DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 36 <-- 36 --> PDF |
TABELA 6 sjek za hrast lužnjak (rn); u trećoj koloni je slavonski prosjek za hrast kitnjak D rI rII rIII (rm). Rezultati u tabeli 6 dobiveni su nume cm ričkim izravnavanjem izmjerenih podataka iz tabele 4 i 5. 10 1,2 1,4 1,7 15 1,5 1,6 1,9 Razmatranja dobivenih repultata 20 1,8 1,9 2,2 25 2,2 2,2 2,4 Debljina hrastove kore 30 2,5 2,4 2,6 35 2,8 2,7 2,9 Ako razmotrimo rezultate o debljini hra40 3,1 2,9 3,1 stove kore (rs) u različito starim sastojinama 45 3,5 3,2 3,4 (tabela 1 i 2), vidimo, da debljina kore raste 50 3,8 3,5 3,6 u pravilu sa starošću sastojine; što je sastojina 55 4,1 3,7 3,9 starija, stabla imaju u pravilu deblju koru. To se vidi još jasnije na slici 2. No iz te slike, kao 60 4,5 4,0 4,1 i iz tabela 1 i 2, vidimo i to, da starost sa 65 4,8 4,3 4,3 stojine nije dovoljno mjerodavan 70 5,1 4,5 4,6 indikator za debljinu kore. Najbolji 75 5,5 4,8 4,8 primjer za to je kitnjakova šuma »Gaj« u šu 80 5,8 5,0 5,1 mariji 2 a b n o. Kitnjakova stabla u toj šumi 85 6,1 5,3 4,3 imaju deblju koru od stotinu i više godina sta 90 6,5 5,6 5,6 rijih stabala na Psunj u (vidi tabelu 5). Raz 95 6,8 5,8 5,8 log za razlike u debljini hrastove kore u tom 100 7,1 6,1 6,1 slučaju, nalazimo u tome, što su hrastova sta 105 7,5 6,3 6,3 bla u šumi »Gaj« rasla u mnogo rjeđem sklopu 7,8 110 6,5 negoli kitnjakova stabla u istraživanim sasto 115 8,1 6,8 jinama na Psunju. U šumi »Gaj« kao i u 120 8,4 mnogim hrastovim šumama bivše bjelovarske 125 8,8 imovne općine, ostavljali su se hrastovi pri130 9,1 ču vci, koji su u rijetkom sklopu razvili vrlo 135 9,4 debelu koru. 140 9,8 U fakultetskoj šumariji Lipovljani imamo 145 10,1 slične primjere s hrastom lužnjakom. 150 10,4 Za razliku od funkcionalne zavisnosti de 155 10,8 , bljine kore i starosti, korelacija između de 160 11,1 bljine kore i prsnog promjera vrlo je izrazita 165 11,4 kako se to vidi iz slike (3). Na toj smo slici 170 11,8 prikazali za Lipovljane prosječnu dvo 175 12,1 struku debljinu hrastove kore kao funkciju prsnog promjera bez obzira na starost sastojine. Bilo da se uzme u razmatranje svaka sastojina posebno, bilo šuma (gosp. jedinica) kao cjelina, debljina1 kore kao funkcija prsnog promjera može se izraziti jednadžbompravca. Prsni promjer stabla je mnogo odlučniji indikator za debljinu kore negoli starost. \J debljini stabla (prsnom promjeru) već su došli do izražaja oni faktori od kojih zavisi debljina kore, kao što su starost, bonitet, obrast, način gospodarenja i t. d. Tako na pr. 118-godišnja hrastova sastojina u odjelu 43. lipovljansk e šumarije ima srednji prsni promjer 60 cm, dok 136-godišnji odsjek 158/d u istoj šumariji ima srednji |