DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 45 <-- 45 --> PDF |
SAOPĆENJA PROBLEMI ŠUMSKOG RADA. ORUĐE ZA NJEGU SUMA I NJEGA MLADIH SASTOJINA Vvod Obzirom na vrste i starost drveća, promjenljivu vegetaciju, uslojavanje i smjesu, mladici se veoma razlikuju. Često se nalazi na istoj površini ioš pomladak pod korovom, eusti mladik. a možda ioš i ostaci stare sastoiine. Zato ie potrebno kod raznih zahvata nieg? sastoiina razno oruđe. Potreba raznih zahvata iziskuje od radnika da razumiju (smisao svakog oosla. Za upotrebu raznog oruđa nužna ie dioba rada i prikladna podjela oruđa među radnike. Znači, bez upućivanja u rad i stručnog nadziranja ne može biti garancije Ka dobru kakvoću i potpun usni eh. Organizacija rada kod nieae mladih sastoiina Svaki savjestan radnik, napose zemljoradnik, može se lako osposobiti i upotrebni za iPošumliavanie, ali kod njege šuma morao bi imati i osnovno znanje o životu i razvitku šume. Akordni radnici u sječi obično su manje upotrebljivi za njegu mladika. a pogotovu industriiski radnici. Treba voditi računa o navici radnika na stanovito oruđe i o samom značaju rađa. Seljaci su navikli na upotrebu raznovrsnog oruđa, te su po svome širokom djelokrugu u prirodi i snalažljivi. Rezervna radna snaga sa sela u stalnom je porastu i omogućuje izbor šumskih radnika, ali su kod toga dvije loše krainosti: ili radnik ne umije rukovati oruđem ili ga oruđe savladava, t. i. ono ie u rukama robota. Od radnika kod njege šuma traži se potpuno prilagođivanje najrazlioitijim situacijama, t. i., da umije u svakom konkretnom slučaju promišljeno i okretno izabrati i poduzimati zahvate, kakve mlada sastoiina zahtiieva. S obzirom ina specifične uslove rada u Sloveniji, gdje su šumske površine rasparčane i lugar čuva više malih površina, te nije u mogućnosti da nadzire rad na njezi šume istovremeno na više površina, .neophodni su Predradnici. Zato se takav rad treba odvijati u grupama. Naibolie su grupe od 3—12 radnika. Što ie rad složeniji i odgovorniji, to treba da su imanje radne igrupe. Kod jednostavnijih šumsko-uzgoinih radova i na većim površinama, mogu biti grupe n preko :0 radnika, ali samo pod stalnim stručni mnadzorom. Neekonomično ie na analim i raštrkanim radilištima upotrebljavati veće grupe radnika. Grupu vodi najbolji i najiskusniji radnik, odnosno, u tom slučaju pred´radnik. koii radi kao svi ostali u grupi, ali je i odgovoran za rad grupe. Naravno da njegovoj ulozi odgovara i veća plaća. U šumama ne može i ne smije biti grupnog rada bez predrađnika. U privatnim šumama vodi radove šumoposiednik ili najsposobniji i najpouzdaniii radnik, kome dobar gospodar povjerava rad u svojoj šumi. Od posebnog ie značenja uloga predrađnika kod uzgojnih radova. Zbog neodloživosti, hitnosti i brojnosti takvih radova, prinuđeni smo upotrebljavati i sezonsku radnu snagu. Upravo zbog toga kakvoća rada najviše ovisi od predrađnika. Za normiranje radova kod njege šuma često ie problematično postavljati norme. Prema kategorijama težine rada. planiraju se ocjenjivanjem prosječni normativi za pojedine površine. Treba zainteresirati radnike za rad, kako u pogledu kakvoće, tako i u pogledu pogodnog iskorišćenia radnog vremena. Svakako je najvažnije osigurati što bolju kakvoću rađa. Prije početka rada pokazuje šumar, odnosno vješt lugar za njegu sastoiina. mjesto, tumači svrhu i način rada i određuje potrebnu vrstu oruđa. U odraslijim mladićima i kulturama, vidljivo se označuju stabla za sječu. Potrebno je također predradniku dati oriientaciiu pogledom na konkretne norme. Nakon što shvati sve potrebne zahvate, predradnik rasporedi radnike na objek´tu ´i to po dva i dva tako, da svaki ima svoi prostor pred sobom te svi u međusobnoj povezanosti obrađuju kompleks đo kraja. Mjesto predrađnika ie u sredini linije ili na kritičnim točkama. Samo tako će predradnik imati pregled i mogućnost, da na vrijeme spriječi i ispravi griješke i nedostatke u radu grupe. Prema vrsti rada određuje se oruđe i svaki radnik radi na određenoj površini svojim oruđem. Za žetvu okolo sadnica radi srpom, kosicom i srpastim kosijerom, za sječu jačih stabalaca i podrezivanje kupine — kosijerom, za sječu tanjih stabalaca i podbjeliivanje — sjekirom i za obrezivanje grana tik debla — pilom ili makazama i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 46 <-- 46 --> PDF |
Praksa .pokazuje, da se polaže premalo pažnje pravilnoj podjeli oruđa i koordinaciji rada. Na površinama gdje se pokazuje potreba za više vrsti oruđa, potreban je veći broj radnika. U takvim slučajevima moraju stručni organi i predradnik naročito paziti, da ne ostaju neobrađene površine i da se radi svuda pravilno. Radna snaga se razmjesti tako, da se manje vještom radniku priključi vještiji radnik. Oruđe se podijeli prema vještini i fizičkoj sposobnosti radnika. Srp i kosijer dobiju ženske i najmlađi, a jači muškarci rade težim kosijerom i sjekirom, profesionalni sjekači i jaki radnici teški oruđem. Najteži, odnosno složeniji zahvati ostaju predradniku. Ako se rad dobro organizira, radovi se lakše i brže izvršuju, radnici se brže priučavaju. a olakšava se vođenje ii nadziranje rada. Često leži uzrok za površno i loše izvršene radove već u manjkavoj i lošoj organizaciji rada. Kao najteži ostaje problem boljeg nadzora na mnogobrojnim i raštrkanim površinama. Oruđe za čišćenje mladika i kultura 1. Sr pasta kosica upotrebljava se u najmlađim kulturama za žetvu trave, mekog bilja, vrijeska i dr. Najprije 1. Srpasta kosica M = 1 : 6 Konstruisao i nacrtao: Mušič se tupim rubom kosice razgrne korov i potraži sadnica, zatim ga se pokosi opreznim kratkim potezima od sadnice na stranu. Rad je lakši, brži i bez savijanja leđa. Zbog kratke oštrice lako je izbjeći štetu na Sadnicama. 2. Zupčasti srpasti kosijer upotrebljava se u mlađim kulturama i nježnom mladiku: a) za žetvu paprati, maline, vrijeska i dr.: b) za podrezivanje i čupanje kupine, paviiuša i si.: c) za sječu i prevršivanje tanjih stabalaca do 3 cm promjera. 2. Zupčasti srpasti kosijer M = 1 : 6 Konstruisao i nacrtao: Mušič Najprije se tupom leđnom stranom pritisne ili razgrne paprat i dr., da se vidi gdje su sadnice, zatim se kratkim zamasima odreže i ujedno odrine korov od sadnica ustranu. Prednjim se zupcem kosijera sasvim pri zemlji zahvati kupina, povijuša i đr. ili se, što ie češće, uhvati u zadnje zupce sasvim pri zemlji i snažno povuče k sebi i tako odreže, a ujedno se povuče odrezani korov od sadnica ustranu. Kosim udarcima se siječe ili zalomi vrh ili grana, a orednjim zupcem se povuče k tlu ili us´tranu. S njim je rad lakši i brži, bez savijanja tijela, ranjavanja ruku i deranja odijela. Ovo oruđe može poslužiti za pripremu tla kod pošumljavanja starih siečina. 3. Obični kosijer dobar ie za sječu više tla. Veća težina kosijera olakšava odsijecanje debljih stabalca i grana. Srpastim vrhom lako se odreže razni niski korov. Nepodesan je za sječu tik nad zemljom. |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 47 <-- 47 --> PDF |
3. Obični kosijer M = l :6 Nacrtao: Mušič 4. Kratak kosijer s dvije oštric e upotrebljava se u imlađim kulturama i odraslijim gustim mladićima za odsijecanje vrhova i grana predrasta. jačih izbo jaka iz panja i za podbjeljivanje leđnom oštricom. Zakrivljenim vrhom može se rezati i korov. Osobito je podesan ovaj kosijer za gusto izrasle izbojke i guste mladike. Pošto se može služiti s obje oštrice i težina mu je manja, može se uspješno primjenjivati. 5. Veliki ukrivljeni kosijer na dugoj držalici upotrebljava se u odraslijem mladiku listača za prevršivanje predrasta (breza, trepetliika itd.) i za odsijecanje grana na visini do cea 4 m. Snažnim kosim zamahom odsiieče se vrlo lako vrh ili deblja grana, a odsječeni se materijal povuče ustranu ili pod stabalce. Ovim težim kosiierom može se postići znatan radni učinak. Zato je nužno birati za rad s njime samo radnike koii su već navikli na takav oprezan rad. Držalica može biti i dulia od 2 m. 6. Originalna sjekira »Iltis«. Za čišćenje i sitnu proredu nabolia ie manja sjekira s tankim listom težine do 800 gr. Nije dovoljan ramo dobar kvalitet kalenja, već i specijalan čelik za izradu takve sjekire. 7. Kombinirani kosijer — sjekirica na dugoj držalici upotrebljava se u mladiku i odraslijim kulturama. Ovim 4. Kratak kosijer s dvije oštrice (dva modela) M = 1 :6 nacrtao: Mušič |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 48 <-- 48 --> PDF |
5. Veliki ukrivljeni kosijer na dugoj držalici M = 1 : 6 Konstruisao i nacrtao: Mušič oruđem će se lako odrezati povijuša i skinuti sa stabla. Siekirica služi za siieu donjoj i gornjoj krivini. Osobito će čenje u krošnjama, a može se naoštriti dobro poslužiti na strmim, teško prisutpačnim terenima pri podrezivanju kučine. 8. Laka ukrivljena pila na dugoj držalici upotrebljava se u gustim mladićima i kulturama za ođstraniivanje grana piljenjem, mjesto okresivanjem. Vrlo je važno ovo specijalno oruđe za obrezivanje mladih stabala bez oštećivanja debla. Ovorn lakom, 30 cm dugom, tankolisnom , pilom s drzalicom odgovarajuće dužine (može biti oko 6 m), lakoćom se odrežu i oko 15 cm debele grane. Treba samo izabrati zgodan položaj, namjestiti pilu koso na granu i piliti sa što mani im pritiskivan i em. a 6. Originalna sjekira »liti s« (njemački model) M = 1 : 9 Po skici ing. Turk, vidi »Gozdarski Vestnik«, broj 12, godina 1954. Konstruisaonacrtao: Mušič 7. Kombinirani kosijer — sjekirica na dugoj držalici |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 49 <-- 49 --> PDF |
Laka ukrivljena pila na dugoj držalici (austrijski model) M = 1 : 6 Praktična provedba njege mladih sastojina Radi raznolikosti ekoloških prilika, različiti su uslovi za razvoi sastojina. Na boljim staništima naibuiniia ie vegetacija pa zato ima redovito i najviše posla s čišćenjem. Sto je tlo slabije i mršavije, tim lakša i kratkotrainija su čišćenja. Iznimku čini pavit (Clematis vitalba) na krečnjačkom kamenitom tlu. Na lošem, suhom tlu. kao i u surovom planinskom podneblju, skoro i nema čišćenja. Slijedećim primjerima osviietlit ćemo pravilno i nepravilno čašćenie u praksi. Nove kulture i nježni mladici u gustim papratima i travama ne mogu rasti, životare i propadnu ako ih ne oslobađamo pravovremenim žetvama. Naištetnije su, pored´ paprati, vrste Molinia. Calamagrostis, Agrostis, Čarex i dr. Na takvim površinama potrebne su žetve i više godina, sve dok sadnice ili pomladak ne izraste iz visokog korova. Prva žetva u rano ljeto odlučujuća ie za rast sadnica. Sadnice se oslobađaju ´toliko da dobiju dovoljno svijetla. Drugom, jesenjom žetvom, žanje se okolo sadnica u tako velikim krugovima, da korov ne može poleći na njih. Od korova pritla čene sadnice, naročito borove, naskoro Nacrtao: Mušič uginu od plijesni. Kod pregustog korova mnogo se pomaže sadnicama i okopavanjem, a na kiselom tlu i kalcifikaciiom. Za žetvu se upotrebljava srp. Lakše i brže se radi srpastom kosicom, te zupčastim kosijerom na dugoj držalici. Mlade borove biljke bore se s gustom travom, raznim zeljastim biljem, paprati a ponegdje s kupinom i malinom ili ih pritištu k tlu povijuše. Na drugom mjestu opet se diže zastor od predrasta. gustog sastava ive, lijeske, bazge 5 i d. U tom slučaju ne zadovoljava se samo odstranjivanjem kupine i žetvom trave, a puštanjem svega što se srpom ne može odstraniti. Radnici se raspoređuju tako. da dva radnika sijeku kupinu, povijuše i paprat zupčastim srpastim kosijerom. a jedan radnik srpom u travi i zeljastom bilju. Mlađe meke listače i izbojke iz panjeva sijeku dvojica radnika običnim kosijerom, a predrast i ostala deblja stabla sjekirom. Zupčastim kosijerom podrezuje se kupina povlačenjem ´k sebi. U mnogim novim kulturama mogla bi nadomjestiti uobičajeni srp, srpesta košića. S njom se pažljivo žanje trava sa kratkim zamasima od sadnica nastranu. Za sječu inisko nad zemljom potrebna je oštra sjekira. Bez nje ne može biti ni 111 |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 50 <-- 50 --> PDF |
jedna radnička grupa kod čišćenja, pa i najmlađih kultura. Ako je brži rast (korova od rasta smrčeve kulture u kojoj ima bukovog pomlatka, poslije sječe lijeske, ive i raznih listača lakog sjemena, raširit će se kupina po cijeloj .površini. Mnoge će sadnice biti zasjenjene, a neke će možda i uginuti. Kupinu treba podrezivati sasvim nisko. Mnogi izbojci iz panieva otežavaju rad. Potreban je kombinirani rad kosijerima. Zupčastim srpastim kosijerom radi se lakše i efikasnije nego srpom. Kod´ sječe izbojaka iz oania sa velikom izbojnom snagom često će se pogriješiti. Visina panja kod sječe ovisi o visini sadnica koje se oslobađaju. Previsoki panjevi tjeraju u širinu t. i. izravno u krošnjice i vrhove sadnica. Običnim kosijerom radi se u takvim prilikama često jednolično i površno. Zato valja pokušati upotrebom kosiiera s dvije oštrice, jer se lakše siječe pri zemlji. Ispunjavajući sloj listača u mladoj smrčevoj kulturi od velike je koristi. Zato treba posjeći predrast nisko pri zemlji, da mogu ponovnim tjeranjem još korisno ispunjavati prostor između stablaca u svrhu zaštite tla, smanjivanja granatosti i pospješenja prirasta u visinu. Preporuča se posječeni materijal složiti na panjeve ive, lijeske i dr.. jer se tako sprečava ponovo tjeranje iz panja. Ako je jelov i bukov mladik zastrt, pojedinačno ili grupimično. od povijuša ili raznih vrsta listača. napose breze, trepetijike ili graba i ako ga u takvom stanju ostavimo godinama, vrijednost. buduće sastojine bit će mnogo manja. U takvom mladiku radnici rade sa zupčastim srpastim kosijerom (za podrezivanje povijuša i dr.), običnim kosijerom za sječu listača koje zastiru jelu i "bukvu, lakšom sjekirom ili sjekirom sa dvije oštrice za sječu nadraslog grabovog mladika i predrasta, te sjekirom i pilom za obaranje starijih stabala. Kada se digao mladik iznad prizemnog bilja i grmlja, a ponegdje je jelov i smrčev mladik sasvim zaostao pod zastorom bržeg izraslog mladika raznih listača, a napose bukve, tada grupimično obrađujemo mladik, čime stvar amo više manje mozaički miješanu sastojinu. U grupama gustog, još kvalitetnog, jelovog i smrčevog mladika, posijeku se sve nađrasle listače, a u grupama gustog lijepog mladika listača, ostavljaju se listače u cijelosti, premda u njima ima još smrčevog i jelovog pomlatka pojedinačno i u grupama. U međuprostorima između takvih grupa može biti i pojedi 112 načnog oslobađanja po načelu izbora vrednijih stabala. Svuda gdje su zastupane razne vrste drveća na prirodnim staništima, najčešća su kombinirana oslobađanja pojedinačno i grupimično. Kod takvih zahvata upotrebljava se lakša sjekira za sječu pri zemlji, te veliki ukrivljeni kosijer na dugoj držalici za čišćenje u gornjem sloju. Pri tome valja paziti da radnici ne likvidiraju podstojnu etažu, što se nažalost često događa. Početni rast jele je vrlo lagan. Bukov, grabov i smrčev mladik, a osobito mladik heliofilnih vrsta u mladosti ie nadraste. Premda jela podnosi najviše zasjene, često joj treba pomoći, da ne nestane pod gustim zastorom. Kad ie takav zastor već jpreviše odrastao, oslobađa se jela samo u grupama. Pravovremenim čišćenjem može se osigurati najbolja smjesa, na pr. s javorom i bukvom a ako smrča smeta boljoj smiesi ili suviše zastire jelu i ona se uklanja. Razumije se, ako je jelov pomladak pod zastorom manje vrijednih listača ili korova, treba sav korov odstraniti. ´Na stranama izloženim suncu to valja činiti postepeno. Također se u prirodnim mladićima ne smije odlagati s čišćenjem. Zakasni li se sa čišćenjem, snianiuie se vrijednost buduće sastojine. U njegovanom mješovitom mladiku, u međusobnoj borbi za svijetlo, zrak i prostor, izmjenjuje se situacija za pojedinu vrstu i stabalce. Življe i dulje ostaje takmičenje i prilagođivanje kod smjese drveća s različitim zahtjevima na svijetlo. Prirodno izlučivanje stabalaca vrši se polagnao, te redovito pobjeđuju jača stabla, napose ona bržega rasta. Za prirodu je, naime, interesantna borba za opstanak i ništa više. No čovjek teži da postigne veću vrijednost šume u skraćeno vrijeme. Zato je nužno da se uvažuju i načela pravovremenosti i primjernog intenziteta zahvata. Tko u praksi ovo sve pogodno rješava, vješt je u čišćenju. Najteže izvodljiva, pa zato i najskuplja su zakašnjela čišćenja. Ako se zakašnjela čišćenja izvrše šablonski, učinjena je šteta po budući razvitak mladika. Predočit ćemo nepravilan rad u nekoliko primjera: a) u gustom, predugo zastrtom mladiku, favoriziraju se najviše najvrednije vrste drveća, te se kod toga često u mladu sastojinu zalazi s prejakim intenziteom. Dok se mladik ponovo sklopi i dođe do prirodnog izgučivanja, proći će najmanje toliko vremena, koliko se gubilo uslijed zastoja rasta prije čišćenja. Cim je mladik odrasliji, tim može biti opasnija situacija. Čišćenje mladika |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 51 <-- 51 --> PDF |
-takvim načinom znači uništavati mladu sastojinu. b) Neuki radnici mogu nanijeti veliku štetu time, što odstranjuju zastrti slojmladika, pogrešno misleći da time dovode zraka gornjem sloju. Posljedice su takvog rada veoma teške. Vrste bržega rasta nadvladaju stabalca glavne sastojine, dolazi do gubitka na kvaliteti glavne sastojine i zastoja u rastu. 10—15 godišnji stariji mladik raznih listača 5 godina nakon totalnogčišćenja oko izabranih ili vrijednijih stabalaca (Loše) Pravilno čišćenje Nacrtao: Mušič Odstranjivanjem srednjeg i donjeg gg sloja, a kod ravnomjernog rasporeda aa stabalaca u gornjem sloju, dolazi Scha delin (Švicarska) do zaključka, da ses takvim načinom čišćenja još postigne3 pospjesenje rasta, dok je kod prejakogI intenziteta čišćenja i prorjeđivanja ne izbježan pad rasta. c) Površno izvedena čišćenja djelo mičnim ostavljanjem predrasta u mladi ku, a možda još i starijih stabala, kao3 ostatka prijašnje sastojine, te ispuštanjem potpunog uklanjanja povijuša i kupine, čini se sastojim veća šteta ´nego korist. Nakon ´sječe predrasta i pojedinih široko razgranatih stabala, koja tište mladik, već je slika jasnija. Vide sa hrpe ili grupe jedne ili više vrsta drveća, kojima treba osigurati razvitak za dulji niz godina. Potrebno je utjecati na najbolju smjesu, t. j . na reguliranje smjese s gledišta biološkog i ekonomskog. Kod toga treiba voditi računa i o tome, da drveće heliofilnih vrsta ima svoje zakone rasta. Nadrasla stabla moraju se odstranjivati iz hrpa i grupa. Kako za brezu, trepetljiku i druge vrste, važi to i za nadrasle, široko granate borove u kulturi i mladiku. U međuprostorima između grupa (četinjača, bukve) treba ostaviti lijepo izrasla mlada stabla, napose hrasta, javora i jasena. Tre |
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 52 <-- 52 --> PDF |
ba naročito gledati na to, da ne ostaju stabalca osamljena, jer vitka debla li stača ili se savijaju ili ´ispune otvorene prostore svojim granama, a tlo izgubi zaštitu, te se ponovno zakorovi. Krajnje je vrijeme za sječu predrasta i starih stabala (ostaci prijašnje sastojine), već u prvo doba mladika. U praksi se često odlaže sječa tih stabala za kasniju dob. Time se povećavaju štete obzirom na razvitak mladika i oštećenje sastojine kod obaranja i izvlačenja drva Da se izbjegne šteta, često je bolje podbjeljivanje takvih stabala. U mladiku, na malim plješinama, rado se nasele povijuše, koje se viju uz stabla ili ih iskrivljavaju i guše. Periodičkom podrezivanju povijuša kroz dugi niz godina, treba posvetiti pažnju i to činiti više puta nezavisno od ostalog Čišćenja. Za sve radove u zapuštenom mladiku upotrebljava se, pored običnog oruđa, još specijalna mala pila na dugoj držalici, za rezanje grana na višim dijelovima stabala, te kombinirani srpasti kosijer-sjekirica na dugoj držalici, za oslobađanje vrhova stabala od povijuša i njihovo podrezivanje, kao i sječu kupine. U mladim sastojinama, gdje ima dosta breze, čim breze prerastu sastojinu treba ih odstranjivati. Tanke, duge i viseće brezove grančice kod vjetra šibaju vrhove smrče i dr. Pod gustim nadraslim brezama ugiba borov mladik. Gust brezov mladik može dapače zamijeniti bukov mladik. U mladićima potisnutim od breza potpuno se zaustavlja slojevanje. Zato treba breze odstranjivati već kod ranih čišćenja, odnosno još prije nego se sklopi kultura. Za oslobađanje još malenog mladika najbolje služi tankolisna sjekira i kratak kosijer, a vrlo je podesan onaj sa dvije oštrice. Vitka stabla listača u starijem mladiku trebaju zaštitu i zato se njihovi vrhovi oslobađaju prevršivanjem breza i dr. Često se preporuča i podbjeljivanje breza sa širokom krošnjom, što se obavlja oštrom lakšom sjekirom. Premda ´bukova stabalca već za nekoliko godina poslije čišćenja prilično ojačaju, ipak [ponegdje još postoji opasnoist savijanja. Zato je bolje uklanjati breze postepeno, najviše prevršivanjem i podbjeljivanjem. Podbijeli se što niže, jer deblo ispod mjesta podbjeljivanja živi dalje i tjera izbojku. Ivu se podbijeli dubljim i širim zasjecanjem u drvo. Na pogodnim staništima za brezu, gdje se mogu očekivati kvalitetni sortimeniti, ona se ostavlja. Smjesa prirodnog mladika u grupama bit će za brezu najpo godnija. Važna je pionirska uloga breze na kiselom tlu, na paljevinama i na opustjelom tlu. Od značenja je breza i iva kao zaštitni sloj i za suzbijanje naj štetnijeg prizemnog korova. U bukovim sastojinama, oplodnoni sječom postiže se gust, dapače preguist pomladak i u daljem razvitku kritično stanje mladika je u zastoju prirodnog izlučivanja. Vidni znaci tog zastoja su izjednačene stistnute krošnje i vitka debla, a donji sloj je posve zastrt ili nestaje. Opasnost savijanja stabalaca mladika je velika. Kod takvog stanja, nužno je prirodno izlučivanje pospješiti zahvatima u sastojini. Normalno se kod prvih čišćenja posijeku prije svega jaka stabla s debelim granama. Pregusti mladik prozrači se toliko, koliko je potrebno da se prošire krošnje najboljih stabalaca. Kad bi učinili prejaki zahvat upali bi u drugu krajnost, a to je udaljivanje od prirodnog izlučivanja. Važi pravilo: često, umjereno i oprezno. Što su vrste drveća dalje od svog optimuma, to je u sastojini slabije prirodno izlučivanje. Na slabijim staništima, prejakim zahvatima narušili bismo strukturu buduće sastojine i time učinili nepopravljivu griješku. Najčešće pogreške kod čišćenja i proređivanja starijih mladika su slijedeće: a) Sklop krošanja gornjeg sloja se previše prekida i time se osamljena stabalca ili savijaju, ili se povećavaju grane na štetu kvaliteta stabala. Vrlo lako može takva sastojina, gotovo sva, poleći pod težinom snijega. b) Uklanjanjem potisnutih stabalaca, odnosno pođstojne etaže, dovodi se u pitane čišćenje debala vladajućeg sloja od grana i zaštite tla. c) Bez koristi je za stariji mladik odstranjivanje samo potisnutih stabalaca sa zakržljalim krošnjama, mjesto uklanjanja stabalca s prekomjerno razvijenim krošnjama. Takvim načinam se zastoj rasta potisnutih stabala još povećava, a granata i nekvalitetna stabla ih sve više potiskuju. d) Često se u seljačkim šumama vrši potkresivanje, mjesto prorjeđivanja. Time se poremeti slojevanje, a oslabljena i ozlijeđena stabla gube otpornost i lako podliježu raznim kalamitetima. U mješovitoj sastojini bukve i četinjača rijetko dolazi do savijanja bukve. Tamo gdje nema tako pogodne smjese treba postići otpornost protiv savijanja bukovih stabala pravovremenim prorjeđivanjem. Ona se postiže tako, da se u gustom mladiku, na približno jednakim razmacima (3´—5 m), posijeku sva sta |