DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 53 <-- 53 --> PDF |
balca u malim krugovima. To se ponavlja nekoliko godina uzastopce, dok se ne dobiju jača stabalca uz rubove takvih malih krugova. Nakon golih sječa bukovih sastojina često su se podizale, toez obzira na stanište, čiste snirčeve kulture, kao rezultat izrazito kapitalističke teorije o najvećoj zemljišnoj renti. Kulture su podizane na površinama poslije gole sječe i na paljevinama. Nekada se odstranjivao sav vegetacijski pokrov između posađenih srnrča. Međutim, u kulturama podignutim iza sječe stare sastojine, potrebno je čišćenje od zastora heliofilnih vrsta drveća, koje brzo rastu, defektnih stabala smrče i pri tom valja regulirati najpogodniju smjesu s listačama. U kulturama smrče podignutim na paljevini prilike su sasvim drugačije. Prirodni pomladak je izgorio, a naselio se razni korov. Nakon više žetvi korova naselile su se naletom sjemena breza, iva, trepetljika i dr. U ovom slučaju treba samo prorediti pregustu smrčevu kulturu. Najteža pogreška kod njege smrčevih kultura je t. zv. totalno čišćenje t. j . uklanjanje iz kulture svih vrsta drveća, a uzgajanje monokulture smrče. Za odstranjivanje zastora listača iznad smrčevih vrhova upotrebljava se ukrivljeni kosijer i sjekira. Za sitne prorede valja izabrati specijalne lakše sjekire sa tankim listom. Kod redovitog prebornog gospodarenja čišćenja i proređivanja ne predstavljaju posebne operacije, jer je to obuhvaćeno kod preborne sječe, ipak često ima partija koje nisu njegovane. Takve partije u tom slučaju treba prorijediti, a ne čekati dok dođe na tu površinu sječa. Zaključak Bez teoretskog i praktičnog znanja i bez promišljene primjene raznovrsnog oruđa, ne može biti pravilne njege šuma. U doba što veće mehanizacije rada, nikako nas više ne može zadovoljiti ono isto oruđe, koje se upotrebljavalo prije pedeset i više godina. Svako usavršavanje oruđa za radove u šumi, pa i svaki, makar samo malo usa vršeni j i model, znači lakši put ka usavršavanju tehnike i racionalizacije rada. Njega šuma po savremenim stručnim načelima postavlja često šumare i šumske radnike pred složene probleme Time nije mišljeno, đa bi se šumski radnik bavio naukom o životu šume, ali svakako mora znati i biti svijestan, da i on učestvuje praktički u ovoj disciplini u značajno ulozi kao izvoditelj samoga rada. Zato se radnik mora priuČiti novom načinu rada, novim zahvatima, kako se danas stručno zahtijeva. Ako to ne umije, zamijeni ga napredniji, koji se snašao i pokazao korisniji. Razumije se konzervativnost u šumarstvu u pozitivnom smislu. U negativno spada pogrešno gledanje na čišćenje mladika i kultura i navika na pogrešan rad. Povećanom stručnom aktivnošću i pronalazčkom djelatnošću uspješno ćemo uklanjati negativnu konzervativnost. Uporno ćemo nastojati, da se sva čišćenja i prorede izvode pravovremeno, što znači uspješniji, lakši, pa zato i jeftiniji rad. Zaključujemo, da nije nikada suvišno nešto više nego obično progovoriti o njezi šuma. Mušič Alojz — Celje LITERATURA: 1. Lončar ing. Ilija: Njega šume proredom, Zagreb 2. Sušterčič M.: Nega foukovja in jelov ja 3. Pourtet Jean: Veštačka pošumljavanja, Beograd 1948 4. Šumarski priručnik I, Zagreb 1946 5. Razne rasprave o prorjedama, Schadelin i dr. ZAKLJUČCI I PREPORUKE Savetovanja stručnjaka za uzgoj topola (Bilje, 12—15. XI. 1056. g.) Na savetovanjoi o uzgoju topola koie je organizovala Jugoslovenska nacionalna komisija za topolu od 12.—15. XI. 1956. g. na Lovno-šumskom gospodarstvu »Košutnjak« u Bilju kod Osijeka, postavljeni su na dnevni red i raspravljeni najvažniji problemi u vezi podizanja topolovih nasada (sastojina, plantaža i drvoreda) kod nas. Na istom su učestvovali predstavnici i stručnjaci saveznih i republičkih upravnih, društvenih i naučnih ustanova sa stručnjacima iz operative koji se bave uzgojem topola. Savetovanje je otvorio i vodio drug Ing. Jefta Jeremić, pretsednik Jugoslovenske nacionalne komisije za topolu. Nakon isvestrane diskusije i rada u komisijama donetii su sledeći glavni zaključci : I. IZBOR SORTI TOPOLA I NJIHOVIH KLONOVA a) Standardne sorte za aluvijalna područja Za standardne sorte (klonove) u aluvijalnim područjima usvaja se: Populus 115 |