DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 43 <-- 43 --> PDF |
3. Prosječna dvostruka debljina kore l(rni) u prsnoj visini hrast a kitnjaka za Slavoniju može se izraziti jednadžbom (3) rm = 0,048777 D + i,i7943i (3) U jednadžbama (1) do (3) (r) označava izravnanu dvostruku debljinu kore u prsnoj visini Istabla, izraženu u centimetrima; i(D) je prsni promjer s korom u centimetrima. 4. Odnos između prsnog promjera s korom (D) i bez kore (d) iznosi za hrast lužnjak prosječno za Slavoniju: —-+ c = 1,0864 ± 0,0012 za hrast kitnjak prosječno za Slavoniju: -— + o = 1,0818 + 0,0016 « 5. Odnos između prsnog promjera bez kore (d) i prsnog promjera s korom (D) iznosi d za hrast lužnjak prosječno za Slavoniju: — + c = 0,9204 + 0,0012 d za hrast kitnjak prosječno za Slavoniju: -+ a = 0,9243 + 0,0015 6. Hrast lužnjak ima u prosjeku deblju koru od hrasta kitnjaka, no u pojedinačnim slučajevima može biti obrnuto, jer je za debljinu hrastove kore odlučniji oblik gospodarenja (naročito obrast!) negoli ovaj ili onaj hrast. 7. Oblični broj hrastovih stabala s korom (F) veći je od iobličnog broja tih istih stabala bez kore (f). To je razlog, daMeverov a formula (5) za (procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi daje uglavnom preniske rezultate. LITERATURA H. C h a p m a n, W. H. Meyer: Forest Mensuration, New York 1949. E. B. Chambelain, H. A. M e y e r : Bark Volume in CordwoocT, Tappi, Vol. 33, No 11, 1950. B r u c e, Se humacher : Forest Mensuration, New York 1942. K. IP. TJ a v i s : American Forest Management, New York 1954. P h. Guinie r : Qu´est-ce que le Chene? Bulletin trimestriel !de la Societe Forestiere de Franche-Corrite, Lyon 1950. F. Loetsch : Massenzuwachiser;miittlung durch Bohrspanproben unter Anwehdung miathematischstatistischer Methoden, ,1953. 1 H. A. Mever : Methods of Forest Grovvth Determination, 1942. H. A. M. eyer : Bark volume Determination in Trees, Journal of Forestry, (1946. J. Weck : Forstliche Zuwachs- und Ertragskunde, 1955. NAPOMENA: Ova je istraživanja financirao Rektorat Zagrebačkog Sveučilišta ha čemu mu ovdje posebno zahvaljujem. Pri samim radovima, kako na terenu, tako i u kancelariji, ipomagali su rni apsolventi šumarstva M. išćetinec . R. Kri ža n e c, B. Hribljan i išum. tehničar O. Hore s na čemu im zahvaljujem. Ugodna mi fje dužnost zahvaliti se također i upraviteljima šumarija, koji isu mi izišli u Susret na terenu: Inžinjerima E. Vi 1 ček u, M. Si mi ću, 6. Bevel- a k v i, I. B o r e v k o v i ć u, P. Š u š i ć u, D. S m o j v e r u, I. H 1 a d i š u i taksatorima L. L o g e r u i M. Strineki. |