, 2. Plaćanje rada na utovaru Osnov je bio odrediti srednju nadnicu šumskog radnika kod svih poslova po grani ,313, uzevši u obzir gubitak u radu zbog lošeg vremena, t. j . tražio se paušalni presjek radnih dana po mjesecima kao i po pojedinim krajevima, a u isto vrijeme i rješenje problema stalnog terenskog dodatka tim radnicima. Cijeli elaborat predan je Sekretarijatu za rad i radne odnose, koji je donio rješenje da se paušalno priznanje gubitka rada zbog lošeg vremena ne može odobriti, već da se mora u pojedinim krajevima, pojedinačno na koncu mjeseca obračunati i za ´to tražiti suglasnost narodnih odbora. Sto se tiče terenskog dodatka, on je< privremeno odbijen, a odobren je po saveznim organima samo za N. R. Sloveniju, čije su nadnice ispod prosjeka ostalih republika, pa tek sa terenskim dodatkom dostižu srednji nivo plaće u FNRJ. U posljednje vrijeme pokrenula se akcija putem Savezne komore za šumarstvo kao i industrijske komore — Sekcije za drvo, da se terenski dodatak prizna u svim Republikama. 3. Komisija za suzbijanje gubara o kojoj smo već i naprijed govorili, izvršila je tokom proljeća 1956. g. avioakciju zamagljivanjem na 12.071 ha šuma sa utrošenih 26.864 Ikg insekticida ili prosječno |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 89 <-- 89 --> PDF |
2,24 kg po ha {predviđeno 2,5 kg po ha). Komisija je ovdje direktno rukovodila sa čitavom organizacijom i provedbom na terenu, a sa Saveznom upravom za zaštitu bilja u Beogradu bila je u stalnom direktnom kontaktu. Akcija je prema općoj ocjeni svršila sa dobrim rezultatima. 4. Komisija za topole. Isto tako kao što je u Saveznom nivou sastavljena Komisija za topole isaveznog značaja, imenovana je od strane Komore i kod nas republička komisija za topole. Komisija se tokom 1956. nažalost iz objektivnih razloga nije sastala, pa mada su baš na tom polju bili krupni i hitni problemi. Cilj je republičke i kotarskih komisija da svestrano pomognu akciju oko uzgajanja i korištenja vrsta drveća brzog rasta, a naročito topole. U NRH prešlo se posljednjih 3—4 godine osim redovnih pošumljavanja u i van šuma, i na plantažno uzgajanje topola u širim razmjerima. Kod svih tih akcija usko surađuju naučno istraživačka služba, šumsko privredne organizacije i narodne vlasti. Uspjesi postignuti na tom polju najbolje nam govore o potrebi, da se tom poslu posveti tokom 1957 godine najveća, pažnja te da se taj rad još organizovanije provodi do potpunog uspjeha. I naše Udruženje je tokom 1956. g. poklonilo toj akciji veću, ako i ne dovoljnu pažnju, pa je u tu svrhu izdalo specijalni »Bilten « posvećen samo uzgoju topola, Savezna komora je održala jedan poseban sastanak o problematici sadnje topola, čiji će se zaključci objaviti u posebnom saveznom Biltenu. 5. Komisija za proširenje i unapređenje smolarenja kao važne grane iskorišćavanja ovog vrijednog sortimenta za našu privredu, unapređenje te Igrane privrede održalo je sastanak o pitanju unapređenja te grane privrede. 6. Jedna od komisija, koja je stvorena na traženje operative je komisija za financijsko- računovodstvenu službu. Posebno aktivan rad u toj komisiji bio je na provedbi novog knjigovodstva u šumarijama. Tokom svog rada komisija je izradila novi kontni plan za granu 811 i 313, >te uputstva i nacrt završnog računa za 1956. Osim toga na terenu izvršene su tri instruktaže sa svim šumarijama u NRH. Instruktori financ. knjigovodstva Udruženja obavili su i pojedinačne instruktaže na 10 šumarija i to prema zahtjevu samih šumarija. Sa terenskom instruktažom će se nastaviti i u toku 1957. godine, a komisija će i dalje isvoje direktive i nalaze objavljivati putem Biltena. Instruktaža vršena putem seminara imala je vidan uspjeh, te je o tome posebno pisano u Biltenu for. 11. Na tim seminarima prisustvovali Su pored upravitelja šumarija, knjigovođe šumarija i predstavnici narodnih vlasti (šumarski i financijski inspektor) što je baš uspjeh, tih seminara. 7. Komisija za mehanizaciju u šumarstvu. Prema ukazanoj potrebi Udruženje je van plana osnovalo ovu komisiju za studiju mehanizacije u šumarstvu, koja je izradila plan mehanizacije za 1857. g. sa svim prilozima, predložila ga Sekretarijatu za šumarstvo, da se prema njemu otpočne mehaniziranje naše struke tokom 1957. g. /Taj je plan objavljen u Biltenu tor. 12 sa ilustracijama. Neovisno o tom priprema se posebno izdanje »Mehanizacija i oprema u šumarstvu«, kao Priručnik o kome će biti obuhvaćeno mehaniziranje raznim (sredstvima u grani 311 i 313 kao i nacrti i uputstva za opremu (alat i si.) koja će se posebno studirati, kako na terenu tako i u Institutima. Ova komisija ima u sadanjem stadiju razvitka šumarstva poseban značaj, jer je mehanizacija radova jedan od hitnih i odlučnih problema šumske ekonomike. Ekonomske-financijske analize sadanjeg stanja šumarstva kao i prosječan učinak radova u toj grani privrede, te visina proizvodnih troškova s tim u vezi i cijena drveta, traže neodložno uz hitna rješenja organizacionih pitanja, daleko veću primjenu mehanizacije. Činjenica je, da se mi u našim radovima još uvijek orijentiramo uglavnom na radnu snagu čovjeka i zaprežne stoke, gdje se ona zbog toga isto ti radovi spadaju u kategoriju najtežih fizičkih radova, često iscrpljuje do fizioloških granica. Mehanizacijom ne samo da se rješava problem olakšanja najgrubljih fizičkih radova već povećavamo proizvodnost i pojeftinjujemo proizvodnju, a kao najvažnije što njome omogućujemo plansku provedbu u kraćem razdoblju mnogih velikih i neodgodivih zadataka. Najvažniji od tih zadataka su: 1. pošumljavanje cea 480.000 neobraslih površina samo društvenog sektora, 2. melioracija nestabilnih šuma (degradiranih i zapuštenih šuma i šikara) i šumskih zemljišta i to u površini od cea 480.000 ha, 3. obrade šumskih rasadnika u površini od 300 ha za produkciju od 50,000.000 biljaka, 4. uzgajanje vrsta drveća brzog rasta u i van šuma kao i podizanje plantaže topola i ostalih vrsta drveća brzog rasta na većim površinama, 5. njega kultura i proizvodnih mlađika 151 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Radi pravilnog razumijevanja i podi zanja autoriteta i ugleda službenika u šumarstvu mi bismo trebali da otklonimo neke slabosti u ,našem radu. S druge strane trebali bi se tjelesnije povezati sa organizacijama Socijalističkog saveza i drugim društvenim i političkim organi zacijama da preko njih osiguramo pra vilno funkcioniranje šumarske službe na terenu i tim da učvrstimo autoritet i ugled naših službenika na terenu. Poslije izvještaja klubova prešlo se na diskusiju. Predstavnik iz Slovenije drug Funkl pozdravio je skupštinu u ime Dru štva Slovenije, a drug Mata Butković u ime Saveza šumarskih društava. Zatim su drugovi Šulentić i Čuvaj iznijeli pro blem srednje šumarske škole i pozvali budući upravni odbor da si stavi u zada tak rješenje pitanje lokacije Sred. šum. škole i njenog izdržavanja. Drug Zmija nac je predložio da ise propagira u na rodu vanšumski uzgoj topola, a drug Mato Rajčić je pokrenuo pitanje stalne radne snage u Šumarstvu. Drug Sepić N. se osvrnuo na problem lugarskih teča jeva i na organizaciju šumarske službe, investicione programe i t. d. Bilo je još govora o odnosima između društva (Dra gišić), o odnosima između Društva i Struč nog Udruženja. O problemu organizacije šumarstva govorilo je nekoliko drugova (Lovrić, Veselinović, Dragišić). Na kraju je kandidaciona Komisija predložila članove novog upravnog odbora. Od 20 predloženih kandidata za Upravni odbor, 5 kandidata za nadzorni i 5 za sud časti. Rezultati izbora: REZULTATI IZBORA 1. Za funkciju predsjednika Upravnog odbora dobili su glasova: ing. Nikola Sepić 98. 2. Za funkciju člana Upravnog odbora dobili su glasova: Dr. Milan Anđroić 116, Dr. Zvonko Potočić 104, ing. Josip Peternel 104, Dr. Dušan Klepac 102, ing. Vjekoslav Cvitovac 04, ing. Vlado IStetić 94, ing. Žarko Hajdin 91, ing. Stjepan Lulić 86, ing. Drago Andrašić 77, 3. Za funkciju člana Nadzornog odbora dobili su glasova: Dr. Roko Benić 128, ing. Matija Butković, ing. August Horvat 80. 4. Za funkciju člana Suda časti dobili su glasova: ing. Zvonko Pere 123, ing. Adolf Serbetić 93, ing. Ilija Perić 90. ZAKLJUČCI 79 GODIŠNJE SKUPŠTINE ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR HRVATSKE I. Zadaci Šumarskog društva NR Hrvatske sadržani u društvenim Pravilima predstavljaju opće smjernice, u kojima treba Društvo da djeluje. To su smjernice izražene u zadacima: — na organizacionom povezivanju šumarskih stručnjaka i razvijanju društvenog života; — na iđeološko-političkom, ekonomskom i stručnom uzdizanju članstva; — u brizi za obrazovanje novih stručnih kadrova; — na rješavanju problema struke; — na općoj propagandi šumarstva. Kod provođenja ovih općih zadataka nužno je pronalaziti konkretne oblike , kroz ´koje će se osigurati njihovo izvršenje. II. U okviru ovih redovnih zadataka i na temelju diskusije na igod. skupštini, treba u tekućoj godini naročito poraditi na rješenju ovih aktuelnih zadtaka: 1. Budući da još nije riješeno pitanje organizacije šumarske službe u NR Hrvatskoj, treba Društvo da izgradi svoj stav i da ga predloži državnim organima. U vezi s tim, treba poraditi u tom pravcu, da ovaj stav posluži kod izrade novog Zakona o šumama ili !kod donošenja posebnih propisa o organizaciji šumarske službe. 2. Prema sadašnjim propisima sve su škole, pa prema torne i šumarske, u nadležnosti državnih organa za prosvjetu. Dosadašnje iskustvo sa srednjim šumarskim ´školama pokazalo je, da Se ne vodi dovoljno računa o smještaju i izdržavanju tih škola i njihovih internata, a nastavni su (planovi i programi zapostavljali stručnu obrazovanost na račun predmeta opće obrazovanosti. Za osiguranje nužnog razvoja ovih škola kao i za dobivanje srednjeg stručnog kadra, koji će u cijelosti odgovarati potrebama prakse, nužno je, da se srednie šumarske škole izdvoje iz nadležnosti prosvjetnih organa i stave u nadležnost stručnih šumarskih organa. 3. Umjesto postojećih tečajeva za dobivanje zvanja pomoćni lugar, koje osnivaju narodni odbori kotareva prema svojim momentanim potrebama i mogućnostima te su radi toga nedovoljno opremljeni nastavnim kadrom, namještajem, školski učilima i drugom opremom — nužno je, da se uz postojeće tečajeve osnuje bar jedna stalna niža šumarska .škola, koja će u budućnosti redovito davati potrebni kadar niže stručne spreme. 4. U vezi sa dulje vremena pripremanim savjetovanjem o Kršu treba tDruštvo đa povede veću brigu o bržoj pripremi stručnih materijala za to savjetovanje, da bi se ono moglo čim prije održati. 5. Društvo treba da nastavi sa izda |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 77 <-- 77 --> PDF |
— sadanja organizaciona forma neosporno je doprinijelo unapreenju šumarstva. — uslijed razvoja i stvorenih aaovih uvjeta ovakova je organizacija zastarjela. — zatezanje rješenje ´ovog pitanja Šteti i koči dalji razvoj šumarstva. — ukoliko se U dogledno kraće vrijeme ne donesu republički propisi, nastojat će se to riješiti u okviru ´kotara saglasno sa postojećim (propisima. Koncem prošle godine osnovan je lugarski klub u Kutini. ZAGREB. Tajnik drug Juri ć je govorio o objektivnim teškoćama na koje je klub nailazio u izvršenju plana svoga rada: pomanjkanje prostorija te terenski rad članova. U zimskom periodu u klubu je održano nekoliko predavanja sa sa aktuelnim temama (topole, genetika u šumarstvu, ekskurzija u Švicarsku, te 7 predavanja van Zagreba iz područja lovstva. Pored toga članovi ovog kluba sudjelovali su ina rješavanju raznih stručnih pitanja primjerice na izradi nacrta za organizaciju šumarske službe, izradi nacrta uredbe o projektiranju i t. d. Međutim onaj najvažniji zadatak kluba, razvijanje klupskog života u pravom smislu te riječi nije ostvaren u zadovoljavajućoj mjeri. Zagrebački klub broji preko 100 članova koji obzirom na svoju redovitu dužnost međusobno ne dolaze mnogo u doticaj. Sve su to ljudi Is velikim iskustvom i praksom, mnogi od njih su istaknuti naučni i stručni radnici, i upravo bi i njihovo okupljanje u klub omogućilo, preko izmjene .mišljenja predavanja i drugih oblika društvenog života, da se svi članovi kluba upoznaju sa najnovijim rezultatima teorije i prakse. Time :bi se (postiglo osim napredovanja u stručnom obrazovnju i drugi isto tako važan elemenat savremenog života — razvijanje društvenosti uopće, tako da se članovi kluba osjećaju kao jedinstven kolektiv (povezan ne samo stručnim interesom nego i međusobnim drugarskim odnosima. Samo takav rad kluba može da dade one rezultate kakvi su u našoj socijalističkoj zajednici potrebni i kakve ona s pravom od takvog udruženja očekuje. VARAŽDIN. Drug Z u k i n a analizirao je izvršenje planom postavljenih zadataka pa konstatira da je klub tuspio đa ih ,sa uspjehom izvrši. Među ostalim klub je održao 5 aktuelnih stručnih predavanja. Održao je nekoliko ekskurzija i seminara na terenu, nastojao ostvariti usku saradnju sa narodnim vlastima i društvenim organizacijama u pitanjima šumarske problematike radio na podizanju socijalističke svijesti članova, vršio propagandu iza šumarstvo putem štampe, predavanja i ´filmova. Klub nastoji da se afirmira kao stručni forum, koji će biti u važnim načelnim pitanjima struke konsultiran. VIROVITICA. Drug J i n d r a je istakao da su ekskurzije najbolji način stručnog uzdizanja članstva, ipa je njihov klub u tome pogledu uložio napor i održao uspjelu ekskurziju kroz našu zemlju, gdje su se Ičlanovi upoznali ne samo sa šumarskim problemima već i sa privrednim razvojem pojedinih naših krajeva uopće. Za naše šumarsko osoblje organizirani su tečajevi. U svrhu rješavanja pojedinih problema šumarstva članovi su se uvijek obraćali na lokalne vlasti i organe i s njima najtesnije surađivali i rješavali aktuelne probleme u šumarstvu. / KOPRIVNICA. Drug Krama r iznosi plodne rezultate ovoga mladoga kluba. Upravni odbor kao članovi kluba radili su na uzajamnoj koordinaciji poslovanja šumarija. Sastavljen je cjenik usluga po grani (313 i ´311. Šumarije su Ise uz neke iznimke pridržavale dogovorenih cijena usluga Sto se povoljno odrazilo na visinu troškova proizvodnje u ovoj godini, t. j . suzbijena je tendencija porasta cijena usluga naročito u grani 313 kod sječe i izvoza, što je smanjilo troškove proizvodnje. šumarski klub radio je na učvršćenju suradnje i surađivao sa organima narodne vlasti. Rezultati ove suradnje bili su plodni i mogu zadovoljiti (šumarije kao i organe narodnih vlasti jer su time barem donekle riješena mnoga goruća pitanja koja su ranije ometala normalno poslovanje šumarija. Klub je radio na prijedlogu cjenika za sporedne šumske proizvode koji je i kotarska skupština usvojila uz manje izmjene. Time je i rješeno pitanje naplate pristojbi (takse) za sporedne šumske proizvode kod šumarija na području ovog kotara. Šumarije su na terenu surađivale sa općinskim NO, njesnim uredima i učvrstile tu svoju suradnju. Međutim smatram, — rekao je drug Kramar — da bi se suradnja sa društveno političkim organizacijama trebala više učvrstiti i to naročito sa organizacijama Socijalističkog saveza i organizacijama SK kao i drugih. Nedostatak je naših članova kluba, a i općenito šumarskog osoblja na terenu, slaba ili gotovo nikakva aktivnosti i suradnja sa ovim društvenim organizacijama i odborima na terenu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 76 <-- 76 --> PDF |
drvne industrije na područja kotara Rijeka. OSIJEK. Izvjestilac drug B. Hruška. Članovi su učestvovali na izradi perspektivnih planova uzgoja topola i ostalih brzorastućih vrsta drveća na području NOK-a Osijeka kao i na izradi pojedinačnih planova uzgoja topola van šume. Suradnja članova kluba odrazila se i na suradnji u Šumarskom listu, Šumarskim novinama, u privrednom glasilu NOK Oisijek i t. d. Također je uspostavljena bliža veza između članova kluba i organa vlasti, iako se poradi velikog angažiranja organa vlasti na rješavanju poljoprivrednih problema iz opravdanih razloga nije poklonilo rješavanju problematike šumar( stva onoliko pažnje, koliko to žele i smatraju potrebnim organi šumarstva. Rad kluba unazad šest mjeseci predstavlja vidan uspjeh u dosadašnjem djelovanju Šumarskog kluba Osijek VINKOVCI. Izvjestilac drug Đ. Babogredac koji je između ostaloga rekao: »Aktivnost kluba gotovo u cijelosti sastojala se i bila usmjerena na očuvanje kompleksnosti vinkovačkih šuma. Kao i ranijih godina tako smo i ove godine na tome radili. Budući da to predstavlja širi plan djelatnosti kluba, ja ne bih htio u to ovdje ulaziti, nego ću samo ukratko konkretizirati one zadatke, koji su se odnosili na samu organizaciju kluba u Vinkovcima. Klub je održao pet sastanaka o privrednim problemima. To su bili sastanci, na kojima su se pretresala aktuelna pitanja, kao i zadaci područne operative. Te teme obuhvaćale su na pr. pitanja ušumljivanja sela, pitanja politike distribucije, kao i prenošenja te distribucije na poljoprivredne zadruge, pitanje organizacije tehničkih kadrova i opće organizacije u eksploataciji šuma i t. d. Inicijativu za ove sastanke često je davao klub, a često i narodni odbor kotar Vinkovci. Istakao bih, da su ovi sastanci bili neobično korisni, jer se klub afirmirao kao solidna stručna organizacija, na koju se često Narodni odbor kotara i ostali privredni organi općine oslanjaju, kako u pogledu rješenja nekih pitanja, tako i u pogledu pružanja pomoći. Djelatnost kluba se nadalje ispoljila u organiziranju proslave 50-godišnjice smrti Josipa Kozarca, našeg Vinkovčana, koji je bio ne samo uvaženi književnik, nego i šumarski publicista. U okviru proslave održano je nekoliko predavanja kako o njegovom književničkom radu, tako i o radu na području šumarske publicistike. Među ostalim bila su i pre 138 davanja pod temom: »Kozarackao šumarski publicista«, kojemu je prisustvovao poslanik, inače predsjednik Republičkog vijeća Sabora dr. Zlatan Sremec. Osim ovih predavanja održana je i jedna šira svečana proslava u Baću, na kojoj su bili izaslanici Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, Instituta za književnost, Filozofskog fakulteta, predstavnici lokalnih organa vlasti i mnogi šum. stručnjaci. Pored toga klub je organizirao izložbu šumarstva i lovne privrede bosutskog područja, raspačao tisuće letaka o vanšumskom uzgoju topola, održao niz predavanja i t. d.« DARUVAR. Izvjestilac drug Tekaič M. Iako nedavno osnovan, klub ´je uspustavio dobru suradnju sa narodnim vlastima sa kojima zajednički rješava sve probleme šumarstva na tom području. SL. BROD. Izvjestilac drug V. Špoljarić. Klub suradnje s brodskim Društvom inženjera i tehničara. Redovno se održavaju stručna predavanja s filmovima i dijapozitivima. Klub je organizirao jednu stručnu |ekskurziju kroz Bosnu, na kojoj Isu se članovi kluba upoznali s dostignućima šumarstva i drvne industrije Bosne, s njihovom organizacijom i problematikom. Klub je također pomogao i potakao šumarije, pa su za isvoje osoblje organizirale ukupno 6 kraćih ekskurzija, uglavnom za upoznavanje pilanskih pogona drvne industrije IU Brodu, plantaže i rasadnika topola u Brodu. SL. POŽEGA. Izvjestilac drug Vuče t i ć. Nakon službenih sastanaka šum. stručnjaka, obično održanih pri NOK-a, redovno su održaavani sastanci proširenja upravnog odbora, što je pridonijelo boljem rješenju problema naše struke. Klub se zalagao za jedinstvenost uzgoja i stručnom osposobljavanju našeg kadra. Povezanost sa nar. vlastima, političkim i društvenim organizacijama bila je veoma dobra i klub se afirmirao kao faktor koji pomaže nar. vlastima u rješavanju šumarske problematike. KUTINA. Izvjestilac drug S e k a 1 e c. I ovaj je klub, osnovan tek nedavno, pokazao veliku aktivnost. Održana je jedna ekskurzija u pogone DIP Novoselec, gćfje su se članovi upoznali sa procesom proizvodnje kao i sa planom rekonstrukcije i proširenjem poduzeća. Održano je predavanje o temi »Procjena, prikrajanje i pilansko iskorištenje«. ´ Klub je raspravljao i o pitanju organizacije šumarske službe. Kod toga se konstatiralo slijedeće: |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 90 <-- 90 --> PDF |
na cea 150.000 ha, 6. zaštita šuma, rasadnika i plantaža od štetnih insekata i biljnih bolesti, s kojima se svake godine borimo, te realizacije sječivog etata od cea 3,000.000 m3 godišnje. Ubrzanje i racionalizacija svih faza proizvodnje u iskorištavanju hitna je i neodgodiva, te u ovoj fazi šumske proizvodnje moguće najaktuelnija, 7. izgradnja i održavanje šumskih cesta koje gradimo još uvijek vrlo primitivno, a održavanje gotovih kapaciteta je zlo kojim se rijetko borimo. Ovih 7 točaka ukratko spomenutih dovoljno nam govori da se u toku 1957. g. mora ozbiljno prići problemu mehanizacije u šumarstvu. Taj rad treba da je smišljen i temeljito proučen, jer tu nemamo dovoljno stečenih iskustava, pa bi nam se moglo dogoditi u slučaju olakog shvatanja one greške i posljedice, koje smo već isprobali u 1947. (neispitane motorne pile, traktori i si. kao i neobučen kadar). Baš zbog toga ova komisija izučava posebno tu problematiku, te je dosada izradila kako smo već rekli, plan mehanizacije za 1957* godinu t. j. preporuku što i gdje da se primijene. Osim toga izdati posebno veće izdanje »Mehanizacija i oprema u šumarstvu«, gdje će se opisati svi strojevi oprema koja je u primjeni u svijetu i dati ekonomska analiza i preporuka za svaki od njih-prema kraju za koji je najbolja. Kad bude to završeno pristupit će se izradi perspektivnog plana za NRH sa detaljnijom razradom. Udruženje je sućTjelovalo u komisijama sindikata polj. šum. radnika i službenika na sastavu prijedloga za uzdizanje lugarskog kadra i šumskih radnika, u sekcijama komore na donošenju najhitnijih mjera za uzgoj, njegu, zaštitu i iskorištavanje šuma upoznavajući savezni centar sa problemima i zadacima Republike. U ime nadzornog odbora izvještaj je podnio ing. Bunjevčević. On u svom izvještaju obaviještava skupštinu da je nadzorni odbor pregledao sve dokumente o financijskom poslovanju i to: Bilancu na dan 31. XII. 1956. prihode i rashod´e od 1. I. — 31. XII. 1956. liste izvršene inventure, blagajnički izvještaj, specifikacije kupaca i dobavljača i drugo. Rashodi su se kretali u granicama prihoda i odobrenog plana. Završni račun pokazuje višak od 4,565.564.— dinara. Izvjesitelj čita namjenu utroška tih sredstava u 1957. g. a koja će se korisno utrošiti. Zatim je pročitan, prijedlog prihoda i rashoda za poslovnu godinu 1957. koji iznaša (uračunat višak iz 1956. godine) 24,906.142.— dinara. Prihodi se sastoje iz viška 1956. god. upisnina, članarina, ođ prodaje »Biltena«, te nepredviđenih prihoda. Rashode terete osim redovitog poslovanja (plaće i honorari sa socijalnim doprinosom, i stambeni doprinos), materijalni troškovi, doprinos komori i t. d. i troškovi oko uzdizanja kadrova, subvencije za organiziranje kurseva i tečajeva, štampanje priručnika, za mehanizaciju i opremu, propagandu i drugo. Prihodi i rashodi su izbalansirani. Iza podnijetih izvještaja prešlo se na diskusiju. Od podnijetih referata navest ćemo zbog ograničenog prostora samo referat.. Dr. Benić Roke koji je rekao: Drugovi, u vezi sa izvještajem o radu. Udruženja u 1956. i sa planom rada Udruženja za 1957. g. ´htio bih se posebno osvrnuti na jedan problem, koji je od naročite važnosti. To je problem povećanja produktivnosti rada u eksploataciji šuma i sniženja troškova proizvodnje. Povećanje produktivnosti rada i sniženja troškova proizvodnje su među sobom vrlo usko povezani. Naime povećanje produktivnosti rada u krajnjoj liniji uvijek dovodi i do sniženja troškova proizvodnje. Kao crvena nit u našoj eksploataciji šuma provlači se problem proizvodnosti rada. Naše analize i statistike pokazuju, da proizvodnost rada u eksploataciji šuma opada, mjesto da raste. Postavlja se pitanje uzroka toj činjenici. Uzroci su. mnogobrojni. Jedan je u tome, što smo mi od koncentriranih velikih sječa prešli na sječe pojedinačnih stabala, gdje je efekat rada manji. S druge strane jedan od uzroka je i slabija stručna kvalifikacija šumskih radnika. Naime, sve više ljudi odlazi u industriju, koja pruža bolje uslove rada, a za rad u šumi mahom ostaje nekvalificirana sezonska radna snaga. Razloge tome možemo tražiti ne samo u teškoći rada u šumi nego i u slaboj brizi za čovjeka. Po mojem mišljenju izlaz iz te situacije može i mora se naći. , Šumarije i poduzeća za isikorišeavanje šuma trebalo bi da posvete u prvom redu veću pažnju životu i radu radnika u šumi. Treba riješiti probleme smještaja radnika i njihove opskrbe, kao i probleme snabdijevanja radnika valjanim alatom, a treba pomišljati i na mehanizaciju. Naime, bez mehanizacije rada u eksploataciji ne može se danas ni zamisliti trajniji porast proizvodnosti rada. No problemi mehanizacije rada ne smiju se rješavati pojedinačno i parcijalno, mehanizirati samo jednu fazu, a drugu, ne. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 73 <-- 73 --> PDF |
inicijativnog odbora lugara došlo se do zaključka da je bolje, ako tse osnuje zasebno lugarsko društvo. Pri osnivanju lugarskog društva upravni odbor pružio je punu materijalnu, moralnu i stručnu pomoć. 21. oktobra 1956. godine održana je osnivačka skupština ´Lugarskog društva, kojoj je prisutvovalo preko 820 delegata i na kojoj je formirano Lugarsko društvo Hrvatske. Šumarsko društvo pruža i dalje fevoju pomoć Lugarskom društvu, koje nema svojih prostorija niti iskustva u radu. Stručni kadrovi. Upravni odbor naslijedio je pitanje odvajanja šumarskog odjela na Poljoprivredno- šumarskom fakultetu u samostalni šumarski fakultet. Po pitanju odvajanja fakulteta dostavljena predstavka Upravnog odbora Univerzitetskom savjetu sa ´molbom đa se izvrši dioba. Po tom je posebna delegacija, u kojoj je sudjelovao i predstavnik ovog društva, bila primljena kod druga Sekulića, člana Izvršnog vijeća Sabora NRH, gdje je usmeno obrazložena potreba odvajanja i osnivanja zasebno šumarskog fakulteta. Vjerujemo, da će ova akcija uspješno završiti. Pitanje nastave u struč. šumar, školama tretirano je ove godine u Društvu, ali neki rezultati nisu postignuti, jer je to kompleksni problem. Kao prvo smatramo da bi trebalo izvršiti izdvajanje šumarskih škola iz dosadašnje kompetencije te ih predati natrag u resor šumarstva. To će teško uspjeti, jer bi se tada pojavile slične tenđence i u drugim strukama. Propaganda. Upravni odbor po pitanju propagande nije izvršio većih zahvata, jer nije Ivršio masovnu propagandu iz objektivnih razloga, koji će biti jasni iz daljnjeg razlaganja (preokupljenost poslova). Propisi. U vezi zaključaka da se izdaju zbornici svih šumarskih i ostalih propisa koji su u vezi sa šumarstvom upravni odbor na tome nije radio jer je taj posao preuzelo Stručno udruženje šum. priv organizacija koje je kako vam je poznato već izdalo I. dio Zbornika. Zatim drug tajnik izvještava o pripremama za savjetovanje o kršu, koje će se održati ove godine u Splitu, o uređenju dvorane u kojoj se održava skupština i u kojoj treba da se odvija društveni život, o ustupanju izvjesnih prostorija Stručnom udruženju, posjeti švicarskih šumara našoj zemlji i naših šumara Švicarskoj. Upravni odbor održao je u prošloj godini 9 sjednica na kojima su raspravljena aktuelna pitanja u vezi rada. Oržana su 2 plenuma na kojima se raspravljalo o radu klubova i pokretanju tog rada. Na koncu tajnik ing. Horvat kritički se osvrnuo na neke nedostatke u radu. On je rekao: »Pri osvrtu na rađ ovog upravnog odbora potrebno je da se osvrnemo i na neke zadatke, koje nismo mogli u cijelosti izvršiti. To je u prvom redu pitanje propagande. Propagandi nismo dali onaj zamah, koji bi ona zasluživala. Osim toga nismo dovoljno pokretali suradnju šumar, stručnjaka sa narodnim vlastima. To su uglavnom nedostaci, koje mi vidimo, a na skupštini je da ukaže i na one, koje smo propustili.« Poslije tajnika podnio je izvještaj urednik Šumarskog lista drug Androić. On je u svome izvještaju istakao da su ovogodišnji problemi gotovo isti kao i prošlogodišnji. Saradnici su još uvijek uglavnom nastavnici sa fakulteta i saradnici Instituta a tek rijetki pojedinci iz prakse, što bi mogli dati poticaja za razmišljanje: da li organizacija poslovanja na terenu dopušta našim praktičarima da produbljuju svoje stručno znanje, da struku naučno tetiraju i da za svaku praktičnu aktivnost mogu dati temeljito teoretsko opravdanje. Nesudjelovanje, u stručnoj štampi štetno je za zajednicu, jer mnoga pozitivna iskustva koja bi se mogla masovnije primijeniti ostaju za druge nepoznata. Urednik je dalje .rekao: Naši ´šumari na terenu bilo na šumarijama, bilo u inspektoratima (da i ne govorimo o onima u stručnim udruženjima i Sekretarijatu) sudjeluju aktivno u svim našim društvenim zbivanjima. Mnogi su upoznati sa društvenim i ekonomskim problemima uopće, a napose na polju šumarstva. Oni na tom polju aktivno djeluju i rade i pitanje je sada zašto 0 tome nema govora u Šumarskom listu. 1 ovom prilikom nije bez potrebe da ponavljam ono, što sam, ako se sjećate prošle godine rekao o »čistoj stručnoj liniji«. Nije sve samo u tehnološkom procesu, jer takovo gledanje nije uvijek potpuno i opravdano. Stvari se moraju gledati kroz prizmu današnje stvarnosti, u kojoj su briga za čovjeka i ekonomski napredak dva od najvažnijih i međusobno povezanih postulata našega društva. Naš šumar, privredni rukovodilac mora biti ne samo dobar tehničar, nego i ´dobar ekonomista kao takav ne može da se izolira od poznavanja opće socijalističke ekonomike. Ne može dakle biti čiste 135 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Djelomična mehanizacija u mnogo slučajeva može biti neekonomična. Navest ću za to primjer upotrebe kamiona za izvoz. Analize, koje sam lično provodio pokazuju, da je u uslovima kada se iprevoz trupaca obavlja kamionima a utovar i istovar vrše ručno, trošak prevoza vrlo skup, jer se mnogo vremena gubi na utovar i istovar {94 minuta na utovar trupaca sa zemlje u 7-tonski kamion). Sniženje utroška vremena na utovar upotrebom dizalice na 40 minuta i u slučaju kada trošak utovara po m3 poraste od 135 na 200 dinara m3 jer dizalica nije radila sa punim kapacitetom, dovelo je do sniženja cijene transporta na udaljenosti 30 km za 275 dinara ili za oko 10 dinara po t/km. Naime uz ručni utovar trupaca u kamion trošak utovara i prevoza te istovara iznosio je na toj daljini oko 1950 dinara po m3 (66 din/m3 km), a nakon primjene dizalice 1675 dinara (po m3 ´(56 din. po rn-Vkm). To pokazuje d´a tek kompleksna mehanizacija (utovar, istovar i prevoz) dovodi do sniženja troškova. U programu rada Stručnog udruženja za 1957. stoga mehanizacija zauzima jednu od vrlo važnih mjera za povećanje proizvodnost rad´a i sniženja cijene koštanja proizvoda. Važan problem u eskploataciji šuma je plaćanje zarade šumskih radnika. Kod određivanja visine osnovne tarifne stavke za rad u šumi treba imati u vidu okolnosti pod kojima se rad obavlja i koje utječu na efekat rada. Osim toga treba imati stalno na umu i to đa šumski radnik radi danas normalno više od 8 sati dnevno i kroz tu prizmu gledati na prosječne dnevne zarade, koje su se u 1956. g. kretale u intervalu od 400—500 dinara dnevno. Danas ,se u industriji obavlja analitička procjena radnih mjesta i na temelju rezultata te procjene kvalificira se pojedini rad i određuje visina tarifne stavke. U 1957. g. bi trebalo da se i kod šumarija provede analitička procjena radnih mjesta u grani 3»13, jer ona radi kao industrija pa da se na taj način dobije solidna osnova za plaćanje u eskploataciji šuma. Još je jedan faktor, koj.i može mnogo da utječe na proizvodnost rada, a to je stimuliranje radnika na sječi i izradi putem premija. U NR Sloveniji se već primjenjuje premiranje u eksploataciji šuma. Jedan od zadataka stručnog udruženja, kao nosioca borbe za povećanje proizvodnosti rada treba da bude i razrada sistema premiranja u eksploataciji šuma. Konačno đa rezimiram. Po mojem mišljenju u cilju povećanja proizvodnosti rada u eksploataciji trebalo bi u 1957. poduzeti ove mjere: 1. povesti više računa o životu i radu šumskih radnika na eksploataciji šuma, 2. posvetiti veću pažnju stručnom uzdizanju radnika i snabdijevanju radnika odgovarajućim alatom, 3. pristupiti kompletnoj mehanizaciji rada u eksploataciji šuma i to u svim fazama. Kod toga voditi račun o okolnostima i po mogućnosti osnivati centre za mehanizaciju u kojima ćemo odgajati stručni kadar i stjecati iskustvo. 4. Razraditi sistem analitičke procjene radnih mjesta u eksploataciji šuma kao i sistem premiranja radnika koji rade u ovoj grani. Naravna stvar da ove probleme ne može rješavati samo naše Stručno udruženje. Rad na unapređenju proizvodnje i povećanju proizvodnosti trebalo bi provoditi zajednički sa Stručnim udruženjem drvne industrije. Ako se problemu proizvodnosti rada u eksploataciji pristupi odlučno, smatram da rezultati ne će i ne mogu izostati. Rješavanje tih problema traži od nas naša socijalistička zajednica i naša dužnost je, da njihovim rješavanjem pomognemo izgradnju socijalizma i boljeg života. Skupština jednoglasno prima izvještaj o radu Udruženja, izvještaj nadzornog odbora, proračun prihoda i rashoda za g. 1957. te daje razrješnicu starom upravnom odboru. Iza kraće diskusije izabran je slijedeći upravni odbor: Predsjednik Zivković ing. Vilim, upr. šumar Đurđenovac. Članovi upravnog odbora: Savić Đuro, upr. šumarije »Česma«, Oštrić ing. Ivo uprav. šum. Vinkovci, Radovčić ing. Ante uprav. šum. Knin, Pavša ing. Ivo uprav. šum. Varaždin, Crnković Vale uprav. šum. Rijeka, Matota ing. Ivo uprav. šum. Vrbovsko,. Šobat ing. Aleksandar uprav. šum. Ko stajnica, Vanjković ing. Srećko, uprav. šum. Draganić, Novak ing. Zđravko uprav. šum. Vrho vine, Ing. Novaković Mladen, sekretar Udruženja po svom položaju. Zamjenici: Ing. Kramar Andrija, ing. Pužar Miloš, Mioković Đuro, Zahirović ing. Adam, Pordan ing. Josip. 15$ |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 70 <-- 70 --> PDF |
Najsposobnijim stručnim kadrovima niže spreme (lugarima i kvalifikovanim radnicima) treba u okviru općih stavova omogućiti polaganje privatnih ispita u srednjim šumarskim školama pod uslovima koje treba propisati na bazi opće i stručne školske predspreme kandidata i provedenog staža u struci. Za nastavak školovanja šumskog tehničara, na fakultetu, treba propisati potreban staž od dvije godine u praksi. Specijalizacija srednje stručnih kadrova treba u pravilu da bude po završetku (srednje šumarske škole općeg smjera, a stručni ispiti mogli bi da imaju i karakter specijalizacije koja bi se ste.kla u praksi i posebnim kursevima. U pogledu prihvatanja svršenih učenika ovih škola bilo je od strane pojedinih privrednih organizacija prilično nerazumjevanje, što se održavalo u postavljanju isvršenih tehničara na neodgovarajuća radna mjesta. Posebno treba istaći rijetke privredne organizacije, koje su prišle organizovanju pripravničkog staža za svoje tehničare. Nepostojanje utvrđenih radnih mjesta za tehničare, kao i slabo nagrađivanje uticalo je na smanjenje interesovanja omladine za upis u školu, a itako i odlazak svršenih tehničara na studije ili napuštanje šumarske struke. U ovom pravcu se preporučuje organizovanje pravilnog pripravničkog staža, kroz koji će se tehničaru omogućiti da prođe kroz sve faze rada. Tako izmijenjen odnos tehničara u privredi znatno će doprinijeti kako razvijanju naklonosti omladine prema struci, a tako i zadržavanje svršenih učenika u struci. Po ovome se posebno ističe na izvjesne pojave nepravilnog stipendiranja svršenih učenika neposredno po završetku srednje šumarske škole od strane pojedinih privrednih organizacija. U tom pogledu preporučuje se, da bi stipendiranje trebalo vršiti tek nakon 2 godine uspješne prakse. Postojeće škole pored redovnog školovanja treba da preuzimaju brigu oko školovanja najistaknutijih kadrova niže spreme (lugara i kvalificiranih radnika) i omoguće im polaganje privatnih ispita. Preporučuje se, da posebna komisija razradi ovu problematiku i stavi konkretne prijedloge o uslovima za polaganje ovih ispita. Financiranje oprema i nadležnost i Za posljednji period t. j . od prenošenja ovih škola u nadležnost NO karakteristično je i nepostojanje dovoljnog interesa privrede za uslove i rad ovih škola. ´ Srednje šumarske škole treba da budu republičkog karaktera i pod nadzorom republičkog organa za šumarstvo. Financiranje investicione izgradnje i oprema trebalo /bi ida se izvrši iz fonda za kadrove i fondova za unapređenje šumarstva. Redovno održavanje škola trebalo bi da bude na teret republičkog budžeta. Neriješeno pitanje školskog i internatskog prostora i opreme stvara ozbiljnu teškoću u realizovaniu bilo kakvih pokušaja za unapređenje nastave u ovim školama. U tu svrhu potrebno je prvenstveno obezbijediti investiciona sredstva za konsolidiranje postojećeg stanja t. j . za investicionom izgradnjom školskih i internatskih zgrada, stanova, za nastavnike, kao i za najneophodniju opremu za praktičnu nastavu. U prvom redu treba se orijentirati na osposobljavanje postojećih škola i povećanja njihovog kapaciteta za normalan rad, pa tek onda ukoliko je potrebno prići osnivanju novih škola. Pitanje obebjeđenja sredstava za redovno održavanje predstavlja ozbiljan problem za konsolidaciju stanju u postojećim školama, izdržavanje ovih škola od strane NO pokazalo je niz slabosti, što dolazi uslijed toga, što ove škole imaju izrazito republički karakter. Položaj ovih škola je istovetan sa položajem geodetskih, željezničkih i sličnih škola, koje su obzirom na njihov širi značaj preuzete u pojedinim republikama na republičke budžete. Ovo se najbolje vidi iz primjera Srednje šumarske škole na Ilidži, koja se do prenošenja na republički budžet nalazila skoro pred likvidacijom, iako je bila jedina škola u republici u kojoj je šumarstvo u republičkom i jugoslovenskom razmjeru jedna od najvažnijih privrednih grana. Stručni školski centri za radnike, lugare i tehničare i saradnja škole sa privredom i Radi boljeg korišćenja nastavnih sredstava, savremene opreme, Stručnog nastavnog kadra i mogućnosti izvođenja praktične obuke i školovanja stručnih kadrova (radnika, lugara i tehničara) na uzornim školskim dobrima, potrebno je sve stručne škole u šumarstvu objediniti u školske stručne icentre. Saradnja i briga privrednih organizacija za stručno obrazovanje kadrova u šumarstvu treba da se obavlja kroz stalnu saradnju i kontakt Komora, Stručnih udruženja, Šumarskih društava i škola na bazi jedne stalne komisije za stručno školstvo u šumarstvu pri Sa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 98 <-- 98 --> PDF |
listu, izgubiti na svojoj aktuelnosti. Mi stojimo na stanovištu, da nas to ne treba smetati. Taj nedostatak, izazvan poteškoćama oko tiskanja lista, ´kompenzirat će se sa onom koristi, koja nastaje od trajnog evidentiranja događaja iz rada Društva, putem našeg društvenog lista. Prva sjednica izabranih odbornika održana je |2. III. 19®? g. Prisustvovali su izabrani odbornici novog Upravnog odbora: Cvitovac, Hajdin, Klepac, Lulić, Peternel, Potočić, Šepić, Štetić i Šulentić, bili su odsutni: Andrašić i Anđroić; izabrani odbornici novog Nadzornog od" bora: Butković, Horvat A. i Benić R.; izabrani članovi Suda časti: Ferić I., Pere, bio je otsutan Šerbetić. Dnevni red obuhvatio je uglavnom konstituiranje odbora i Suda časti. Konstituiranje je izvršeno na slijedeći inačin: 1. Upravni odbor društva: predsjednik ing. Nikola Šepić (izabran direktno na god. skupštini), podpredsjednik Dr. ing. Zvonimir Potočić, tajnik ing. Žarko Hajdin, blagajnik ing. Josip Peternel, urednik »Šumarskog lista« Dr. ing. Milan Anđroić, urednik »Šumarskih novina« i zamjenik tajnika ing. Vjekoslav Cvitovac, odbornici: ing. Drago Andrašić, Dr. Ing. Dušan Klepac, ing. Stjepan Lulić, ing. Vlado Štetić i ing. Ferdo Šulentić. 2. Nadzorni odbor Društva: predsjednik ing. Mato Butković, odbornici: ing. August Horvat i Dr. ing. Roko Benić. 3. Sud časti: predsjednik ing. Adolf Šerbetić, članovi: ing. Ilija Ferić i ing. Zvonimir Pere. Druga sjednica Upravnog i Nadzornog odbora Društva održana !je 11. HI. 1957. Na toj sjednici bili su prisutni svi članovi Upravnog odbora, a odsutni svi članovi Nadzornog odbora. Dnevni red odnosio se na zaključke god. skupštine i njihovu ´formulaciju, jer je god. skupština ovlastila novi Upravni odbor, da ih usvoji umjesto skupštine. Prijedlog zaključaka od strane Komisije za zaključke revidiran je i nadopunjen na sjednici, a konačna redakcija vidljiva je u ovome hroju lista, jer su otštampani u materijalima sa god. skupštine. Na ovoj sjednici donesen je i zaključak, da se god. članarina redovitih članova u iznosu od 240 din raspodjeli između Društva i Šumarskog kluba u apsolutnom iznosu: 40 i 200 din., o čemu su klubovi zasebno obaviješteni. Treća sjednica Upravnog i Nadzornog odbora održana je 26. III. 19-57. Od Upravnog odbora bili su prisutni: Potočić, Hajdin, Peternel, Cvitovac, Lulić, Šulentić i Štetić, a telužbeno su bili spri ječeni: Šepić, Klepac, Androić i Andrašić. Od Nadzornog odbora bio je prisutan Benić. Ovoj sjednici bili su prisutni i pozvani predstavnici srednjeg stručnog školstva šumarstva i drv. industrije: ing. Dereta iz Splita, ing. Hang iz Virovitice i ing. Lipovščak iz Karlovca. Dnevni red odnosio se na probleme našeg srednjeg stručnog školstva. O tom problemu podnio jje referat odbornik ing. F. Šulentić. U diskusiji su iznijeli stanje odnosne škole navedeni predstavnici školstva. Sjednica je donijela određene zaključke s tim, da se oni naknadno formuliraju i dostave nadležnima kao stav našega Društva. Mi ćemo naknadno naše članstvo upoznati sa ovim stavom. God. skupština Društva inženirjev in tehnikov gozdarstva in lesne industrije LR Slovenije održana je i9. III. 1957 u Ljubljani. Delegat našeg Društva bio je tajnik. Povodom te skupštine iznijet ćemo neka zapažanja u vezi organizacije slovenskog šumarskog društva i njegovog rada. To društvo ima upravni odbor koji se sastoji od predsjednika, tajnika {izabiru se na godišnjoj skupštini direktno) i .blagajnika te dva pododbora od po 7 fclanova: pododbor za šumarstvo i pododbor za drvnu industriju. Iz svakog pododbora jedan odbornik je podpredsjednik upravnog odbora. Uz to su (posebno i dva Urednika stručnih listova. Pododbori rade odvojeno a po zajedničkim problemima šumarstva i drvne industrije odnosno društva rade na zajedničkim sjednicama. Formiranje dva pododbora dalo je dobre rezultate u radu društva i aktiviralo je članove zaposlene u drvnoj industriji. Nadzorni odbor društva redovno je prisutan na sjednicama upravnog odbora i na ovoj skupštini dao je opširan kritički izvještaj ne samo o financijskom stanju (kao što se to radi kod nas) nego i o cjelokupnom poslovanju upravnog odbora i šumarskih klubova. ´ Zadaci društva uglavnom se provode u 14 terenskih sekcija koji su identični našim klubovima. Evidencija pokazuje da ove sekcije imaju 675 redovnih, 836 izvanrednih i 60 gospodarskih članova — svega 1571 člana. Porast članstva u tim sekcijama od 1955 na 1956 iznosio je 170 članova ;(!). Rad tih sekcija je raznovrstan i plodan. One među ´, ostalim organiziraju seminare za lugare, tečajeve za šumske radnike, stručne ekskurzije, predavanja, i si. a Celjska sekcija ha pr. organizirala je i stručne iseminare za šumarske inžinjere i tehničare, koji se mogu po materiji i kvaliteti uporediti sa postdiplomskim studijem. Seminar je |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Nadzorni odbor: Filipan ing. Franjo, Tkalčić ing. Branko, Tomaševski ing. Stanko, Zamjenici: Faštić ing. ´Marko, Trohar ing. Vlado, Videc ing. Drago. Disciplinski organ Udruženja: Supek ing. Vlado, Čolović ing. Ilija, Tonković ing. Đuro, Tiljak ing. Antun Kotarski ing. Mijo. Skupština usvaja redigirana pravila Udruženja. Nakon izbora skupština donosi zaključak da je članarina za 1957. g. ista kao što je bila u 1966. g. t. j . 90.000.— din. U koliko dođe do spajanja pojedinih šumarija, novonastala šumarija dužna je platiti članarinu za pripojenu šumariju. Komisija za zaključke donosi slijedeće zaključke: 1. Briga za radnike U vezi povećanja produktivnosti rada u eksploataciji šuma i sniženja troškova proizvodnje, kao osnovnih ´poluga za podizanje životnog standarda, potrebno je: a) povesti više računa o životu i radu šumskih radnika na eksploataciji šuma, b) posvetiti naročitu pažnju stručnom uzdizanju radnika i snabdijevanju radnika odgovarajućim alatom, zaštitnom odjećom i obućom, c) proučavati kompletnu mehanizaciju rada u eksploataciji šuma, u svim fazama proizvodnje, prema mjesnim prilikama i postepeno je uvađati, d) razraditi sistem analitičke procjene radnih mjesta u eksploataciji šuma kao i sistem nagrađivanja radnika, koji rade u ovoj grani. 2. Plantaže brzorastućih vrsta drva. Proučavati primjenu plantažnog uzgoja brzorastućih vrsta drva, kao i kombinovano šumsko-poljsko-plantažno gospodarenje, sa posebnim osvrtom na biološke i ekonomske momente. Taj rad studirati na manjim površinama, a tek nakon utvrđenih rezultata i stečenog iskustva primjenjivati ga i u većim razmjerima u sličnim uslovima. ! 3. Privatne šume: , , U vezi čl. 39. Zakona o šumama NRH potrebno je donijeti jedinstveni pravnilnil i nadzoru i gospodarenju u privatr m šumama. 4. Degradirane šume: \ U cilju brzog i sistematskog unapređe nja gospodarenja na degradiranim šu mama potrebno je: a) razraditi metodologiju za definira nje đtegradiranih šuma, u svim njenim prolaznim tipovima, od krša i goleti do gospodarske šume, b) poduzeti mjere da se izrade ure đajni elaborati za gospodarenje u degra diranim šumama prema specifičnim pri likama degradirane šume i kraja, c) izradu navedenih elaborata provesti uz koordinaciju Narodnih vlasti i struč nih organa: poljoprivredne, veterinarske i vodoprivredne službe. 5. Vlastita režija: , Šumarije treba da preuzmu eksploataciju šuma u vlastitoj režiji, na svom području, svugdje tamo gdje postoje svi objektivni uslovi za to. Tamo, gdje momentano ne postoje svi objektivni uslovi za preuzimanje radova u vlastitoj režiji, organizirati i osposobiti šumarije da u što kraćem roku uspostave takove uslove. 6. Školstvo: > Radi osposobljavanja stručnih, a naročito srednjih kadrova potrebno je: a) utvrditi sadanji broj šumarskih tehničara u šumarijama i poduzećima drvne industrije, b) predvidjeti potreban broj šumarskih tehničara za naredni desetgodišnji period, c) na temelju prednjega odrediti: lokaciju škola, kapacitete i nastavnički kadar. Nastavnički kadar neka bude pro- . bran od najboljih najsposobnijih šumara iz prakse. Materijalni uslovi nastavnika na srednjim šumarskim školama, neka se izjednače sa onima šumara na šumarijama. d) od postojećih škola (u materijalnom pogledu) sanirati one, koje imaju sve uslove za daljnji razvoj, e) potrebno je po većim centrima održavati tečajeve za osposobljavanje stručnih radnika u šumarstvu. 7. Smolarenje: U vlastitoj režiji vršiti eksploataciju sporednih proizvoda šume: smolarenje, sabiranje aromatskog i ljekovitog bilja, sabiranje gljiva itd. u tu svrhu: a) izvršiti inventarizaciju svih borovih sastojina, kako općenarodne imovine tako zadružnih i privatnih šuma, i na temelju takove inventarizacije sastaviti planove smolarenja, b) kod smolarenja primjenjivati najsuvremenije metode rada, |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 99 <-- 99 --> PDF |
trajao 4 mjeseca, a predavače je dao slovenski šumarski institut. God. skupština Udruženja drvne industrije Jugoslavije održana je 29. III« 1857 u Sarajevu. Unaprijed je pripremljen izvještaj na 150 stranica. Iznosimo neke pojedinosti iz toga izvještaja, za koja smatramo da su od interesa za šumarske inženjere i tehničare, i Proizvodnja drv. industrije Jugoslavije kretala se od 19153—1953 god. u milijardama dinara ovako: 1953—66.1, 1954 —83,1, 10515—90.3, 1956—90.8, a za 1957 planirano je 94.5. Proizvodnja je u 1956 g. prema onoj 1955 g. pala kod rezane građe četinara za 51.060 m3 i rezane građe hrasta za 8.000 m3 te u ´proizvodnji pragova, lesonit i panel ploča, kuća, baraka i retortnog ugljena. Ako se upoređi proizvodnja pilanske, ostale primarne i finalne prerade drveta, vidi se da raste proizvodnja ostale primarne industrije i finalne prerade drveta. Plan za 1957 g. predviđa daljnje smanjenje proizvodnje rez. građe (četinara, bukve i ostalih liščara, a znatno povećanje proizvodnje pragova (drvna ind.: 100.000 m3, a šumarstvo: 17.800 m3). U eksploataciji šuma predviđa plan za 1957 -god. nižu proizvodnju za oko \V?k STRANA STRUČ LOUIS RICARD: POKUŠAJ SADNJE ČETINJAČA NA TRESETIŠTU (Un essai de pltantation resineuse dcms une tourbiere. Revne jorestiere frangaiise No. 2, Fevrier 1956.) [ Pošumljavanje tresetnog zemljišta težak je problem. Pokušaji sadnje u jamice izjalovili su ´se, jer je korijenje bilo zimi izvrgnuto smrzavanju uslijed zaleđivanja stagnirajuće vode, a ljeti nije moglo odoljeti ekstremnoj suši. Mjestimični uspjesi poljoprivrednih kultura na rubovima tresetišta u francuskom Centralnom masivu bili su kratkotrajni i donijeli razočaranje usprkos skupih drenažnih radova. Međutim, pred više od stotinu godina, kad je onaj kraj Francuske bio mnogo gušće naseljen, kultivirao se s uspjehom krumpir na tresetu. »Sadnja» je vršena na taj način, đa se iskopao plitki jarak, krumpir se stavio na površinu tla nekoliko centimetara od jarka i pokrio preokrenutim busenom nego u 1956 god. Tim planom predviđa se neznatno smanjenje proizvodnje trupaca za rezanje četinara, hrasta i ost. lišćara, jamskog drveta četinara, a jače smanjenje trupaca za rezanje ost. listača, jamskog drveta listača, celuloznog drveta listača. Kod svih ostalih sortimenata smanjuje se proizvodnja preko 20°/o i više. Međutim, još uvijek je osjetno povećanje kod trupaca FLŠ, trupaca za rezanje bukve, tesane građe i celuloznog drveta četinara. U 1956 godini prosječno korištenje kapaciteta drvne industrije FNRJ iznosi oko 62,0/o. ´Na tako nizak (procent naročito je utjecalo korištenje kapaciteta pilana, koje je iznosilo 55%. Izvještaj navodi ove razloge: nedostatak- četinarske oblovine, nedovoljnu opremljenost pilanskih kapaciteta za preradu bukovine i loše lokacije pogona obzirom na sirovinske baze. Perspektivni razvoj drvne industrije treba prema izvještaju da se kreće: u pravcu veće proizvodnje svih ploča u vezi sa suficitarnosti bukovinef u pravcu veće proizvodnje proizvoda finalne prerade drv. industrije za potrebe široke potrošnje, građevinarstvo i izvoza te u pravcu rekonstrukcije pilanske i taninske industrije. i ´´.,´.-i Hajdin LITERATURA izvađenim iz jarka. Gomolj dakle nije bio ukopan u tlo, nego se nalazio između dvije zatravnjene grudve, stoga nije bio izložen opasnosti gnilenja od podzemne vode. Mogao je klijati, nicat, rasti i dati plod, koji je ostao na površini. Ovaj način uzgajanja krumpira pao je s vremenom, u zaborav, ali je ideja prihvaćen u Vel. Britaniji kod pošumljavanja tresetišta četinjačama, te je taj način poznat tamo pod imenom »Tvari Planting«. U Belgiji se na sličan način provodi sadnja na tresetistima, ali ipak s nekom razlikom. Naime kopanjem drenažnih jaraka dobije se zemlja, od koje se prave humci i (ostave 2—3 godine pod utjecajem atmosferilija, da bi se postiglo rastvaranje treseta. Zatim se u tim humcima kopaju jamice i u njih stavljaju biljke. Engleska metoda »Turf Planting« posve je slična nekadašnjoj »sadnji« krumpira u franc. Centralnom Masivu. Po uzoru na engleska pošumljavanja vršeni |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 100 <-- 100 --> PDF |
su i u Francuskoj pokusi sadnje na tresetištu u jugozapadnom dijelu Centralnog Masiva na visini od 8U-0 m, sjeverne ekspozicije. Autor je donekle modificirao englesku metodu »Turi Planting« obzirom na naročite okolnosti, pod kojima je vršeno pošumljavanje. U Engleskoj (zapravo Škotskoj) iskopaju jarke godinu dana prije same sadnje, kako bi se zemlja, dobivena iskopavanjem, rastvorila pod utjecajem atmosferilija. Radnik lopatom načini prorez u busenu na strani vlađajueeg vjetra da bi se ubrzao proces rastvaranja. Druge godine taj se dio busena odigne tako, da se omogući stavljanje žila na dno, a stabljika dolazi usred busena. Korijenje se dakle nalazi između busena i prirodnog tla. Zatim se onaj odignuti dio busena pusti u prvotni položaj, a pukotina petom pritisne i zatvori. Ricard nije mogao čekati godinu dana na rastvaranje treseta u iskopanim busenima, jer je istovremeno vršio pošumljavanje susjednih vristjpa i bujadnica. Zbog toga nije činio proreze lopatom posred1 busena, već je smještao biljke na mjestima, gdje se dva iskopana busena dodiruju tako, da je odigao jedan busen, raširio korijenje biljke na mjestu odignutog busena i zatim stavio taj busen u prvotni položaj. Time je postigao mnogo bolje smješta van je bilja nego engleskom metodom, gdje se ono mora provlačiti kroz uski prorez. Stabljika se nalazila između dodirnih stijenki dvaju susjednih busena. Treći busen, postavljen sa strane, služio je kao zaštita od isušivanja. Biljke su se sadile u razmacima od cea 1 m i na tom razmaku obično je bilo tri busena, koji su se upotrebili kako je opisano. Razmak između redova (jaraka) bio je 5´ m. Za sadnju su upotrebljene biljke sitkanske smrče (Picea falcata Valck.), koja je poznata kao vrst, koja brzo raste i podnosi veliku vlagu. U navedenim razmacima (1X5 m) potrebno je 2000 biljaka po 1 ha. Autor naglašuje, da je uspjeh ovakove sadnje još nakon druge zime bio 100*/o, dok je uspjeh susjednih sadnja u jamice na normalnim terenima iznosio nakon prve zime 84% i još ocijenjen kao povoljan. Svakako se preporuča smanjiti kiselost tla dodavanjem hiperfosfata i to površinski oko biljke tako, da na svaku biljku dođe barem 25 grama (po mogućnosti i više, do 75 g) toga gnojiva. Gnojivo se posulo odmah nakon sadnje (bolje reći smještavanja) biljaka, a nije ukopavalo u tlo, da bi se izbjegao direktni i prebrzi kontakt sa korijenjem biljaka. Ozbiljan prigovor ovoj metodi pošum- Ijavanja tresetišta odnosi se na visoke troškove, koji su potrebni zbog kopanja velikih odvodnih kanala, u koje treba da šalju vodu oni jarci razmaka od 5 m, kraj kojih vršimo smještavanje biljaka. Autor preporuča stoga, da se po mogućnosti izbjegava kopanje kanala, a sabirni jarci da se kopaju tako, da utječu u obližnji prirodni potok. Svakako autor nema iluzija, da bi se ovom metodom mogla u kratkom vremenu pošumiti sva tresišta, naročito ne ona prostrana. On je mišljenja, da bi se u prvom redu na taj način mogli privesti kulturi manji dijelovi tresetišta, koji dodiruju ili presijecaju gole površine određene za pošumljavanje. Ovo je naročito važno radi sprečavanja šumskih požara, koji se u tresetnom tlu za sušnog ljeta rado šire i dugo zadržavaju. Ing. M. Špiranec Gračanin, Z.: DIE BEZIEHUNGEN ZWISCHEN ROTERDEN UND WALDGESELLSCHAFTEN DES KROATISCHEN KARSTGEBIETES (ODNOSI MEĐU CRVENICAMA I ŠUMSKIM ZAJEDNICAMA HRVATSKOG KRAŠKOG PODRUČJA) Rapports — Vle. Congres International de la Science du Soil. Pariš, 1956. Vol. E. Comission V (Genese et Classification) i pp. 547—551. Pariš, 1956. Tip tla t. zv. »c r 1 j e n i c a« (Terra rossa) je tipično tlo Mediterana. U području Hrvatskog Litorala (mediteransko i submediteransko područje t. j . Istra, Hrv. Primorje i Dalmacija) dolaze razni podvarijeteti i derivati crljenice. U ovome području naša domaća istraživanja nisu utvrdila tipične crljenice pođ šumskom vegetacijom, nego naprotiv njene razne izmijenjene forme (podvarijeteti i derivati). U području od Visa sa srednjom godišnjom temperaturom 16,7°C i oborinama 557 mm, te do vrhova Dinare i Velebita sa srednjom godišnjom temperaturom 6°C i oborinama cea 3000 mm imamo slijedeće klimatogene zajednice {klimaks vegetacije): 1. Zimzelen a šuma hrasta crnike (Quercetum ilicis Br.-Bl.) i njena degradaciona forma šikara makija; 2. Kraška šuma bjelograbica (Carpinetum orientalis H-ić); 3. Kraška šuma šašike i crno graba (Seslerieto-Ostryetum Horv. et H-ć); 4. Šuma bukve |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 85 <-- 85 --> PDF |
147 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 84 <-- 84 --> PDF |
STANJE IMOVINE ŠUMARSKOG DRUŠTVA NRH Koncem 1956. godine T. br. Predmet A. STANJE IMOVINE I. Aktiva 1 Blagajničko stanje: u gotovom na rnu kod NB-e UKUPNO: 2 Inventar: namještaj knjižnica zaliha starih publikacija zaliha papira zaliha rezane građe UKUPNO: 3 Nekretnine: zgrada »Šumarski dom« dvorana u II. katu UKUPNO: 4 Potraživanja: UKUPNO: SVEGA AKTIVA: II. Pasiva Tuđa sredstva Dugovanja SVEGA PASIVA: Opetovanje: I. SVEGA AKTIVA II. SVEGA PASIVA CISTA IMOVINA KONCEM 1956. GODINE: Zagreb, 31. I. 1957. Vrijednost koncem koncem 1955. god. 1956. god. Dinara 129.698-— 13,899.631-— 14.029.329-— 984.467-— 609.336 — 2,152.743-— 324.247-— 85.740-— 4,156.523-— 32,253.527-— 32.253.527-— 1,336.910 — 51,776.289-— 12,359.752-— 12,359.752-— 51,776.289-— 12,359.752-— 39,416.537-— 294.076 — 731.871"— 1,025.947-— 2,641.210-— 751.678-— 4,079.697-— 254.289-— 3.480-— : 7,730.354-— 32,253.527-— 1,695.000 — 33,948.527-— 3,777.933-— 46,482.761-— 1,416.813-— 1,416.813"— 47,482.761-— 1,416.813-— 45,065.948-— Predsjednik: Nadzorni odbor: Blagajnik (Lovrić ing. A.) 1. Butković ing. M. (Peternel ing. J.) 2. Došen ing. J. 3. Filipan ing. F. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 83 <-- 83 --> PDF |
145 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 82 <-- 82 --> PDF |
144 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 81 <-- 81 --> PDF |
14S |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Stanje imovine društva koncem 1956. godine, koje rezultira iz bilance za tu godinu, iznosi: ukupno Din. 45,065.948.— i predstavlja povećanje spram stanja koncem 1955. godine za Din 5,649,411.— ili 14,3%> Naprijed iskazano povećanje imovine Društva odnosi se na: 1. povećanje vrijednosti pokretnina (namještaj, biblioteka, publikacije) za Din 3,573.831.— 2. povećanje vrijednosti nekretnina (dvorana) za Din 1,695.000.— 3. povećanje u gotovini za Din 380.580.— Svega Din 5,649.411 — Ovakav uspjeh novčanog poslovanja Društva u protekloj godini uglavnom je rezultat izdavačke djelatnosti uz puno zalaganje kako uprave društva, tako i cjelokupnog članstva. Bez takovog zalaganja ne samo da bi morao izostati ovaj uspjeh, već bi i dalje izlaženje naših listova — »Šumarski list« i »Šumarske novine« — bilo onemogućeno. Stoga upravni odbor Društva i ovom prilikom izriče svoju zahvalnost cjelokupnom članstvu. Predlažu se pregledi: 1) obračun primitka 2) obračun izdataka 3) bilanca 4) stanje imovine Društva na dan 31. I. 1957. II. PRIJEDLOG PRORAČUNA ZA 1957. GODINU Kod sastava ovog prijedloga proračuna upravni se je odbor Društva rukovodio kako podacima izvršenja proračuna Društva za prošlu 1956. godinu, tako i predviđenim djelovanjem Društva u toku 1957. godine. Ovaj je prijedlog proračuna gotovo za 50°/o niži od odobrenog proračuna prošle 1956. godine i predviđa: ukupni primici Din 15,363.000 — ukupni izdaci Din 15,363.000.— naspram Din 27,579.000.— za prošlu 1956. godinu. Ovakovo sniženje rezultat je izvršenog rada na izdavanju publikacija u 1956. godini, u kojoj je u tu svrhu bilo predviđeno cea 75% cjelokupnog izdatka. Kako se iz završnog računa za prošlu 1956. godinu vidi, predviđeni obimni izdavački radovi za potrebe struke gotovo su u cjelosti izvršeni, te nema više potrebe da se isti u tom opsegu nastavljaju. Glavne karakteristike ovog prijedloga proračuna bile bi slijedeće: A. Primici: 1. Osnovni društveni primici: Predviđa se puna naplata kako redovne članarine, tako i potraživanja iz ranijih godina. Provedena reorganizacija klubova na terenu nije ovom pitanju posvetila dovoljno pažnje, te većina klubova nisu do danas ovu svoju obavezu spram Društva izvršili. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Ovo se odnosi na hrastova staništa. Međutim na [površinama na kojima je hrast stabilan, oćTnosno gdje ne postoji regresivna sukcesija biocenoze, tamo se hrast zadržava. U šumskom (predljelu Desićevo pregledana je 6,-godišnja sastojina topole (P. robusta), podignuta iz reznica. Kod starosti od 3 godine izvršena je proreda, kojom je izvađeno 70% stabala. Sada će se ponovo izvršiti proređivanje, tako da će ostati cea 300 stabala po ha. Topolova stabla se obrezuju pilom do 5 metara visine. Zajedno s topolom sađen je američki jasen, koji tvori nuzgredni dio sastojine, i za kojeg je utvrđeno da odlično isušuje tlo, te na taj način koristi topoli. Prilikom proređivanja ostavljaju se stabla s jače razvijenom krošnjom. U šumskom predjelu Desićevo pregledana je 105-godišnja dobro pomlađena hrastova sastojina u naplodnom sijeku, s jasenom i grabom. Pomladno razdoblje traje 7—8 pa i 10 godina. Brestova stabla su zaražena. Izdrže do 60 godine, a onda naglo propadaju, pa brijesta nema u starim sastojinama. Jasen se također suši, i ne rađa sjemenom već 7 godina, od kada je napadnut od jasenove pipe. Hrast je sada najvitalnija vrsta. Ustanovljeno je da odlično prirašćuje posljednjih 10 godina. Kod" šumarije Vrbanja pregledan je centralni rasadnik površine 24 ha, s topolom, jasenom, platanom i drugim vrstama. Rasadnik je prilično mehaniziran i financijski se pokriva. Ujedno su pregledane i pokusne plohe u dvoetažnoj sastojini s hrastom, jasenom i brijestom u gornjoj, i grabom, lipom i klenom u donjoj etaži. Svrha postavljanja ploha je ustanovljivanje najpovoljnijeg kvalitativnog i kvantitativnog prirasta, koji Će se postići određenom gustoćom sastojine (obrastom). U Spačvi smo pregledali radničko naselje i stovarište drvnih sortdmenata. Na kraju pregledali smo stari hrastik u »Prašniku«, proglašen 1938. godine za nacionalni park na površini od 67 ha. Ukupna površina hrastika iznača 1364 hektara. Imade 24 odjela. Nadmorska visina je 95—98 metara, a imade godišnje 104 mm oborina. Smjesa je lužnjak 0,8, grab 0,1 i brijest 0,1. Drvna masa po ha iznaša 420 m3, a po stablu 16 m3. Prosječna visina stabala je 30 metara, prsni promjer 100 cm, a starost 300 godina. Iz sastojine se vade samo bolesna i suha stabla. Prašnik je bio posljednji objekt kojeg smo pregledali, a zatim smo se preko Zagreba vratili u Rijeku. Tokom čitave ekskurzije bili smo vrlo lijepo dočekivani, a naši domaćini trudili su se da nam što više pokažu, i da nam boravak u svojoj sredini učine što ugodnijim, pa im se i ovom prilikom najljepše zahvaljujemo. Prešli srno autobusom za nepunih 11 dana 2800 km. Izvršavanje ovako obilnog i napetog programa ekskurzije, zahtjevalo je od učesnika velike napore — međutim je program ipak izvršen u cijelosti. Uspjeli smo se upoznati s mnogim problemami i dostignućima u šumarstvu drugih narodnih republika, a stečena iskustva svakako će nam koristiti u našem daljnjem radu. I Ing. Tom.a&evski Iz Šumarskog društva NR Hrvatske. Dosadašnja praksa našega Društva i organa njegove uprave u pogledu upoznavanja članova sa radom društva svodila se uglavnom iia izvještaje na godišnjim skupštinama. Ovo su izvještaji zbog ograničenog vremena najčešće samo rezimirali djelatnost društva od jedne đo druge godišnje Skupštine. Oni nisu mogli iznijeti niz događaja, akcija, veza sa drugim organizacijama i si. stvari, koje se pojavljuju u društvu u toku cijele godine. Radi toga je veći broj predmeta, interesantnih pa šumarske inženjere i tehničare, ovima ostao nepoznat. ´ Da bi se ovaj manjak nadoknadio u daljnjem radu Društva, namjerava tajništvo društva, u dogovoru sa uredništvom Šumarskog lista, postepeno đa objavljuje kratke prikaze iz tekućeg rada, koji mogu biti interesantni za članove. Takvi prikazi odnosit će se u prvom redu na sjednice Upravnog i Nadzornog odbora Društva, a potom i na Ostale predmete. Ti bi prikazi trebali da obuhvate i važnije događaje iz naših Šumarskih klubova kao što su sjednice uprave ili plenuma, dnevni red i interesantne zaključke, ´održana predavanje, ekskurzije i si. Zato je potrebno, da Šumarski klubovi o tome obavijeste upravu društva. Tom prilikom potrebno je (mati i odmah naglasiti, da od predaje materijala za tiskanje Šumarskog lista pa do njegovog izlaska prođe i po koji mjesec. Radi toga će poneki prikaz, iznesen u 159 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 101 <-- 101 --> PDF |
> (Fagetum silvaticae croaticum Horv.) i 5. Klekovina bora (Pinetum mughi croaticum Horv.). Navedene klianatogene šumske zajednice nastavaju uz razne ostale tipove tala i derivate crljenice našega kraškoga područja. Šuma hrasta crnike kod nas je razvijena ne samo na crljenici nego i na drugim tipovima tala kao na pr. skeletne rendzine, smeđa karbonatna tla, primorska smeđa tla. Crljenica pod šumom hrasta crnike je prilično stabilna, te je najbliža pravom tipu orljenice. Crljenice pod šumom bjelograbića i šašike-crhograba su jače brauinizirane, te su tendencorn zakiseljavanja i ispiranja baza. Zakiseljavanje i ispiranje baza iz derivata crljenice pod šumom šašike crnograba je jače izražena nego pod šumom bjelograbića. Crljenice pod šummom bukve su već pod uticajem procesa podzolizacije (podzolirane crljenice), a orljenice pod klekovinom bora je uz proces podzolizacije jasno izražen i proces akumulacije kiselnog surovog humusa. Naša crljenica je u stvari reliktno tlo, koje je pod uticajem šumske vegetacije, odnosno vegetacije uopće, čovjeka, erozije i t. d. izmijenila se u niz pođvarijeteta odnosno derivata. Spomenuti procesi i sada traju. Dr. J. Kovačević Dr. E. Giorđano — Dr. R. Bonechi: PROVE Dl GERMINAZIONE E PROVE COLORIMETRICHE NELLA DETERMINAZIONE DELLA VITALITA DEL POLLINE Dl PINI MEDITERRANEI (Ispitivanje klijavosti i (mogućnosti \primjene kolorimetrijskih metoda kod određivanja vitalnosti peluda mediteranskih borova) — L´Italia forestale e montana, Firenze 1956, No 4, p. 175—181, tab. 4. U genetici se vitalnost peluda općenito određuje ispitivanjem njegove klijavosti. Kao supstrat najčešće služe otopine agara i šećera razne koncentracije. Rezultati često ne zadovoljavaju zbog razvoja plijesni na peludu. Stoga se je pokušalo primijeniti kolorimetrijske metode. Kao redukcione supstance upotrebljavane su selenijeve soli, a u novije vrijeme soli klorura i bromura 2,3,5-triphenyltetrazola. I autori su vršili takva ispitivanja. Cilj im je bio, da pronađu jednostavnu i brzu tehniku za određivanje klijavosti peluda medit. borova. Tretirali su 11 uzoraka svježeg peluda četiriju vrsti bo rova: Pinus halepensis, P. pinaster, P. pinea i P. Hamiltonii. Pokusi klijavosti peluda u vodi iz vodovoda i u destil. vodi nisu dali pozitivne rezultate. Bolji uspjeh je postignut Duffield- ovom metodom u kondenzacionoj vodi u Petrijevoj posudi. Teškoću je pretstavljalo prebrojavanje naklijalog peluda. To je atstranjeno upotrebom milimetarskog stakalca. Kod kolorimetrijskih pokusa autori su upotrebili 2f/o otopinu biselenita i l°/o otopinu bromura 2,3,5-trifeniltetrazola. Uzorke sa peludom držali su u posudi, a ovu kroz 24 sata u termostatu na temperaturi od 220C. Rezultati opita su slijedeći: 1. Pokus ispitivanja klijavosti peluda u kondenzacionoj vodi modificiranom Dufiield-ovom metodom dao je pozitivne rezultate i može ga se preporučiti kod ispitivanja peluda drugih šumskih vrsta. Kod svježeg peluda, najbrojnije klijanje je uslijedilo 72 sata od početka pokusa; inače je bilo potrebno 96 sati. 2. Kolorimetrijsko ispitivanje klijavosti peluda sa biselenitom daje općenito više vrijednosti od ispitivanja klijavosti u kondenzacionoj vodi. Sa tetrazolom je obrnut slučaj. Razlike u °/o između proba klijavosti u kondenz. vodi i pomoću kolorimetrijskih metoda kreću se unutar dosta uskih granica. Između rezultata kolorimetrijskih pokusa i pokusa klijavosti sa kondenz. vodom nema korelacije, ako pelud nije sasvim svjež. Prema tome se kolorimetrijski metodi, uz današnje uvjete, ne mogu smatrati dovoljno pouzdanima. Nije isključeno da to ne budu u budućnosti. 3. Čini se, da bi prednost trebalo dati solima tetrazola. 4. Perspektive upotrebe kolorimetrijskih metoda kod" ispitivanja klijavosti peluda su smanjene, jer pokusi klijavosti u kondenzacionoj vodi daju preciznije rezultate. Dott. Dino Crivellari: PRIMI RISULTATI Dl UN OTTENIO Dl ESPERIMENTI SULLA RESINAZIONE DEL PINO D´ALEPPO (Prvi rezultati osmogodišnjih opita o smolarenju na alepskom boru), L´Italia forestale e montana, Firenza 1956, No 6, p. 245—268, si. 13, tab. 13, diagr. 8. U periodu od 1947—1954 godine autor je za račun Glavne uprave za šumarstvo u Italiji vršio opite o smolarenju na alepskom boru. Cilj opita je bio: 1. Utvrditi koliki je prinos smole kod smolarenja alepskog bora uz upotrebu uobiča |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 102 <-- 102 --> PDF |
jenih metoda smolarenja i koji je metod najpogodniji; 2. ustanoviti u kojoj mjeri utječe metod smolarenja na vegetativno stanje stabla, na prirast drvne mase, plodonosenje, kvalitet sjemena i s time u vezi na prirodno podmlađivanje. Osnovano je više pokusnih ploha od po 5 primjernih stabala. Od toga su dva smolarena sjekiricom (jedno na živo, drugo na mrtvo), 2 smolarskim nožem na živo odnosno mrtvo, 1 stablo je služilo kao kontrolno i nije smolareno. — Ukupno je upotrebljeno 216 stabala. Rezultati su slijedeći: 1. Najveći prinos smole se dobiva druge godine smolarenja. 2. Taj prinos je veći za prosječno 24,43 posto u odnosu na prvu godinu smolarenja; kod smolarenja sjekiricom na živo za 39,97%>, sjekiricom na mrtvo za 26,58%; nožem na živo za 15,46°/o, a nožem na mrtvo za 17,73°/o. 3. Prinos smole kod smolarenja sjekiricom na živo i mrtvo, te nožem na živo ostao je tokom daljnje 4 godine na skoro istom nivou prinosa iz druge godine. 4. Smolarenje na mrtvo nožem pokazalo je već nakon šeste godine smanjenje prinosa smole za 86°/o u odnosu na prinos iz druge godine. 6. Smolarena stabla nisu pokazivala nikakve znakove propadanja. 6. Prosječan prinos smole po stablu je iznosio: kod smolarenja na živo sjekiricom 3,806 kg, na mrtvo 6,874 kg; smolarskim nožem na živo 2,522 kg, no mrtvo 3,635 kg. 7. Smolarenjern nožem 3—4 puta brže se iscrpljuje period korisnog smolarenja zbog veće površine zasjecanja nego smolarenje sjekiricom.. 8. Smolarenje alepskog bora sjekiricom bolje je od smolarenja nožem, bez obzira da li se smolari na ´živo ili mrtvo. 9. Prinos smole je u upravnom odnosu sa brojem smolnih kanala, širinom njihovih poprečnih presjeka i sa pritiskom izlučivanja smole. 10. Najveći prinos smole dobiven je u julu, rjeđe u maju i junu. Temperatura zraka je u direktnom odnosu sa prinosom smole. Kišovitost nema osjetnog utjecaja na visinu tog prinosa. 11. Ukupan prinos smole mnogo je manji kod stabla smolarenog na mrtvo nego onog na živo, jer je vrijeme smolarenja na mrtvo daleko kraće. 12. Najpogodnija za smolarenje su stabla od 24—.27 cm p. promjera, mjereno s korom. 13. Smolarenje utječe na anatomsku strukturu drveta. Samo u predjelu do 20—30 cm ispod rane stvaraju se nepravi godovi, a smolni kanali se sužuju. To nije slučaj u predjelu sa strana i iznad rane. Sužavanje smolnih kanala ispod stare rane uzrokom je, da smolarenje nožem odozgo prema dolje daje manje prinose smole. 14. Bez obzira na sistem smolarenja, kod alepskog bora se preporučuje zasjecanje odozdo prema gore. U tom slučaju smolarenje nožem daje veći prinos smole od smolarenja sjekiricom. 15. Sjeme sa smolarenih stabala ima manju klijavost, a i urod češera je manji nego kod nesmolarenih stabala, ali ne u tolikoj mjeri, da ibi došlo u pitanje prirodne podmlađivanje sastojina. 16. Bez obzira na upotrebljeni metod, smolarenje ne utječe na rast u visinu svojih potomaka, ali utječe negativno na prirast drvne mase. 17. Period mirovanja od 1—2 godine može se bez štete prakticirati nakon svakih 6 godina neprekidnog smolarenja. Ing. Regent B. John F. Lutz: MEASURING ROUGHNESS OF ROTARY-CUT VENEER, SEPARAT IZ THE TIMBERMAN, NO. 5, MARCH, 1952 (MJERENJE FINOĆE REZA KOD LJUŠTENOG FURNIRA) John F. Lutz, tehnolog u Forest Products Laboratorv, Madison, U. S. A., pronašao je instrumenat i metodu za mjerenje finoće, odnosno grubosti reza furnira, koja obećava da će se moći dobro primijeniti u praktične svrhe. Kontrola kvalitete u proizvodnji furnira i šper ploča obuhvaća razne elemente pa i finoću reza. Finoću reza bilo je međutim teško konrolirati baš radi pomanjkanja jedne objektivne metode mjerenja. Ovdje opisana metoda mjerenja, kao i instrumenat za mjerenje, trebali bi riješiti ovo pitanje. Kao elemenat h kojem ovisi finoća površine Ifurnira, autor je uzeo udubine koje nastaju prilikom ljuštenja na »tlačenoj strani (tight siđe) listu furnira uslijed čupanja drvnih vlakanaca. Te udubine teku paralelno sa Ivlakancima. Predmet mjerenja je đubljina tih udubina. Mjerenje se vrši na još vlažnom furniru. Važnost dubljine tih udubina, je U tome, što o njima ovisi idebljina Sloja furnira kojeg treba skinuti prilikom brušenja da se dobije glatka površina, što one mogu pokazati nedostatke u radu ljuštilice i drugo. Kođ furnira sa nepravil |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 103 <-- 103 --> PDF |
nim tokom vlakanaca, kao oko kvrga, gdje udubine ne teku paralelno i u jednom smjeru, ne će se imoći dobiti posve točni rezultati. Kako veličina udubina nije jednaka po cijeloj površini lista [furnira, a instrumenat za mjerenje određuje dubijinu udubina samo na jednoj maloj površini, to se prvo makroskopski rnora odrediti onaj dio lista koji pokazuje najveću grubost. Na tom se mjestu instrumentom izmjere dubljine udubina, koje onda definiraju finoću cijelog lista. Za ispitivanje ´finoće površine furnira bilo je oprobano više imetoda, ali je samo jedna odgovarala za praktičnu primjenu i izvan laboratorija. Ta metoda (straightline shadow-sectioning method) ima za princip bacanje sjene na površinu lista furnira čija se površina ispituje. Instrumenat se sastoji od jedne drvene kutije u kojoj je na jednom kraju smještena žarulja kao izvor svjetlosti. Na određenoj udaljenosti od žarulje kutija je pregrađena, a u toj pregradi načinjen je horizontalni otvor ičija se visina može regulirati pomičnim vertikalnim zaslonom. Iza proreza na dnu kutije je otvor, koji se namjesti na dio furnira gdje će se mjeriti veličina udubina. Na gornjoj strani kutije — nasuprot otvora u dnu — nalazi se otvor sa povećalom, da se udubine na furniru mogu bolje vidjeti. Svijetlo od žarulje prolazi kroz horizontalni prorez ii pada ikroz otvor u dnu kutije na furnir. Donji rub proreza je posve*, ravan i baca sjenu, koja na potpuno ravnoj plohi završava također ravnom linijom. Međutim, ako ploha na koju Sjena pada nije ravna, kao kod furnira, nego je izbrazdana udubinama, onda rub sjebe ne će završavati ravnom, već nazubljenom linijom. Naime, (na mjestu igdje sjena pada ,na udubinu u furniru, sjena će se produžiti u vidu zupca pa se tako dobije rub sjene u obliku nazubljene linije. Što je udubina dublja, to će i produženje sjene, t. j . visina zuba, biti veća. Odnosi između izvora svjetlosti i proreza u pregradi uređeni su tako, đa određena visina zupca t. j . sjene produžene na mjestu gdje je udubina u furniru, predstavlja određenu dubljinu udubine. Tako se mjerenje dubine udubine svodi na mjerenje visine sjene izdužene u udubini. Ovo se mjerenje vrši pomicanjem vertikalnog zaslona, kojim završava gornji rub proreza u pregradi, i koji također baca sjenu na furnir. MJkromettfičkim vijkom podiže se ili spušta zaslon pa se tako pomiče i rub sjene koju baca zaslon na furnir. Kad rub isjene pomičnog zaslona dotakne izduženi vrh sjene u udubini furnira, na mikrometru se automatski očita dubljina udubine. Kad se rub sjene pomičnog zaslona poklopi za rubom sjene koju -baca nepomični donji rub proreza, % j . kad je prerez posve zatvoren, ha mikrometru se čita mula. Najmanja jedinica očitanja ina mikrometru iznaša 0,001" (0,025 mm). Kao što je već rečeno, instrument se stavi na onaj dio furnira koji prostim okom izgleda najgrublji. Instrument se zatim pomiče po izabranoj površini dok se tae dođe do najveće dubljine udubine i ta se onda izmjeri pomicanjem mikrovijka. i ! Instrument mora stajati pod pravim kutem prema smjeru pukotina. Kontroliranje točnosti izmjere veličina udubina vršeno je na taj način, Isto je primjercima furnira, na kojima je pomoću opisanog instrumenta izmjerena finoća površine, brušenjem skinut sloj furnira onolike debljine koliko je iznašala izmjerena maksimalna dubljina udubina. Dobijene površine furnira bile su iza brušenja sve jednolike i glatke. U članku su tabelarno prikazane neke vrijednosti ovako opisanog mjerenja dU. bljina udubina na furniru, a priloženo je i nekoliko instruktivnih slika. Ing. M. Brežnjak ODREĐIVANJE KVALITETE PILJENE POVRŠINE Kand. mehn. nauke E. A. Ickovič: Kriterij kačevstva pilenoj poverhnosti, Derevoobrabativajuščaja promišlenost, No. 4, il&55, str. 14—15. Za određivanje kvalitete piljene površine autor predlaže originalnu metodu. Čistoća reza ocjenjuje se po toj metodi na taj način, da jse ina piljenu površinu kapnu, s određene visine, kapljice neke obojene tekućine; forma traga kojeg kapljice ostave na piljenici odlučna je za određivanje kvalitete dotične piljene površine. Za ispitivanje pogodnosti ove metode, autor je iz jedne piljenice različitim pi lama izrezao probne daščice čije su po vršine bile različite finoće, jer su ele menti pila kod svake pile bili različiti. Kao tekućina kojom se kapalo po (pro bama uzet je rastvor KMnOt. Visina na našanja kapljica bila je tolika, da nije došlo do spajanja kapljica sa površinom proba U kontinuirani tdk. U članku je fotografijama prikazan trag koji su ka pljice ostavile na probama. Na površi nama uzdužnog reza trag kapljice bio je u smjeru vlakanaca dva puta duži nego u smjeru okomitom na vlakanca. Na po |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 104 <-- 104 --> PDF |
« prečnim presjecima trag je približno imao oblik kruga. U svakom slučaju je površina traga kapljica bila to veća što je bila finija piljena površina, t. ij. veća čistoća reza. Kao kriterij kvalitete piljene površine autor uzima površinu, koja se dobije množenjem dviju dimenzija traga kapljice-dužine i Širine, mjerene sa točnošću od 1 nam. Pokusi su bili vršeni na raznim vrstama, a probe su vađene iz raznih dijelova stabala i imale razne postotke vlažnosti. Za različite su vrste dobiveni različiti rezultati. Tako je kod proba iz bukovine na poprečnim rezovima srednja površina traga iznašala 120 mm´2, a kod ariša 245 mm-. Postotak vlažnosti i položaj probe u stablu pokazali su se nevažni. Opisanim načinom određivanja čistoće reza autor se poslužio za ispitivanje utjecaja uređenja zubi pila na kvalitet piljene površine. Na temelju tih ispitivanja, čiji su rezultati grafički prikazani u članku, autor pokazuje objektivnost u prosuđivanju čvrstoće reza pomoću opisane metode. Uredništvo časopisa Derevoobrabativajušćaja promišljenost priznaje originalnost autorove metode za određivanje čistoće reza, ali smatra da bi je trebalo još svestranije provjeriti. Ing. M. Brežnjak NOVE KNJIGE INOSTR. ŠUM. LITERATURE Hans Gldser: Untersuchungen iiber die chemische Entrincfung und lihre Anvvendfoarkeit in deutschen W a 1 d e r n. 1955 g. Knjiga je ma 96 stranica sa 23 tablice, 41 slikom i sa 2 obojene tabele. Sauerlanders Verlag, Frankfut a. M. — Cijena 8 DM. Okoravanje građevnog drva zauzima 30—40°/o radnog vremena utrošenog u sječu. Autor je htio smanjiti taj velik gubitak vremena ili ga sasvim isključiti. U tu je svrhu upotrebio otrov da umrtvi živo stablo i kad mu kora olabavi, lako se onda odvoji. Postupak je ovakav: Stabla obilježena za sječu, prstenuju se nisko pri zemlji već rano u proljeće, pa se ta ogoljela traka premaze rastopinom ili pastom otrova. Za par nedjelja ugine stablo, a zimi kad se obori, kora mu lako otpane. U SAD i Njemačkoj uspješno se upotrebljava natriumarsenit, ali budući da je vrlo otrovan, ne smije se u svim prilikama upotrebljavati. Zato je autor pokušao preko 1-00 drugih spojeva i utvrdio, da se gotovo isto postiže i sa neopasnim amoniumbifloridom u obliku paste. ! Erwin Schimitschek: Schiissel zur Bestimmung der wichtigsten forstlich schadlichen Ka fer. Drugo izdanje isa 145 slika i 3 tabele. .109 str., tvrdo vezano. Springer Verlag, Wien 1955. Cijena 14,S0 S. Fr. Knjiga se preporučuje studentima šumarstva za brzu i laku determinaciju šumskih štetnika. R. Tredelenburg I H. Mayer-Wegelin: Das Holz als Rohstoff. Carl Hanser — Verlag, Munchen 1955. 541 str. 38, 50 DM. Ovo je djelo dopuna međunarodno priznatom djelu Kollmanna »Holztechnololie «. Mayer-Wegelin, poznati istraživač drveta, temeljito je preradio i nadopunio u svim dijelovima prvo izdanje pok. Tendelenburga. Knjiga se može svim šumarima toplo preporučiti. > Erwin Buchholz: Das Problem đer Umgestaltung der Natur in der Sowjetunion und seine geschichtlichen Voraussetz u n g e n. Isar-Verlag, Munchen 1954, 15 stranica. Autor iznosi sažete zanimljive podatke na pr. o prvoj ruskoj knjizi o uzgoju šuma Zjablous/cog od g. il®94, o tom kako se obešumila južna i centralna Rusija, što je počelo već krajem 117 vijeka, a kulminaciju postiglo u najnovije doba. Osobita su pustošenja vršena Iza vrijeme posljednjeg rata. Uglavnom se može reći da je šumski fond u posljednjih 150 g. sve više padao, a obnova šuma nije bila dovoljna. Međutim, najnoviji plan iz 1B48 g. predviđa tako grandiozna pošumljavanja, da bi se postiglo ono stanje u kom je površina šuma bila 1800 g. Godišnje će se pošumiti 1 milion hektara. Naročito su velike površine određene za hrastov e kulture. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 105 <-- 105 --> PDF |
Rudiger Knapp: Experimentelle Solzilogie der hoheren Pflanz e n. Verlag Eugen Ulmer, z. Z. Ludwigsburg (Wurtt), 1954. Ima 202 str., 50 slika i 65 tabela. Popluplatno, cijena 14,50 DM. Autor ,je nastavnik na univerzitetu u Kolnu i na vis. teh. školi u Darmstađtu. U knjizi iznosi najvažnija svoja i tuđa istraživanja o uzročnoj vezi i temeljima zajedničkog života biljaka i o rtom kako su nastale biljne zajednice. Tu su i brojni podaci koji nisu još nigdje objavljeni. Nakon ovoga uslijedit će i drugi dio. Heinrich \Valter: Einfuhrung in die Phytologie, Bd. III. Grundlagen der Pflazenverbreitung. 1- Teil, Standortslehre (analvstisch-okologische Geobotanik). Eugen Ulmer, Stuttgairt, 1961. 525 str., 229 slika. Cijena 29,80 DM. Prve dvije knjige ovog djela bile su uvod u opću i posebnu botaniku, a ova treća interasirat će i uzgajivača šuma. Autor je proširio svoj vidokrug putovanjima Afrikom, USA, Sredozemljem i čitavom Evropom. ´ Hans Gldser: Die Ernte desHolz e s. Wirtschafts- und ´Forstverlag Euting KG, Neuwieđ 1956. 174 str. 113 slika. 2. izdanje broširano 7,40 DM. Ova je Iknjiga toila rasprodana u prvoj godini kako se je pojavila i već je trebalo štampati 2. izdanje. To je dokaz njezine velike potrebe za šumarsku praksu i ujedno njezina ocjena. A. Scheibe: Einfuhrung in die allgemeine Pflanzenzuchtung. Lehrbuch fiir Studierende der Landwirtschaft, des Gartenbaus und der Forstwirtschaft sowie fiir die zuchterische Praxis in 30 Vorlesungen. Verlag Eugen Elmer, Ludwigsburg, 1951. 475i str. sa 122 slike. Cijena kartonirano 18 DM, u platnu 19,60 DM. Autor ne prikazuje Isamo ono jšto je postignuto u nauci o oplemenjivanju biljaka nego daje i poticaj za dalji razvitak nauke i prakse u tom radu. Pisac je nastojao đa jednostavno i jasno izloži temelje nauke o genetici i to potkrijepi jednostavnim primjerima. Obrađena je i sama tehnika pojedinih radova, pa će u tome mnogi praktičar naći upute i odgovore na postavljena pitanja. J. Weck: Forstliche Zuwachsund Ertragslehre. Drugo prerađeno i popunjeno izdanje. 160 str. Neumann- Verlag-Radebeul u. Berlin 1955. Cijena Fr. 14,75. Prof. dr. Weck radi na Saveznom institutu u Reinbeku, pa je na osnovici svog dugogodišnjeg naučnog rada prikazao u ovoj knjizi temelje uzgajanja i uređivanja šuma. a što je veoma važno, svuda se na prvom mjestu ističe biološka podloga. On je pokušao i da izračuna prihodnu mogućnost šuma u obje Njemačke i došao do zaključka da bi šumska površina ođ 10 mil. ha mogla trajno proizvoditi 43 mil. kub. m godišnje (od toga srnrča i jela 45°/o, bor i ariš 24°/o, a ostali 31°/o otpadao hi na listače). Međutim, današnji prirast od 20 mil. kub. m ne zadovoljava, jer je za i86fl/o niži od mogućeg. Knjiga će ido´bro doći i praktičaru i teoretičaru, pa je možemo svima preporučiti. H. Winkelmann: Veredlung und Veredlungsarten im der Obstbaumschule und im Obstbau. Verlag Eugen Ulmer, jetzt Stuttgart O. 4-to izdanje, 82 str., 36 ´slika. Cijena 3 DM. Knjižnica prikazuje u vanredno jasnom izlaganju temelje i važnost oplemenjivanja, ilustrirana je s dobrim fotografijama i bogata sadržajem. E. Hornsmann: Der W a 1 đ. Dalp- Taschenburcher Nr. 312. Bern (Francke) 1955. 119 str., 4 tablice. Cijena 2,90 šv. Fr. Za ovaj svoj rad pisac je stekao zasluženo prizanje, jer je pisano zanimljivo i lakim stilom. Georg Boros: Botanisches W 6 r- t e r b u c h. IS. - Hirzel - Verlag, iZurich, 1955, 255 str. Cijena 27,45 Fr. Autor objašnjava botaničke pojmove, stručne termine, imena vrsta i nauka o nasljeđu sve to u jednostavnom i lako shvatljivom obliku, ali ipak ostaje na nivou nauke. Ovaj savjestan rad zaslužuje pažnju stručnjaka. Đ. K. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 106 <-- 106 --> PDF |
NOVI ČASOPIS »JUGOSLAVENSKI godišnju knjigu. Svim predplatnicima PREGLED« unapred će se slati godišnje korice koje će imati ugrađen patent za pričvršćiva Na inicijativu Sekretarijata za infor nje pojedinih svezaka. macije SIV-a pokrenuta je informativnodokumentarna publikacija »Jugoslaven »Jugoslavenski pregled« prikazuje sleski pregled« koja će sistematski pregledeće oblasti: dno i sažeto donositi faktografske pri Demografija kaze o Jugoslaviji. Ova publikacija će Državno i društveno uređenje prema utvrđenom sistemu i tehnici, iz Političke i društvene organizacija lazeći svakog mjeseca u izdanju Publi- Privreda cističko-izdavačkog zavoda »Jugoslavija« Nauka, kultura i prosveta pružati kontinuirani pregled činjeničnog Narodno zdravlje stanja na svim područjima jugoslaven Socijalna politika skog života. »Jugoslavenski pregled"« do Fizička kultura i tehničko vaspitanje nosi autentične padatke. Za pisanje i proveravanje tekstova angažovani su Odnosi sa inostranstvoim državni i društveni funkcioneri, ustaJugoslavenska narodna armija nove i organizacije. Pored tekstuelnog dela »Jugoslaven Od 1948 do 1952 godine izlazio je u naski pregled« će uz svaku informaciju šoj zemlji »Informativni priručnik o Jugde je to potrebno objavljivati grafikon, goslaviji« u izdanju Direkcije za inforšeme, karte. Nova publikacija će biti macije Vlade FNRJ. Nova publikacija snabdevena indeksima i to po rubrika »Jugoslavenski pregled« biće u sadržin-ma, analitičkim i generalnim indeksom skom pogledu slična ovoj publikaciji. naslova. Time publikacija dobija u pre »Jugoslavenski pregled« će izlaziti svaglednosti i postaje još pristupačnija. kog meseca na 48 stranica formata 20 X 28 cm, štampače se latinicom, ekavZa sve pojedinosti obratiti se: Redakski, petitom i nonparelom, prelom dvo-cija »Jugoslavenskog pregleda«, Dečanstupačni. Mesečne sveske uvezivaće se u ska br. 12/1 sprat Beograd. ŠUMARIJA DVOR Raspisuje I. JAVNO NADMETANJE za izgradnju šumske ceste Cvetojicići—Javnica u dužini od 6 km i objektima sa predračunskom sumom od 39,000.000.— Din Uvjeti nadmetanja i tehnička dokumentacija za navedeni objekt mogu se vidjeti svakog dana od 8—14 sati u uredu Šumarije Dvor. Nadmetanje će se održati 30. V. 1957. g., u 11 sati u kancelariji Šumarije Dvor. Nadmetanje će se izvršiti prema propisima Pravilnika za provedbu Uredbe o izdavanju građevinskih radova na izvođenje putem javnih nadmetanja. Interesenti su dužni po uredbi o građenju položiti kauciju 5% od predračunske sume na žiro račun Šumarije Dvor kod Narodne banke — Dvor broj 434-T-75. Ponudi treba priložiti: 1. Potvrdu o registraciji poduzeća i ovlaštenje o izvedbi građevinskih radova. 2. Potvrdu od Narodne banke da je poduzeće kreditno sposobno. 3. Ovlaštenje za lice koje zastupa poduzeće. Šumarija Dvor ŠUMARSKI LIST — glasilo Šumarskog društva NR Hrvatske — Izdavač: Šumarsko društvo NR Hrvatske u Zagrebu. — Uprava i uredništvo: Zagreb, Mažuranićev trg br. 11, telefon 36-473 — Godišnja pretplata: za članove Šumarskog društva NRH i članove ostalih šumarskih društava Jugoslavije Din 800.—, za studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 200.-, za ustanove Din 2.400.-. Pojedini brojevi; za članove, studente šumarstva i učenike srednjih šumarskih i drvno-industrijskih škola Din 100.-, za ustanove Din 200.-. Za inozemstvo se cijene računaju dvostruko. - Račun kod NB Zagreb 40-KB-6-Z-1751. - Tisak: Grafički zavod Hrvatske, Zagreb |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 93 <-- 93 --> PDF |
c) pristupiti detaljno studiju uzgoja i eksploatacije aromatskog i ljekovitog bilja. 8. Organizacija šumarske službe: Razraditi osnovne principe za organizaciju šumarske službe u NRH, i u tu svrhu oformiti komisiju u slijedećem sastavu: od strane Sekretarijata za šumarstvo NRH: Sijan Jovica, sekretar Ing. Lovrić Ante ing. Krpan Rudolf ing. Andrašić Drago Od strane Šumarskog društva NRH: Ing. Šepić Nikola ing. Klepac Dušan Dr. Androić Milan Od istrane Stručnog udruženja: Ing. Novaković Mladen Ing. Oštrić Ivan Ing. Zivković Vilim Od strane Šumarskog fakulteta: Dr. Plavšić Miljenko Od strane Instituta za šumarska istra živanja: Ing. Pođhorski Ivo Predsjednik komisije da bude ing. Šepić Nikola,, a tajnik ing. Novaković Mladen. Elaborat komisije, kao prijedlog Stručnog udruženja šumsko privrednh organizacija, predati će se do konca aprila Izvršnom Vijeću Sabora NRH radi odobrenja i ozakonjenja. 9. Socijalno osiguranje radnika u šumarstvu: i Ishoditi putem Saveza komora FNRJ da se radnici u šumarstvu zaposleni po grani 311, tretiraju, kod odmjere stope doprinosa socijalnog osiguranja, kao poljoprivredni radnici, a radnici, zaposleni po grani 313, kao radnici na eksploataciji šuma kod ostalih drvno industrijskih poduzeća. 10. Komunikacije u šumarstvu: U svrhu štednje investicionih sredstava za izgradnju i održavnje komunikacija u šumarstvu potrebno je: a) obrazovati komisiju, koja će proučiti moderenizaciju postojećih šumskih cesta u skladu sa današnjim i perspektivnim prometom na njima, b) predložiti suvremeni način građenja u šumarstvu, c) proučiti sađanje stanje podržavanja komunikacija u šumarstvu, — i predložiti njegovo poboljšanje. 11. Proizvodno povezivanje članica: Radi orijentacije proizvođača članova Stručnog druženja šumsko privrednih organizacija NRH u pogledu: proizvodnje, cijena plasmana šumskih proizvoda itd., potrebno je osnovati unutar Udruženja specijalan biro za informacije. 12. Izmjena iskustava članova: , Radi unapređenja i ubrzanja proizvodnje kao i izmjene iskustava među članovima Stručnog udruženja potrebno je, povremeno u toku godine održavati kraće seminare sa zainteresiranim članovima. 13. Propaganda šumarstva: U cilju upoznavanja široke javnosti sa problematikom šumarstva potrebno je osnovati komisiju sa zadatkom, da predloži plan propagande šumarstva. Prije završetka skupštine predsjednik radnog predsjedništva čita brzojav upućen Predsjedniku Sabora dr. Vladimiru Bakariću i predsjedniku Izvršnog Vijeća Sabora Jakovu Blaževiću. Ovim je završena II. godišnja skupština. Ing. Wiirth Milivoj, v. r. STRUČNA EKSKURZIJA ŠUMARSKOG KLUBA RIJEKA U NR BiH I SRBIJI Od 24. IX. do 5. X. 1956. godine Šumarski Klub Rijeka priredio je stručnu ekskurziju u NR BiH i Srbiju. Učestvovalo je 46 šumarskih inženjera i tehničara. Ekskurzija je poduzeta prema programu rada za 1966. igodinu, s ciljem da se šumarski stručnjaci upoznaju s problemima i uspjesima šumarstva drugih narodnih republika, a osim toga da se posjete znamenitosti !iz naše historije, a naročito NOB-e, kao i da se pregledaju značajni objekti iz naše privredne izgradnje. Ekskurzija se Ikretala pravcem: Rijeka — Plitvička Jezera — Bihać — Drvar — Ranja [Luka — Jajce — D. Vakuf — Zenica — Sarajevo — Blažuj — Rogatica — Višegrađ i— Uzice — Zlatibor — Valjevo — Beograd — Novi Sad — Ilok — Osijek — Vinkovci — Spačva — SI. Brod — Pakrac i— Strmac — Zagreb — Rijeka. Ekskurzija se zadržala u početku kraće vrijeme da bi se omogućio pregled Plitvičkih Jezera, a zatim je nastavljen put za Bihać, gdje je pregledana zgrada u kojoj je održano I. Zasjedanje AVNOJ. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Zgrada je obnovljena i namještena kao što je bila za vrijeme Zasjedanja. Učesnici ekskurzije su pažljivo razgledali origanilne fotografije, dokumente i oružje koje je izloženo, a zatim je nastavljen put za Drvar. Iz Drvara su učesnici ekskurzije prevezeni šumskom željeznicom u šumski predjel »Klekovača«, radi pregleda prašuma. Šume prašumskog karaktera u tom predjelu nalaze se na nadmorskoj visini od cea 1000 metara, sa zadivljujućom drvnom zalihom od 800 do 1000 m3 po hektaru, i smjesom 0,8 jela i 0,2 bukva. Momentano se siječe 250 m3 po ha. Radi istraživačkih radova Instituta u Sarajevu izdvojena su 4 odjela u kojima se ne siječe, U Drvaru je izvršen pregled DIP-a »Grmeč«. Kako nas je upoznao direktor DIP-a, računa se da je prirast šuma u bazenu Drvara, 640.000 m3, a siječe se svega 290.000, što je po njegovom mišljenju jedinstven slučaj u FNRJ. U izvozu drveta koriste se isključivo šumske željeznice što se pripisuje naslijeđu, odnosno daleko većim troškovima izgradnje šumskih cesta. Na tom području imade cea 200 km šumskih pruga. I iđrvna industrija, a naročito šumarstvo tog područja oskudijeva na stručnom kadru, površine šumskih uprava iznašaju i do 80.000 ha, te su u znatnom broju slučajeva čuvarski srezovi pojedi nih lugara veći nego čitave šumarije kotara Rijeka. Pilana DIP-a »Grmeč« imade 10 gatera, i kapacitet proreza 153.000 m3 oblovine. Prema tvrđenju direktora DIP-a »Grmeč«, na pilani u Drvaru postignuta je najveća produktivnost rada u BiH. Svi radovi na pilani su normirani, a na normiranju radi stalno 6 ljudi. Za preradu jednog m3 (oblovine troši se na toj pilani 11,6 sati, dok je prosjek republike 17 sati. Postignuto je iskorištenje oblovine od 73,9°/o, koje će se izradom letava povisiti na 66°/o. Doprema trupaca do gatera je mehanizovana, a isto tako i odvoz pilovine. Troškovi prerade I m3 oblovine četinara iznose 780 Din, a bukovine Is parenjem 1390 Din. C. K. 1 m3 rezane građe je 11.200 Din. Prosječna šumska taksa (koju plaća industrija šumarstvu za četinjare iznosi po 1 m3 3400 Din, a za bukovinu 1190 dinara. Nas je veoma iznenadila tvrdnja da drvna industrija BiH traži povišenje šumske takse, kako bi ostavila više sredstava šumarstvu. Šumarstvo naplaćuje drvnu masu industriji na temelju naknadne premjerbe a ne prodajom na panju po stablimačnoj procjeni. Kirijaši i samarači, za razliku od onih u NRH, su u radnom odnosu kod poduzeća drvne industrije, imaju radničke knjižice i socijalno su osigurani. I U poduzeću je navodno potpuno uvedeno premiranje, pa radnici zarađuju znatna sredstva putem premija. Na visini je briga za radne ljude. 450 članova radnog kolektiva bilo je tokom prošle igodine na oporavku na moru, odnosno u planinskim oporavilištima. Poduzeće također reže u blistače i prodaje, isključivo u inozemstvo, rezonanc drvo. Ostvaruje po 1 m3 600´ američkih dolara. U Drvaru smo pregledali spilju maršala Tita i bili točno upoznati s desantom na Drvar. Put nas je dalje odveo u drugo mjesto poznato iz historije NOB e — Jajce. Pregledana je ´zgrada ;U ´kojoj je održano II. zasjedanje AVNOJ-a, hram boga Mitrasa, te -grobnica Hrvoja Vukšića, koja je za vrijeme NOB-e služila neko vrijeme kao sklonište Vrhovnog Štaba NOV i POJ. U D. Vakufu pregledana je pilana DIP-a »Janj«. To je kompletna švedska pilana, kapaciteta proreza u jednoj smjeni od 120 m3. Za dotur trupaca imade tri transportera: prizemni, niži i viši, od koiih posljednji služi i za sortiranje trupaca. Prije proreza trupci se natapaju u bazenu, da bi omekšali a ujedno se i očistili od zemlje odnosno pijeska, koji bi mogao oštetiti pile. Pilana imade 2 brzohocma gatera i 1 tračnu pilu. Unutrašnji transport u pilani je potpuno mehaniziran. Mehanizirano je sortiranje i otprema dasaka. Pilana ne može koristiti mehanizam deponiranja, jer su naše daske preširoke pa se prilikom pada lome. Pilana postiže iskorištenje od 60—61%. Put nas je dalje odveo u Zenicu gdje je pregledana željezara, a zatim smo produžili U Sarajevo. Pregledali smo eksperimentalnu stanicu Instituta pod vodstvom ing. Jovkovića i ing. Afanasijeva. Upoznati smo sa radom stanice a izlaganje koje smo tom prilikom čuli, svelo bi ise U kratko na ovo: Tri su osnovna elementa neophodno potrebna za život i rast biljke: hrana, vođa i toplina. Prema tome ako hoćemo postići od biljke maksimum, treba joj dati u dovoljnoj mjeri hrane i vode, ka |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 67 <-- 67 --> PDF |
Finansiranje bi trebalo da bude osigurano iz: fonda za kadrove, fondova za unapređenje šumarstva, a jedan dio bi trebalo da pada i na teret preduzeća — ustanove čiji su radnici polaznici škole ili kursa. LUGARI (lugarske škole) Lugari treba da ,se školuju u lugarskim školama internatskog karaktera, koje treba da traju 2 godine. Po završenoj lugarskoj školi pomoćni lugar (lugarski pomoćnik) treba da provede najmanje 2 BROJ LUGARSKIH ŠKOLA IJSTJIHOVO LOCIRANJE Sadašnje stanje ovih škola i tečaja je slijedeće: NR Srbija — Niža šumarska škola — Čačak — 2. god. kapaciteta NR Srbija — Niža šumarska škola — Priština — 2. god. kapaciteta NR Hrvatska — Lugarski tečaj — N. Gradiška — 1. god. kapaciteta NR Hrvatska — Lugarski tečaj — Karlovac 1. god. kapaciteta NR Hrvatska — Lugarski tečaj — Vinkovci 1. god. kapaciteta NR Hrvatska — Lugarski tečaj — Split 1. god. kapaciteta NR Hrvatska — Lugarski tečaj — Rijeka (Vinodol) 1. god. kapaciteta NR Slovenija — Niža šumarska škola — Idrija — 1. god. kapaciteta NR B. i H. — Niža šumarska škola — Ilidža — 1. god. kapaciteta UKUPNO KAPACITET NR Makedonija i Crna Gora nemaju škole niti tečaja za lugare. Stanje i opremljenost ovih škola je veoma islaba( izuzev škole u Iliđi. i N. Gradiški). Većina je smještena u provizornim barakama i to zahtjeva da se čim prije pristupi izgradnji i opremi ovih škola sa većim kapacitetom. NR Crna Gora treba (i saglasna je) da svoje lugare školuje u školama NR Srbije ili B. i H. uz sudjelovanje u troškovima. Obzirom na potrebe i mogućnosti trebala bi ´svaka republika (izuzev NR Crne Gore) da ima najmanje po jednu školu za lugare. Najbolje bi bilo da su iste pri srednjim šumarskim školama sa posebnim (odvojenim) internatom, radi mogućnosti korišeenja ´ učila, savremene opreme, rasadnika, arboretuma i školskog odbora za praktičnu obuku, kao i nastavnog kadra. Nastavni plan i program lugarskih škola treba da se ´izradi na bazi dvogodišnjeg školovanja sa naglašenom i osiguranom praktičnom obukom, koja u ovom tipu škole treba da čini najmanje 50°/o od ukupne nastave. Lugar treba da bude praktični izvođač radova, prema tome težište njegovog obrazovanja u lugarskoj školi treba da ima jače naglašen praktični dio. On po izlasku iz škole treba da bude sposoban, godine u praksi, da bi stekao pravo za polaganje stručnog ispita za zvanje lugara. Ove škole treba da imaju rang škola za kvalificirane radnike t. j . lugarima sa položenim stručnim ispitom treba priznati ispit za kvalificiranog radnika, a ispit za nadzornike šuma (stariji lugar) kao ispiti za visokvalificiranog radnika. Predsprema i prijem u lugarsku školu trebalo foi da bude S-godišnja škola i odsluženi vojni rok. Kadrove za lugarskeškole treba po pravilu regrutovati iz re dova šumskih radnika. 180 polaz. 30 polaz. 70 polaz. 40 polaz. 30 polaz. 30 polaz. 40 polaz. 50 polaz. 200 polaz. 670 polaz. da praktično obavlja stručne radove u šumarstvu, koji spadaju u njegov djelokrug rada. Nastavni kadar u ovim školama treba da bude stalan i odobren od iskusnih stručnjaka — praktičara. Financiranje lugarskih škola kao i njihovo osnivanje treba prenijeti na republičke šumarske organe kao što je to u nekim republikama već i učinjeno. Briga za lugarske škole kao i druge stručne škole u šumarstvu ne može se preneti i prepustiti lokalnim školskim vlastima u sjedištu škole. To nam je najbolje pokazala dosadašnja praksa i sadašnje veoma loše stanje ovih škola. Preporučuje se da financiranje ovih´ škola bude iz fonda za kadrove i fondova za unapređenje šumarstva kao i iz budžeta republičkog organa za šumarstvo. Školovanje lugara u školi treba da se vrši na bazi stipendije u visini plaće pomoćnog lugara. Pošto ova škola ima radni karakter u kojoj će polaznici pored učenja još praktično obavljati i operativne stručne radove u rasadniku, školskom dobru, radionicama i si., a sami polaznici su punoljetni sa otsluženim vojnim rukom, jedino je na predloženi način moguće dobiti dobar i kvalitetan lugarski kadar. Pošto ova škola ima rang škole učenika u privredi i si. školama II. stepena to |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 95 <-- 95 --> PDF |
da od prirode imade najviše topline (kolovoz). Ova metoda nema za sada šire praktične primjene, ali Se može korisno primijeniti kod pošumljivanja specijalnih terena, u parkiranju i si. Naglašena su naročito individualna svojstva biljke. Upoznati smo i s ulogom mikro-elemenata (bor), u aklimatizaciji biljaka. Postignuti su značajni rezultati, budući da bor snižava točku smrzavanja staničnog soka, tako da biljke podnose velike amplitude kolebanja temperature. (Čempres je izdržao temperituru od —26,5 stupanja Celzija). Na stanici se biljkama daju hranjive tečnosti u kojima se nalaze otopljeni svi hranjivi elementi {makro-elementi), a ujedno se dodaju i mikro elementi (stimulatori). Ova metoda t. j . masovno đubrenje pa i odraslih šumskih kultura imade i praktičnu primjenu. Postignuti su značajni rezultati u brzini rasta biljaka (Grdelička Klisura), tako da čak i vlasnici privatnih šuma đubre svoje šume. Naglašena je uloga sastava tla, pa se stanica nalazi pred rješenjem zadatka: 2a određene tipove tla i vrste biljaka pronaći hranljivu otopinu, koja bi bila i rentabilna. Pregledali smo zatim čitavu stanicu gdje su nam pokazani postignuti uspjesi. Zatim smo nastavili put i pregledali kombinat rezanih i ljuštenih furnira, šperploča i ploča vlaknatica u Blažuju. Interesantna za nas bila je proizvodnja vlaknatica iz bukovih otpadaka koja je navodno jedinstvena u Evropi. U Blažuju su prvi počeli proizvoditi vlaknatice iz čiste bukovine što se ranije smatralo nemogućim, budući da su drvna vlakanca bukovine kratka. (Kako su nam objasnili u Blažuju ovo se smatralo nemogućim samo zato, jer nitko nije pokušao.) S istim postrojenjem u Zapadnoj Njemačkoj proizvode vlaknatice sa 50l0/o bukovine i ´50% jelovine. Kapacitet je tvornice 70O0 tona ploča. Za jednu tonu ploča potrebno je cea tri kub. metra bukovine. Tvornici je za rad punim kapacitetom dovoljan broj otpadaka iz postrojenja za furnire i šperploče, i Proces proizvodnje sličan je onome u tvornici lesonita u Ilirskoj Bistrici, s tom razlikom da ovdje nije u upotrebi t. zv. »Oblikovahu stroj«, već se primjenjuje hladno presovanje. Pokazan nam je među ostalima i proizvod tvornice t. zv. »Patosni lesonit«, koji se može odlično upotrebiti za oblaganje, parketiranje i si. Put smo nastavili preko Višegrada za Kotroman, gdje je pregledana destilerija smole i aromatičnog bilja. Kao sirovina služi destilerija smola, borovi panjevi, iglice četinjara i ostalo aromatično bilje. Imade kapacitet prerade cea 2000 tona sirovine. Na Tari su pregledane mješovite sastojine jele-bukve, te čiste sastojine običnog i crnog bora. I obični i crni bor se prirodno podmlađuju, međutim dosta štete pričinja pomladku pašarenje koje se još nije uspjelo odstraniti iz šume. Na cea 3500 ha mješovitih šuma bukve- jele, posječeno je u posljednje tri godine 400.000 ta? bukovine, međutim još uvijek imade u sastojinama prezrelih bukovih stabala. Uzrok ovakvom stanju je ranije nepravilno gospodarenje, kada je sječena sva jelovina preko 40 cm prsnog promjera, dok je bukovina ostavljana. Pregledan je rasadnik u kojem je zasijano sjeme Pančićeve omorike. U rasadniku imade 1 i 2 godišnjih radnica. Ponik omorike je vrlo nježan pa ga treba zasjenjivati. Ovo je prvi uspjeli pokušaj uzgoja omorike u rasadniku na ovom području. Sjeme omorike imade veliku laboratorijsku klijavost (do 90*7o). Na Tari je pregledan rezervat Pančićeve omorike na tresetu. Imade 46 odraslih stabla i pomladka, na cea 14 ha površine. Omorika dolazi u ovom kraju na kraškim terenima sa vapnenom podlogom u predjelu »Crvene istene«, zatim na serpentinu i na močvarnim, tresetnim tlima. Ranije je postojalo mišljenje da omorika dolazi jedino na kraškim vapnenastim terenima, i to na sjevernim ekspozicijama. Uslov za dolazak Pančićeve omorike je vlaga, bilo zračna {kraški vapneni tereni), ili vlaga u tlu (treset, serpentin). Obzirom na to da se na tresetu omorika nije prirodno podmlađivala došlo se do mišljenja, da na tresetu ne dolazi od prirode. Međutim kasnije je ustanovljeno da se omorika prirodno podmlađuje i na tresetu, i to na mjestima igdje nema zasjene (trave). Uslovi za njezino prirodno pomlađenje stvaraju se na tresetu na taj način, da se mahovina koja pokriva tlo iskopa i prevrne. Isto tako se omorika prirodno pomlađuđje i na kraškim vapnenim terenima na mjestima gdje su izvaljena stabla, i gdje je tlo potpuno čisto od trave i korova. Poteškoća za prirodno podmlađivanje omorike je u tome, da se češeri vrlo te |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 96 <-- 96 --> PDF |
ško otvaraju, tako da trušenje traje 10 dana kod temperature od 48°C. Na Tari su pregledani i radovi Insti tuta na pošumljivanju crnim borom, sje menom i sadnicama, te radovi na smola renju (metoda Didić), gdje se ujedno vrše pokusi upotrebe stimulatora. Bez upotrebe stimulatora dobija se 650 do 800 ´gr smole po bjeljenici, a s upotre bom stimulatora (HC1 kreč u koncen traciji ođ 2´5%>), dobija se 1000 grama po bjeljenici. U Zlatiboru (Šumska uprava Partizanske vode), pregledani su radovi na pošumljivanju sadnicama crnog bora. Pošumljivanje se vrši u kanale po izohipsama, na hrpe i u rupe. Najveći uspjeh dalo je pošumljavanje u hrpe. Primjenjuje se detaljna obrada zemljišta. Upotrebljava se 12i—16.000 sadnica po ha. Radi dobijanja mješovitih sastojina sade se i listače. Najbolji rezultati postignuti su sa S. aucuparija, koja se smatra pionirskom vrstom među listačama. Vrijedno je ovdje spomenuti da šumska uprava u Zlatiboru imade sastavljen perspektivni plan pošumljavanja privatnih šuma. Ukoliko seljak hoće da pošumi svoju golet, dobija sadnice besplatno. U Maglešu je pregledano odlično (uspjelo pošumljivanje goleti. S radovima se započelo 1918. godine na površini od cea 900 ha. Na sjevernim ekspozicijama pošumljivano je smrčom, a na južnim crnim (borom. Pošumljivanje je u početku bilo vršeno bez plana, tako da su pošumljene i planirane prosjeke. Sada se daljnje pošumljavanje vrši planski, a radi stvaranja mješovitih sastojina unosi se gorski javor. U Molskim šumama (Šumska uprava Senta), pregledana je 9 godišnja sastojina topole (P. robusta i serotina), uzgojena iz 1-godišnjih sadnica uz prethodnu detaljnu obradu zemljišta (duboko oranje). Nakon sadnje bilo je dozvoljeno seljacima, da između redova topola koriste zemljište, s tim da okopaju i sadnice. Redovi su međusobno udaljeni 6 metara, a biljke u redovima 4 metra. Između redova topola uzgojen je jasen iz samonika. U 195i5. god. izvršena je prva proreda, tako da se je vadilo svako drugo stablo. Izvađeno je po ha 33 m3 brutto mase. Srednji promjer stabala je 19,5 cm, srednja visina 18 metara, debljinski prirast .2,16 cm, a prirast u visinu 2 m. Radi uzgoja tehničkog đrveta, rezane su grane do 6 metara visine, i premazivane katranom. U sastojini imade šteta od dudovca, naročito na rubnim stablima, te od strizibuba i cigaraša. ´ Ovdje smo upoznati i s problemima šumarstva AP Vojvodine. Imade svega 5°/o šuma od ukupne površine zemljišta. Radi se intenzivno na konverziji šuma tvrdih listača u šume brzorastućih (mekih) listača. Do sada još nije provedeno razgraničenje između šumarstva i poljoprivrede. Razgraničenjem će šumarstvo dobiti znatne poljoprivredne površine, ugrožene poplavom, a izgubiti neka relativna šumska tla. Pošumljivanje se vrši na cea 2100 ha, od čega se 1500 ha pošumi ju je brzorastućim vrstama. Izvršenjem perspektivnog plan pošumljavanja šumarstvo će, po mišljenju drugova iz Vojvodine, pokriti sve potrebe ´na drvetu AP Vojvodine, a predviđa se i izvjestan višak. (U planu je izgradnja tvornice celuloze). I U Iloku je pregledan stari grad Ilok, zadružni vinarski podrum i ostale znamenitosti. Kod šumarije Tikveš pregledani su pokusi s topolama uvezenim iz Italije (kod ove šumarije nalazi se karantenska površina za sve uvezene topole). Biljke su dvogodišnje, visine 8 metara. Pregledan je rasadnik sa topolovim sadnicama i ekonomija »Zlatna Greda«, na kojoj se vrše pokusi s raznim vrstama topola, a ujedno se ispituje i ekonomičnost šumsko-poljskog gospodarenja. Učinjen je posjet spomeniku palim Crvenoarmejcima i borcima naših Vojvođanskih divizija kod Batine_ skele. Kod šumarije Čemiinac pregledana je fazanska volijera na površini od 2 ha, u kojoj imade 900 fazana za rasplod, te 5-gođišnja sastojina crnog oraha podignuta iz sjemena. U Osijeku je pregledana tvornica šibica »Drava«. U šumariji Grafoarje pregledana je lugarnica izgrađena u vlastitoj režiji šumarije, i rasadnik s topolom, hrastom i bagremom, koji služi za popunjavanje čistina nakon dovršnog sijeka. Pregledana je ujedno površina 3 godine nakon dovršnog sijeka, naplođena hrastom. Kod izvoza klade nisu vučene nego valjane, da ;bi se što više sačuvao postojeći hrastov podmladak. Pregledan je i rasadnik »Zapadna kusara « s topolom i bagremom. ´Ovdje smo upozoreni da se s topolama forsira samo na onim staništima, odje je došlo do degradacije autohtonih vrsta, odnosno disharmonije između ekoloških uslova i vrste uzgoja, pa je stanje zemljišta takovo da zahtijeva radikalne agrotehničke zahvate, u cilju privođenja tla kulturi. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 64 <-- 64 --> PDF |
6. Skladišni I radnik: Utovar i istovar, sortiranje drveta 7. Radnik kod šumske mehanizacije: Upravljanje žicarama i šumskim strojevima 8. Splavar: Plavljenje i splavarenje 9. Šumski vozač: Prijevoz sa zapregom, izvlačenje sa izapregom, iznos drva stokom 10. Šumski građev. radnik: Gradnja šum. komunikacija, zgrada i ostalih šumskih objekata. 11. Radnik na uređenju bujica: Tehnički i biološki radovi na uređenju bujica. II. VARIJANTA Druga varijanta razlikuje se od prve samo u zanimanju »Osnovni "šumski radnik « koje zanimanje treba prema ovoj varijanti, odnosno poslove toga zanimanja, podijeliti na dva zanimanja i to: 1. Radnik na uzgoju šuma: Pošumljavanje, melioracije i zaštiti šuma, sakupljanje i trošenje sjemena, rasadnici i sakupljanje ljekovitog bilja 2. Radnik na iskorišćavanju: Sječa, izrada i izvoz šumskih sortimenata Napomena: Po grani lovstva nije posebno razmatrano ali bi došao još u obzir: Uzgajivač divljači: Uzgajanje divljači. Preporučuje se da Savez poljoprivrednih gumarskih komora predloži Saveznom sekretarijatu za rad donošenje novog pravilnika o nomenklaturi zanimanja u šumarstvu, s tim da se prethodno obrazuje komisija za izradu konačnog prijedloga nomenklature zanimanja šumskih radnika u kojoj će biti zastupljene sve republike, kako bi se uzele u obzir specifičnosti pojedinih republika. Ova Komisija treba da izradi jedinstvenu nomenklaturu zanimanja, obrazloženje i opravdanost izdavanja pojedinih zanimanja, kao i opis obima vrste poslova u svakom pojedinom zanimanju. RASPORED ZANIMANJA U ZVANJA — KATEGORIJE: Sadanja kvalifikaciona struktura (9 zvanja) odnosno mogućih stepena stručnosti, u pojedinom zanimanju nije u skladu sa specifičnosti radnog procesa u šumarstvu. Skoro sve grane napustile su ovo razvrstavanje zanimanja u devet zvanja, i prešle na četiri osnovne kategorije stepena stručnosti. Zanimanja rad«iika u (šumarstvu treba, prema stručnosti, rasporediti i to: i I. kategorija — nekvalificirani šumski radnik II. kategorija — polukvalificirani šumski radnik i III. kategorija — kvalificirani šumski radnik IV. kategorija — visokokvalificirani šumski radnik Neprimjenljivost sadanje nomenklature zanimanja u devet zvanja u šumarstvu je dokazana tim .što do sada nije odobren »Raspored poslova u [grupe zvanja« izrađen 1951. godine. Preporučuje se, da komisija koja bude obrazovana za izradu jedinstvene nomenklature zanimanja izradi, u vezi sa dokumentacijom zanimanja, opis i obim poslova pojedine kategorije stručnosti po zanimanjima. Ovo će dalje služiti kao osnov za izradu propisa o sticanju kvalifikacije u pojedinoj kategoriji stručnosti. STICANJE KVALIFIKACIJE PRIUČAVANJEM NA PRAKTIČNOM RADU Opće uputstvo o sticanju stručne spreme radnika praktičnim radom u preduzeću {SI. list FNRJ for. 64/52;) predviđa, da radnik može priučavanjem na praktičnom radu, pod uslovima predviđenim tim uputstvom sticati spremu polukvalificiranog, kvalificiranog i Visokvalificiranog radnika. a) Polukvalificirani šumski radnik Za sticanje kvalifikacije polukvalificiranog radnika potrebno je da nekvalificirani radnik provede na poslovima šumskog radnika određenog zanimanja dvije godine. Po završenom stažu, komisija, obrazovana od strane Upravnog odbora preduzeća — ustanove provjerava znanje radnika stečeno iskustvom na radovima polukvalificiranog radnika, i na osnovu mišljenja komisije izdaje mu upravni odbor uvjerenje o zvanju polukvalificiranog radnika. Potrebno je održavanje kratkih kurseva za osposobljavanje nekvalificiranih radnika na radovima polukvalificiranog radnika u preduzećima i ustanovama. b) Kvalificirani radnik Za sticanje kvalifikacije kvalificiranog radnika potrebno je da polukvalificirani radnik provede u zvanju polukvalificiranog radnika po pravilu tri godine. Izuzetno za splavara i radnika na mehanizaciji 4 godine, a za šumskog vozara 7 godina. Da je polazio pripremni kurs za zvanje kvalificiranog radnika i položio |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 63 <-- 63 --> PDF |
proizvodnje rješava zajedno sa školovanjem kao nerazdeljiva cjelina. Rad se odvijao u tri komisije, koje su rješavale slijedeći materijal: a) Kadrovi u šumarstvu, (radnici i službenici) b) Školstvo — stručno obrazovanje, radnika, lugara i (tehničara, c) Šumarski fakultet — školovanje, staž, specijalizacija, stručna literatura. Za savjetovanje bile su pripremljene tri referade: 1. O kadrovima u šumarstvu 2. O nomenklaturi zanimanja i uzdizanja šum. radnika 3. O školstvu u šumarstvu. Na savjetovanju raspravljalo se u glavnom o slijedećim problemima: A) KADROVI U ŠUMARSTVU: Sadanje stanje stručnih kadrova u šumarstvu počevši od radnika, lugara, tehničara pa do inženjera ne zadovoljava osnovnim potrebama za razvoj ove privredne grane. Brojno stanje naročito kvalifikovanih i visokokvalifikovanih kadrova je nedovoljno, a i ono što postoji nije ravnomjerno raspoređeno u proizvodnji. Današnje stanje je slijedeće: U šumarskoj operativi radi danas prosječno 55.000 radnika, 8.363 lugara, 1.015 tehničara i 813 inženjera, na okruglo 9,500.000 ha išumskog zemljišta. Pravu sliku intenziteta gazdovanja šumama možemo dobiti tek kada nam je poznat odnos (brojčani), između stručno tehničkog kadra (inženjeri, tehničari, lugari) i radnika u šumarstvu kao i prosječna količina radnih časova koja se godišnje ulaže na jedinici šumske površine. Sadašnje stanje ovih odnosa jeste 1. 1 inženjer; 1,16 tehničara; 0,58 lugara; .63,00 (radnika 2. 17,9 radnih časova na jedinici šumske površine Za savremeno gazdovanje sa šumama i šumskim zemljištem nemamo dovoljan broj inženjera, tehničara i lugara. Treba težiti da gornja granica površine šuma i šumskog zemljišta koja dolazi na jednog inženjera (u operativi) ne prelazi u prosjeku 8.000 ha, a donja granica da bude uslovljena intenzivnošću gazdovanja. U vezi sa prednjim na jednog šumarskog tehničara trebalo bi da otpadne površina od oko 2.500 ha, a na jednog lugara 800 ´ha šuma i šumskog zemljišta. ) Prema tome, za minimalnu potrebu kadrova odgovarao bi odnos: inžinjera tehničara lugara kao 1 : 3 : 10. Prilikom određivanja broja potrebnih stručnjaka za konkretno područje pored površine šuma i šum. zemljišta treba uzeti u obzir i broj radnika* Na osnovu ovoga u Jugoslaviji je potrebno najmanje oko: 1.2O0 inženjera, 3.600 tehničara i 12.030 lugara. Kako je sadašnje stanje u operativi (osnovnim šumsko privrednim organizacijama) 813 inženjera, 1015 tehničara i 8.363 lugara, te nedostaje još oko 400 inžinjera, 2.600 tehničara i 3.600 lugara. Da bi se nedostatak stručnih kadrova što prije otklonio potrebno je: — Dok se ne zadovolje najnužnije potrebe na inženjerima šumarstva na postojećim šumarskim fakultetima zdržati četverogodišnje istudije, — Pravilnim sitemom stipendiranja stimulirati odlazak maturanata na šumarske fakultete, — Povećati kapacitet i broj srednjih šumarskih škola (školski prostor, materijalna opremljenost, obezbjeđenost kvalitativnog nastavnog kadra), Povećati kapacite postojećih lugarskih škola i pretvaranje sadašnjih kurseva u stalne škole za lugare. NOMENKLATURA ZANIMANJA RADNIKA U ŠUMARSTVU Sadanja nomenklatura zanimanja radnika u šumarstvu ne odgovara. Obzirom na vrste poslova koji zahtijevaju posebnu stručnu spremu, nastojanje da je radnik na tim poslovima stalno ili pretežno zaposlen kao i da ima mogućnost napredovanja, pri definitivnoj izradi nomenklature zanimanja radnika u šumarstvu treba da se uzmu u obzir ove dvije varijante: I. VARIJANTA Zanimanje i glavni radovi u zanimanju: 1. Osnovni šumski radnik: Pošumljaljavanje, poznavanje sjemena i manipulacija sa sadnicama, gajenje i zaštita šuma, sječa i izrada glavnih sortimenata, izvlačenje drveta i radovi na iskorišćavanju sporednih šum. proizvoda. 2. Šumski sjemenar i rasadničar: Sjemenarstvo i rasadničarstvo 3. Šumski tesač: Izrada u šumi ´tesanih sortimenata (pragova, dužica, greda i ostale tesane grede) 4. Ugljar: Ugljarenje 5. Smolar: Smolarenje * U diskusiji je bilo istaknuto da bi se broj radnika u našim sadašnjim uslovima bez veće mehanizacije kretao od 50—100 radnika na 1 inženjera — 3 tehničara i 10 lugara 125 |