DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 36     <-- 36 -->        PDF

TABELA 6 sjek za hrast lužnjak (rn); u trećoj koloni je
slavonski prosjek za hrast kitnjak
D rI rII rIII (rm).
Rezultati u tabeli 6 dobiveni su nume cm
ričkim izravnavanjem izmjerenih podataka
iz tabele 4 i 5.


10 1,2 1,4 1,7
15 1,5 1,6 1,9


Razmatranja dobivenih repultata


20 1,8 1,9 2,2
25 2,2 2,2 2,4


Debljina hrastove kore


30 2,5 2,4 2,6
35 2,8 2,7 2,9 Ako razmotrimo rezultate o debljini hra40
3,1 2,9 3,1 stove kore (rs) u različito starim sastojinama
45 3,5 3,2 3,4 (tabela 1 i 2), vidimo, da debljina kore raste
50 3,8 3,5 3,6 u pravilu sa starošću sastojine; što je sastojina
55 4,1 3,7 3,9 starija, stabla imaju u pravilu deblju koru. To
se vidi još jasnije na slici 2. No iz te slike, kao


60 4,5 4,0 4,1


i iz tabela 1 i 2, vidimo i to, da starost sa


65 4,8 4,3 4,3


stojine nije dovoljno mjerodavan


70 5,1 4,5 4,6


indikator za debljinu kore. Najbolji


75 5,5 4,8 4,8


primjer za to je kitnjakova šuma »Gaj« u šu


80 5,8 5,0 5,1


mariji 2 a b n o. Kitnjakova stabla u toj šumi


85 6,1 5,3 4,3


imaju deblju koru od stotinu i više godina sta


90 6,5 5,6 5,6


rijih stabala na Psunj u (vidi tabelu 5). Raz


95 6,8 5,8 5,8


log za razlike u debljini hrastove kore u tom


100 7,1 6,1 6,1


slučaju, nalazimo u tome, što su hrastova sta


105 7,5 6,3 6,3


bla u šumi »Gaj« rasla u mnogo rjeđem sklopu


7,8


110 6,5 negoli kitnjakova stabla u istraživanim sasto


115 8,1 6,8


jinama na Psunju. U šumi »Gaj« kao i u
120 8,4 mnogim hrastovim šumama bivše bjelovarske
125 8,8 imovne općine, ostavljali su se hrastovi pri130
9,1 ču vci, koji su u rijetkom sklopu razvili vrlo
135 9,4 debelu koru.
140 9,8


U fakultetskoj šumariji Lipovljani imamo


145 10,1


slične primjere s hrastom lužnjakom.


150 10,4


Za razliku od funkcionalne zavisnosti de


155 10,8 ,


bljine kore i starosti, korelacija između de


160 11,1


bljine kore i prsnog promjera vrlo je izrazita


165 11,4


kako se to vidi iz slike (3). Na toj smo slici


170 11,8


prikazali za Lipovljane prosječnu dvo


175 12,1


struku debljinu hrastove kore kao funkciju
prsnog promjera bez obzira na starost sastojine.
Bilo da se uzme u razmatranje svaka
sastojina posebno, bilo šuma (gosp. jedinica) kao cjelina, debljina1 kore
kao funkcija prsnog promjera može se izraziti jednadžbompravca.


Prsni promjer stabla je mnogo odlučniji indikator za debljinu kore
negoli starost. \J debljini stabla (prsnom promjeru) već su došli do izražaja
oni faktori od kojih zavisi debljina kore, kao što su starost, bonitet,
obrast, način gospodarenja i t. d. Tako na pr. 118-godišnja hrastova
sastojina u odjelu 43. lipovljansk e šumarije ima srednji prsni promjer
60 cm, dok 136-godišnji odsjek 158/d u istoj šumariji ima srednji