DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 4     <-- 4 -->        PDF

Da li je to drvo bukovo, jelovo ili koje drugo, nema nikakvog utje


caja na sljepljivanje.


Za razliku recimo od proizvodnje lesonit ploča, kod kojih je po


trebno — u mokrom postupku — postići optimum uslova, da se drvna


vlakna isprepletu i prime na sebe odgovarajuću količinu ljepila, da bi


se kasnije, po jednom dosta komplikovanom termo-dinamičnom po


stupku, u vrućoj presi, dobila dobra ploča stabilnih kvaliteta.


Zbog toga je i opravdana rezerva koja se stavlja recimo na lesonit


ploče od kratkovlaknastih vrsta drveta (bukva specijalno), u odnosu na


ispreplitanje, primanje ljepila, rastavljanje na vlakanca i t. d. Jer prijeti


opasnost da se kod sasvim fine meljave prije vremena dobije celuloza,


a kao gotov proizvod karton, sa svim negativnim posljedicama kartona


u odnosu na upijanje vlage, bubrenje, čvrstinu i t. d.


A kod slabije meljave prijeti opasnost da se dobiju sitni komadići


drveta, zapravo sitno iver je, koje u odnosu na lijepljenje u mokrom po


stupku i u odnosu na budući kvalitet lesonit ploče, mogu samo negativno


da utječu.


Probna proizvodnja koju ostvaruje danas »Bosanka« u Blažuju,
takve je prirode, da dozvoljava izvjesnu nadu, da će se i od bukovog
drveta dobiti dobra lesonit ploča. Ali je svakako još rano da se o tome
dade konačan sud, tim prije što »Bosanka« i ne provodi sve one probe,
u odnosu na sve potrebne kombinacije za dobij anje postojanih i čvrstih
ploča, sposobnih za ravnopravnu konkurenciju sa dosada uvedenim jelovim
(dugovlaknastim) lesonit pločama, koje su se već afirmirale na*
svjetskom tržištu, iako sa ograničenim upotrebnim mogućnostima.


Prema tome, ako shvatimo princip po kome se dobivaju iveraste
ploče, onda bez daljnjega treba da smo uvjereni da se iveraste ploče
mogu proizvoditi od bilo koje vrste drveta.


Ma da postoje u Evropi mnogi pogoni koji u svojoj redovnoj proizvodnji
prave i čiste bukove ploče (Keller i Tavapan Švicarska, Rotman
i Krajbaum Njemačka i t. d), neki su naši stručnjaci poslali našu sirovinu
u Njemačku, gdje je proizvedena bukova iverasta ploča, kod Behra u
Vendingenu, po njegovom postupku, sa sasvim dobrim osobinama koje
imaju i ostale iveraste ploče, samo što su nešto teže.


Kod takve vrste proizvodnje može se govoriti o tome da je bukovo
drvo tvrđe i da će se noževi trošiti više, da će u izvjesnoj manjoj mjeri
zbog toga biti i proizvodni troškovi veći, da će gotova ploča biti nešto
teža, ali nikako o tome da se iz bukovine ili iz bilo koje vrste drveta
ne mogu proizvoditi dobre iveraste ploče.


Ploče od bilo koje druge vrste drveta, u odnosu na jelove, ravne
su po svojim osobinama jelovim, a u nekim slučajevima su i bolje (kako
ćemo to kasnije vidjeti), jer uslovi koji su potrebni za proizvodnju iverastih
ploča dijametralno se razlikuju od uslova potrebnih za proizvodnju,
lesonit ploča (dužina drvnog vlakna i uopće drvno vlakno, mogućnost
ispreplitanja vlakanaca, sadržaj lignita, primanja ljeDila, odvodnjavanje
i samo prešanje i t. d.) pa je prema tome prilična razlika i u sirovini
koja se uslovi java kod jedne i druge proizvodnje.


66