DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 57     <-- 57 -->        PDF

njihovom čuvanju, o prirodnom pomlađivanju,
o zaštitnim šumama i uopće o
svemu što je iu (vezi sa očuvanjem šume
i pošumljivanjem. U sredini te prostorije
nalazi se maketa, Ikoja prikazuje
planine Slovačke. Pažnju privlače i različite
vrsti šumskog alata i sprava, raz
ličite /vrsti (šumskog sjemenja i t. d"., kao
i velika fotografija Jozefa Dekreta,
koji je prvi u 1790. godini počeo da
usmjerava šumsku privredu u Slovačkoj.


U ostalim prostorijama se nalaze materijali
o šumarskim školama, o rezanju
drveta, njegovom trasportiranju, drvarski
alati i sprave, mikroskopi, aparati za
mjerenje drva i t. d. Naročitu pažnju
privlače mape šuma u Slovačkoj iz godine
,1640.-1980.


Veliku pažnju privlači i odjeljenje
priključene šumske proizvodnje, gdje se
posjetilac može upoznati sa privredno
važnim produktima, koje pruža šumska
privreda. U dvije velike prostorije nalazi
se bogata zbirka [rogova jelena, razdijeljenih
prema planinskim područjima
Slovačke. Zanimljivo je pogledati pojedine
unikate, neke na pr. čak jiz 1850.
godine i ft. zv. aibnormalitete jelenjih rogova,
tip ;rogova evropskog jelena i zube
od divlje svinje. Od svih tih rogova je
najzanimljiviji rog jelena težak 113 kg.
O tome kako se hvataju vukovi i kako se
za vrijeme zime hrane srne i jeleni može
se posjetilac upoznati na izloženim
modelima. U vitrinama se nalaze (divna
krzna. Tu je krzno srebrne lisice odgajene
na lisičjoj farmi u Badinu kraj
Banjske Bistrice, pa kune, divlje mačke
i drugo.


O anatomskom sastavu drveta i njegovoj
morfološkoj gradnji posjetilac dozna
mnogo toga u drvarskom odjeljenju.
Pojedini eksponati pokazuju razne osebine
drveta i kako se može koristiti kao
sirovina u različitim granama privrede.
Tu se listo tako imože upoznati sa principom
proizvodnje nekih drvnih proizvoda.
Isto tako tu su izloženi razni rnodeli
mašina za preradbu drveta, od najjednostavnijih
do najmodernijih. Prije nego
posjetilac napusti muzej vidjet (će gotove
proizvode, kao na pr. (parkete, panel
ploče, željezničke pragove i mnogo drugih.
Ta četiri odjeljenja, koja zauzimaju
13 dvorana ne predstavljaju posljednju
fazu rada osoblja ovog muzeja. Namjera
je stručnog osoblja da radi Ina njegovom
proširenju, sakupljajući još preostali
materijal, te da popuni praznine koje se
osjećaju u njegovom današnjem postavu.


Prof. Branko Pleše


STANJE ŠUMARSTVA U NEKIM
EVROPSKIM ZEMLJAMA


Ove kratke preglede šumarstva iznio
je D. T. Kovalin u »Ljesnom Hazjajstvu
»br. 2—1,956 na osnovici pismenih
podnesaka zemalja zastupanih na 8. zasjedanju
Evropske komisije za šume i referata
njihovih delegata i razgovara
s njima. Mi donosimo podatke koji nam
se čine važnima.


AUSTRIJA


Austrija ima 3,156.000 ha šumske površine,
ali isu one razdijeljene ili bolje
reći razdrobljene na 248.000 poloprivrednih
gospodarstava. To je jedna karakteristika
tih šuma, a druga je borba s lavinama
i bujicama, koju vodi posebna
služba pri Ministarstvu poljoprivrede i
šumarstva. Godine 1954 pošumljeno je
svega 1381 ha, a 499 ha van šumskih
masiva.


Za borbu s korovom upotrebljava se
novi kemijski preparat »dekopir« koga
proizvode fabrike umjetnih gnojiva.


Dosta je proširen i pokret za očuvanie
šuma. Tu valja spomenuti i mjere koje
se poduzimaju protiv upotrebljavan ja
mladih smrča za božična drvca. Inicijativa
je potekla od Šumarskog saveza,
koji se obratio apelom na narod prikazavši
mu veličinu štete u tako nerazumnom
postupku. Za propagandu o značenju
i važnosti šuma postoji udruženje
»Zaštita šume«.


Pretvorba planinskih pašnjaka u šume
nije dopuštena, a dozvola za pretvorbu
šuma u drugu vrst kulture dobiva se
samo u naročitim opravdanim slučajevima.


Radi razvitka domaće industrije, vlada
je u novembru 1954. zabranila izvoz trupaca
iz zemlje.


Značajno je povišenje cijena drvnom
materijalu koji se izvozi u inostranstvo,
u prvom redu u Italiju i Njemačku Fed.
Republiku.


Za veće sječe daju dozvolu šumarski
organi, a sječe privatnih vlasnika do 5
ha nisu ograničene nikakvim propisima.
Etat je znatno veći od prirasta. Tako je
na pr. u godini 1953/4 mjesto 6,300.000
kub. m posječeno 10,900.000 kub. m, a
godine il954/5 10,000.000 kub. m i ,1955/6
odlučeno je da se posiječe 8,700.000 kub.


m.
CEHOSLOVAČKA


Jedna je trećina Osi. republike pokrivena
šumom koja se proteže na 4,000.000
ha sa godišnjim prirastom oko 12 miliona
kub. m. Šumarstvo zemlje ponosi se


119