DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 57 <-- 57 --> PDF |
njihovom čuvanju, o prirodnom pomlađivanju, o zaštitnim šumama i uopće o svemu što je iu (vezi sa očuvanjem šume i pošumljivanjem. U sredini te prostorije nalazi se maketa, Ikoja prikazuje planine Slovačke. Pažnju privlače i različite vrsti šumskog alata i sprava, raz ličite /vrsti (šumskog sjemenja i t. d"., kao i velika fotografija Jozefa Dekreta, koji je prvi u 1790. godini počeo da usmjerava šumsku privredu u Slovačkoj. U ostalim prostorijama se nalaze materijali o šumarskim školama, o rezanju drveta, njegovom trasportiranju, drvarski alati i sprave, mikroskopi, aparati za mjerenje drva i t. d. Naročitu pažnju privlače mape šuma u Slovačkoj iz godine ,1640.-1980. Veliku pažnju privlači i odjeljenje priključene šumske proizvodnje, gdje se posjetilac može upoznati sa privredno važnim produktima, koje pruža šumska privreda. U dvije velike prostorije nalazi se bogata zbirka [rogova jelena, razdijeljenih prema planinskim područjima Slovačke. Zanimljivo je pogledati pojedine unikate, neke na pr. čak jiz 1850. godine i ft. zv. aibnormalitete jelenjih rogova, tip ;rogova evropskog jelena i zube od divlje svinje. Od svih tih rogova je najzanimljiviji rog jelena težak 113 kg. O tome kako se hvataju vukovi i kako se za vrijeme zime hrane srne i jeleni može se posjetilac upoznati na izloženim modelima. U vitrinama se nalaze (divna krzna. Tu je krzno srebrne lisice odgajene na lisičjoj farmi u Badinu kraj Banjske Bistrice, pa kune, divlje mačke i drugo. O anatomskom sastavu drveta i njegovoj morfološkoj gradnji posjetilac dozna mnogo toga u drvarskom odjeljenju. Pojedini eksponati pokazuju razne osebine drveta i kako se može koristiti kao sirovina u različitim granama privrede. Tu se listo tako imože upoznati sa principom proizvodnje nekih drvnih proizvoda. Isto tako tu su izloženi razni rnodeli mašina za preradbu drveta, od najjednostavnijih do najmodernijih. Prije nego posjetilac napusti muzej vidjet (će gotove proizvode, kao na pr. (parkete, panel ploče, željezničke pragove i mnogo drugih. Ta četiri odjeljenja, koja zauzimaju 13 dvorana ne predstavljaju posljednju fazu rada osoblja ovog muzeja. Namjera je stručnog osoblja da radi Ina njegovom proširenju, sakupljajući još preostali materijal, te da popuni praznine koje se osjećaju u njegovom današnjem postavu. Prof. Branko Pleše STANJE ŠUMARSTVA U NEKIM EVROPSKIM ZEMLJAMA Ove kratke preglede šumarstva iznio je D. T. Kovalin u »Ljesnom Hazjajstvu »br. 2—1,956 na osnovici pismenih podnesaka zemalja zastupanih na 8. zasjedanju Evropske komisije za šume i referata njihovih delegata i razgovara s njima. Mi donosimo podatke koji nam se čine važnima. AUSTRIJA Austrija ima 3,156.000 ha šumske površine, ali isu one razdijeljene ili bolje reći razdrobljene na 248.000 poloprivrednih gospodarstava. To je jedna karakteristika tih šuma, a druga je borba s lavinama i bujicama, koju vodi posebna služba pri Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva. Godine 1954 pošumljeno je svega 1381 ha, a 499 ha van šumskih masiva. Za borbu s korovom upotrebljava se novi kemijski preparat »dekopir« koga proizvode fabrike umjetnih gnojiva. Dosta je proširen i pokret za očuvanie šuma. Tu valja spomenuti i mjere koje se poduzimaju protiv upotrebljavan ja mladih smrča za božična drvca. Inicijativa je potekla od Šumarskog saveza, koji se obratio apelom na narod prikazavši mu veličinu štete u tako nerazumnom postupku. Za propagandu o značenju i važnosti šuma postoji udruženje »Zaštita šume«. Pretvorba planinskih pašnjaka u šume nije dopuštena, a dozvola za pretvorbu šuma u drugu vrst kulture dobiva se samo u naročitim opravdanim slučajevima. Radi razvitka domaće industrije, vlada je u novembru 1954. zabranila izvoz trupaca iz zemlje. Značajno je povišenje cijena drvnom materijalu koji se izvozi u inostranstvo, u prvom redu u Italiju i Njemačku Fed. Republiku. Za veće sječe daju dozvolu šumarski organi, a sječe privatnih vlasnika do 5 ha nisu ograničene nikakvim propisima. Etat je znatno veći od prirasta. Tako je na pr. u godini 1953/4 mjesto 6,300.000 kub. m posječeno 10,900.000 kub. m, a godine il954/5 10,000.000 kub. m i ,1955/6 odlučeno je da se posiječe 8,700.000 kub. m. CEHOSLOVAČKA Jedna je trećina Osi. republike pokrivena šumom koja se proteže na 4,000.000 ha sa godišnjim prirastom oko 12 miliona kub. m. Šumarstvo zemlje ponosi se 119 |