DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 53     <-- 53 -->        PDF

balca u malim krugovima. To se ponavlja
nekoliko godina uzastopce, dok se ne
dobiju jača stabalca uz rubove takvih
malih krugova.


Nakon golih sječa bukovih sastojina
često su se podizale, toez obzira na stanište,
čiste snirčeve kulture, kao rezultat
izrazito kapitalističke teorije o najvećoj
zemljišnoj renti. Kulture su podizane
na površinama poslije gole sječe
i na paljevinama. Nekada se odstranjivao
sav vegetacijski pokrov između posađenih
srnrča. Međutim, u kulturama
podignutim iza sječe stare sastojine, potrebno
je čišćenje od zastora heliofilnih
vrsta drveća, koje brzo rastu, defektnih
stabala smrče i pri tom valja regulirati
najpogodniju smjesu s listačama.


U kulturama smrče podignutim na paljevini
prilike su sasvim drugačije. Prirodni
pomladak je izgorio, a naselio se
razni korov. Nakon više žetvi korova naselile
su se naletom sjemena breza, iva,
trepetljika i dr. U ovom slučaju treba
samo prorediti pregustu smrčevu kulturu.


Najteža pogreška kod njege smrčevih
kultura je t. zv. totalno čišćenje t. j .
uklanjanje iz kulture svih vrsta drveća,
a uzgajanje monokulture smrče.


Za odstranjivanje zastora listača iznad
smrčevih vrhova upotrebljava se ukrivljeni
kosijer i sjekira. Za sitne prorede
valja izabrati specijalne lakše sjekire sa
tankim listom.


Kod redovitog prebornog gospodarenja
čišćenja i proređivanja ne predstavljaju
posebne operacije, jer je to obuhvaćeno
kod preborne sječe, ipak često
ima partija koje nisu njegovane. Takve
partije u tom slučaju treba prorijediti,
a ne čekati dok dođe na tu površinu
sječa.


Zaključak


Bez teoretskog i praktičnog znanja i
bez promišljene primjene raznovrsnog
oruđa, ne može biti pravilne njege šuma.
U doba što veće mehanizacije rada,
nikako nas više ne može zadovoljiti ono
isto oruđe, koje se upotrebljavalo prije
pedeset i više godina. Svako usavršavanje
oruđa za radove u šumi, pa i svaki,
makar samo malo usa vršeni j i model,
znači lakši put ka usavršavanju tehnike
i racionalizacije rada.


Njega šuma po savremenim stručnim
načelima postavlja često šumare i šumske
radnike pred složene probleme Time
nije mišljeno, đa bi se šumski radnik
bavio naukom o životu šume, ali svakako
mora znati i biti svijestan, da i
on učestvuje praktički u ovoj disciplini
u značajno ulozi kao izvoditelj samoga


rada. Zato se radnik mora priuČiti novom
načinu rada, novim zahvatima, kako
se danas stručno zahtijeva. Ako to
ne umije, zamijeni ga napredniji, koji
se snašao i pokazao korisniji.


Razumije se konzervativnost u šumarstvu
u pozitivnom smislu. U negativno
spada pogrešno gledanje na čišćenje
mladika i kultura i navika na pogrešan
rad.


Povećanom stručnom aktivnošću i
pronalazčkom djelatnošću uspješno ćemo
uklanjati negativnu konzervativnost.
Uporno ćemo nastojati, da se sva čišćenja
i prorede izvode pravovremeno,
što znači uspješniji, lakši, pa zato i jeftiniji
rad. Zaključujemo, da nije nikada
suvišno nešto više nego obično progovoriti
o njezi šuma.


Mušič Alojz — Celje


LITERATURA:


1.
Lončar ing. Ilija: Njega šume proredom,
Zagreb
2.
Sušterčič M.: Nega foukovja in jelov
ja
3.
Pourtet Jean: Veštačka pošumljavanja,
Beograd 1948
4. Šumarski priručnik I, Zagreb 1946
5.
Razne rasprave o prorjedama, Schadelin
i dr.
ZAKLJUČCI I PREPORUKE


Savetovanja stručnjaka za uzgoj topola


(Bilje, 12—15. XI. 1056. g.)


Na savetovanjoi o uzgoju topola koie
je organizovala Jugoslovenska nacionalna
komisija za topolu od 12.—15. XI.
1956. g. na Lovno-šumskom gospodarstvu
»Košutnjak« u Bilju kod Osijeka, postavljeni
su na dnevni red i raspravljeni
najvažniji problemi u vezi podizanja topolovih
nasada (sastojina, plantaža i
drvoreda) kod nas. Na istom su učestvovali
predstavnici i stručnjaci saveznih
i republičkih upravnih, društvenih i naučnih
ustanova sa stručnjacima iz operative
koji se bave uzgojem topola.


Savetovanje je otvorio i vodio drug
Ing. Jefta Jeremić, pretsednik Jugoslovenske
nacionalne komisije za topolu.


Nakon isvestrane diskusije i rada u komisijama
donetii su sledeći glavni zaključci
:


I. IZBOR SORTI TOPOLA I NJIHOVIH
KLONOVA
a) Standardne sorte za aluvijalna
područja
Za standardne sorte (klonove) u aluvijalnim
područjima usvaja se: Populus


115