DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 44     <-- 44 -->        PDF

SUMMARY


In this (paper the thickness of bark of our most important oaks in Croatia


i. e. Quercus pedunculata, Ehrh. and Quercus sessiliflora, Sm. is dealt with. iThe
bark thickness at ibreast height was measured with the Swedish bark gauge (See
FSg. U).
A large number of observations was mađe i. e. 8.400 on Quercus pedunculata
and 4.415 on Quercus sessiliflora. The data collected were grouped according
to the diiameter oulside bark (D), and the average value of bark thicknesa tor
each of the 6 — cm. classes (r) was computed (See Tables 4 and 5). :


In applying the method of least lsquares the tfollowing results were obtained:


1. The average double bark thickness (r) at breast height is expressed by the
equations of the straight lines:
a) Q u e r c u s pedunculata (The Slavonian average)


rr = 0,066231 D + 0,498366 (1)


b) Quercus pedunculata IfThe average of Liipovljani district)


r n = 0,052326 D + 0,853898 (2)


c) Q u e r c u ,s sessiliflora /(The (Slavonian average)


*HI - 0,048777 D + 1,179431 (3)


2. The relationship foetween the diameter outside bark (D) anđ the diarneter
inside bark (d) V/as ifouod to be as follows:
Quercus pedunculata -- + o = 1,0864 ~- 0,0012


Ouercus sessiliflora ---± a = 1,0818 + 0,0016


These relations are useful for the determination of the diameter increment
in terms of diameter autside bark as well as for the determination of volume
increment In order to obtain the diameter increment including bark increment it is
only necesary to multiply the coefficient »


l" d l w^^ diameter increment inside bark.


d


3. The« relationship -~- ± 0 as to the fbelow mentioned tepeicies was found to
a) Quercus ipedunculata 0,9204 + 0,0012
b) Quercus sessiliflora 0,9243 + 0,0015
d


4. The ratio-p.- varies along( the whole length of the stem. That is the treason
be as follows:
why the M e y e r´s formula |P = |´ ~ ~fv l´^°I

[4-LH


for the bark volume in Vo.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 43     <-- 43 -->        PDF

3. Prosječna dvostruka debljina kore l(rni) u prsnoj visini hrast a
kitnjaka za Slavoniju može se izraziti jednadžbom (3)
rm = 0,048777 D + i,i7943i
(3)


U jednadžbama (1) do (3) (r) označava izravnanu dvostruku debljinu
kore u prsnoj visini Istabla, izraženu u centimetrima; i(D) je prsni promjer
s korom u centimetrima.


4. Odnos između prsnog promjera s korom (D) i bez kore (d) iznosi
za hrast lužnjak prosječno za Slavoniju: —-+ c = 1,0864 ± 0,0012


za hrast kitnjak prosječno za Slavoniju: -— + o = 1,0818 + 0,0016 «


5. Odnos između prsnog promjera bez kore (d) i prsnog promjera
s korom (D) iznosi
d


za hrast lužnjak prosječno za Slavoniju: — + c = 0,9204 + 0,0012


d


za hrast kitnjak prosječno za Slavoniju: -+ a = 0,9243 + 0,0015


6. Hrast lužnjak ima u prosjeku deblju koru od hrasta kitnjaka,
no u pojedinačnim slučajevima može biti obrnuto, jer je za debljinu
hrastove kore odlučniji oblik gospodarenja (naročito obrast!) negoli ovaj
ili onaj hrast.
7. Oblični broj hrastovih stabala s korom (F) veći je od iobličnog
broja tih istih stabala bez kore (f). To je razlog, daMeverov a formula
(5) za (procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi daje uglavnom
preniske rezultate.
LITERATURA


H. C h a p m a n, W. H. Meyer: Forest Mensuration, New York 1949.
E. B. Chambelain, H. A. M e y e r : Bark Volume in CordwoocT, Tappi, Vol. 33,
No 11, 1950.
B r u c e, Se humacher : Forest Mensuration, New York 1942.


K. IP. TJ a v i s : American Forest Management, New York 1954.
P h.
Guinie r : Qu´est-ce que le Chene? Bulletin trimestriel !de la Societe Forestiere
de Franche-Corrite, Lyon 1950.


F.
Loetsch : Massenzuwachiser;miittlung durch Bohrspanproben unter Anwehdung
miathematischstatistischer Methoden, ,1953. 1
H. A. Mever : Methods of Forest Grovvth Determination, 1942.
H. A. M. eyer : Bark volume Determination in Trees, Journal of Forestry, (1946.
J. Weck : Forstliche Zuwachs- und Ertragskunde, 1955.
NAPOMENA: Ova je istraživanja financirao Rektorat Zagrebačkog Sveučilišta
ha čemu mu ovdje posebno zahvaljujem. Pri samim radovima, kako na terenu,
tako i u kancelariji, ipomagali su rni apsolventi šumarstva M. išćetinec . R. Kri ža
n e c, B. Hribljan i išum. tehničar O. Hore s na čemu im zahvaljujem.


Ugodna mi fje dužnost zahvaliti se također i upraviteljima šumarija, koji isu
mi izišli u Susret na terenu: Inžinjerima E. Vi 1 ček u, M. Si mi ću, 6. Bevel-
a k v i, I. B o r e v k o v i ć u, P. Š u š i ć u, D. S m o j v e r u, I. H 1 a d i š u i taksatorima
L. L o g e r u i M. Strineki.




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 37     <-- 37 -->        PDF

promjer samo 50 cm* Analogno je s korom: u odjelu 43 aritmetički srednja
debljina kore (rs) iznosi 40,1 mm, a u odsjeku 158/d samo 36,5 mm!


Imajući to pred očima, mi smo i u visokim regularnim šumama izrazili
debljinu kore kao funkciju prsnog promjera stabla bez obzira na
njegovu starost.


PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA KORE (ps)
U PRSNOJ VISINI HRASTA LUŽNJAKA IKITNJAKA


´OO ´VO ito *ftj 160 ?0O 110 Vio T6C SI 2


PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA KORE(r)
U PRSNOJ VISINI HRASTA LUŽNJAKA
U FAKULTETSKOJ ŠUMARIJI LIPOVLJAM´.


Ouercus peduncu/ofa


Tj -0,052326/7^ 0,S53S93


Average for Li povijani


30 50 €0 70 60 oo 0Dcm


SI. 3


Po teoriji najmanjih kvadrata izračunali smo jednadžbe za dvostruku
debljinu hrastove kore u prsnoj visini stabla. Jednažbe \%) i (7)
definiraju dvostruku debljinu lužnjakove kore; jednadžba (6) daje sla vonski,
a jednadžba (7) lipovljanski prosjek.


* Debelo uokvirene brojke o debljini kore u tabelama 4 i 5 odnose se na
srednji prsni promjer u istraživanoj sastojini.


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 36     <-- 36 -->        PDF

TABELA 6 sjek za hrast lužnjak (rn); u trećoj koloni je
slavonski prosjek za hrast kitnjak
D rI rII rIII (rm).
Rezultati u tabeli 6 dobiveni su nume cm
ričkim izravnavanjem izmjerenih podataka
iz tabele 4 i 5.


10 1,2 1,4 1,7
15 1,5 1,6 1,9


Razmatranja dobivenih repultata


20 1,8 1,9 2,2
25 2,2 2,2 2,4


Debljina hrastove kore


30 2,5 2,4 2,6
35 2,8 2,7 2,9 Ako razmotrimo rezultate o debljini hra40
3,1 2,9 3,1 stove kore (rs) u različito starim sastojinama
45 3,5 3,2 3,4 (tabela 1 i 2), vidimo, da debljina kore raste
50 3,8 3,5 3,6 u pravilu sa starošću sastojine; što je sastojina
55 4,1 3,7 3,9 starija, stabla imaju u pravilu deblju koru. To
se vidi još jasnije na slici 2. No iz te slike, kao


60 4,5 4,0 4,1


i iz tabela 1 i 2, vidimo i to, da starost sa


65 4,8 4,3 4,3


stojine nije dovoljno mjerodavan


70 5,1 4,5 4,6


indikator za debljinu kore. Najbolji


75 5,5 4,8 4,8


primjer za to je kitnjakova šuma »Gaj« u šu


80 5,8 5,0 5,1


mariji 2 a b n o. Kitnjakova stabla u toj šumi


85 6,1 5,3 4,3


imaju deblju koru od stotinu i više godina sta


90 6,5 5,6 5,6


rijih stabala na Psunj u (vidi tabelu 5). Raz


95 6,8 5,8 5,8


log za razlike u debljini hrastove kore u tom


100 7,1 6,1 6,1


slučaju, nalazimo u tome, što su hrastova sta


105 7,5 6,3 6,3


bla u šumi »Gaj« rasla u mnogo rjeđem sklopu


7,8


110 6,5 negoli kitnjakova stabla u istraživanim sasto


115 8,1 6,8


jinama na Psunju. U šumi »Gaj« kao i u
120 8,4 mnogim hrastovim šumama bivše bjelovarske
125 8,8 imovne općine, ostavljali su se hrastovi pri130
9,1 ču vci, koji su u rijetkom sklopu razvili vrlo
135 9,4 debelu koru.
140 9,8


U fakultetskoj šumariji Lipovljani imamo


145 10,1


slične primjere s hrastom lužnjakom.


150 10,4


Za razliku od funkcionalne zavisnosti de


155 10,8 ,


bljine kore i starosti, korelacija između de


160 11,1


bljine kore i prsnog promjera vrlo je izrazita


165 11,4


kako se to vidi iz slike (3). Na toj smo slici


170 11,8


prikazali za Lipovljane prosječnu dvo


175 12,1


struku debljinu hrastove kore kao funkciju
prsnog promjera bez obzira na starost sastojine.
Bilo da se uzme u razmatranje svaka
sastojina posebno, bilo šuma (gosp. jedinica) kao cjelina, debljina1 kore
kao funkcija prsnog promjera može se izraziti jednadžbompravca.


Prsni promjer stabla je mnogo odlučniji indikator za debljinu kore
negoli starost. \J debljini stabla (prsnom promjeru) već su došli do izražaja
oni faktori od kojih zavisi debljina kore, kao što su starost, bonitet,
obrast, način gospodarenja i t. d. Tako na pr. 118-godišnja hrastova
sastojina u odjelu 43. lipovljansk e šumarije ima srednji prsni promjer
60 cm, dok 136-godišnji odsjek 158/d u istoj šumariji ima srednji




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 35     <-- 35 -->        PDF

97




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 34     <-- 34 -->        PDF

96




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 33     <-- 33 -->        PDF

jednadžbi (3) i (4) izveo jednadžbu (5) za procentualno učešće kore u
totalnoj drvnoj masi stabla.


svaku sastojmu posebno utvrde odnosi navedeni pod (1), (2), i(3) i (5);


D2— . h f—d2 — h f
p = ioo (4a)
D». JL . h f
4
D2 —d2 , UN
p = — D -2 — 100 (4b)
p = (l—k2 )-ioo (5)
Metoda rada, koju sam ovdje izabrao sastoji se u tome, da se iza


zatim da se ti odnosi analiziraj vi s obzirom na različite faktore šumske
proizvodnje (starost, bonitet, način gospodarenja, obrast, i t. d.) u cilju,
da bi se došlo do jednostavnog rezultata, koji bi se mogao praktično
koristiti.


Pored opisane metode rada, primijenio sam i direktn u me todu
utvrđivanja kore, koja se sastojala u tome, što smo na
oborenim stablima izračunali sekcioniranjem najprije drvnu masu s korom,
a onda bez kore.


i Rezultati istraživanja


XI tabeli 1 i 2 navedeni su ovi rezultati:


1. prosječna dvostruka debljina hrastove kore (r8);
2. odnos prsnog promjera s korom (D) i bez kore (d) s naznakom
standardne devijacije (a);
3. odnos prsnog promjera bez kore (d) i s korom (D) s naznakpm
standardne devijacije (a);
4. procentualno učešćei kore u totalnoj drvnoj masi stabla (p).
Prosječna dvostruka debljina kore (rs) u prsnoj visini stabla je
aritmetička sredina svih mjerenja u dotičnoj sastojini bez obzira na
prsni promjer.


/D \ . / d\


Kvocijenti I-.-1 ´ h y su također prosječne vrijednosti, a dobiveni


su po teoriji najmanjih kvadrata.


Procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi stabla (p) izračunato
je po formuli !(5).
U tabelama 4 1 5 svrstani su rezultati mjerenja o dvostrukoj debljini
kore za različite prsne promjere i različite starosti sastojina.


5. U tabeli 6 navedeni su izravnan i prosječni rezultati za dvostruku
debljinu kore u prsnoj visini stabla; u prvoj koloni ^je slavonski
prosjek za hrast lužnjak (rj); u drugoj koloni je lipovljansk i pro


ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 42     <-- 42 -->        PDF

TABELA 8


N D
cm F f
1 20.5 609-0 0.586
2 25,8 0,561 0.530
3 29.0 0,519 0.482
4 SI.2 0.533 0.503
5 37.3 0.514 0.481
6 39.4 0.553 0.504
7 43.0 0.555 0,506
8 43.4 0.537 0,509
9 43.7 0,509 0,477
10 49,8 0,523 0,497
H 61.0 0,554 0.508
12 65,1 0.558 0.526
13 69,2 0,518 0.477


hrastovih stabala. Na tim su stablima utvrđeni oblični brojevi stabala


s korom \F) i bez kore (f), koji su doneseni u tabeli 8. Osim toga je izra


čunato procentualno učešće kore, najprije, po formuli (5), a zatim, po
formuli (3) na temelju utvrđene drvne mase (stabla s korom i bez kore.
Iz tabele j8 vidimo, da je na svim stablima F>f. To ima za posijedicju
da Meverov a formula (5) daje preniske rezultate za procentualno
učešće kore u totalnoj drvnoj masi stabla, što se u našem slučaju pokazalo.
Za 13 navedenih modelnih stabala dobili smo po Meverovo j
formuli prosječni postotak kore od 15, dok smo po direktnoj metod
i izračunali, da on za ista stabla iznosi 17.


Ispravna formula! za procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj
masi, prema tome, bi trebala glasiti ovako:


P= l-w-B- i«) (5a)


\ D2 F /


Zaključak


1. Prosječna dvostruka debljina kore (ri) u prsnoj visini hrast a
lužnjaka za Slavoniju može se izraziti jednadžbom (1)
rr = 0,066231 D 4- 0,498366 (1)


2. Prosječna dvostruka debljina (kore (rn) u prsnoj tvisini hrasta lužnjaka
za fakultetsku šumariju Lipovljani može ´se izraziti
jednadžbom (2) I ´ /
rn = 0,052326 D + 0,853898 (2)




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 41     <-- 41 -->        PDF

broj stabla s korom nije jednak obličnom broju stabl
a be z kore . U srednjedobnim i starim sastojinama promjer stabla
brže pada nego debljina kore, što će reći, da je oblični broj stabla
bez kore manji od obličnog broja stabla s korom.


Nacionalni Park »PRAŠNIK« u Slavoniji; odsjek 7/c i d; hrast lužnjak, Quercuspedunculata; starost 250—300 god. Foto: D. KLEPAC, 1956.


Radi ilustracije navest ću ovdje podatke o obličnim brojevima
modernih stabala u odjelu 108. fakultetske šumariie L i p o v 1 j a n i,
gdje smo utvrđivali procentualno učešće kore po Meverovo j i po
direktnoj metodi. U tu je svrhu oboreno 13 različito debelih


103




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 40     <-- 40 -->        PDF

»Krstovi« 0.9232. Na temelju skraćenih vremena prijelaza za oko 8°/o,
izračunali smo po autorovoj imetodi, (t. j . onako kako je to opisano/ na
str. 617. u Šumarskom listu od 1955), da tečajni volumni prirast s korom
iznosi na pokusnoj plohi »Krstovi« 6,2 m3 po- jednom hektaru. Iz toga
računa vidimo, da od ukupnog prirasta otpada na koru okruglo 8°/o,
jer je po istoj metodi izračunan tečajni volumni prirast bez kore u iznosu
od 5,7 m3 po hektaru.


Razlike u debljini hrastove kore


Naša istraživanja pokazuju, da hrast lužnjak ima u prosjek u
za Slavoniju deblju koru od hrasta kitnjaka. Prosječni iznos kvocijenta


I d I veći je za lužnjak nego za kitnjak. To se vidi i iz slika 2 i (4. No


ako usporedimo rezultate o dvostrukoj debljini kore hrasta lužnjaka u
Lipovljanim a (rn) sa rezultatima o dvostrukoj debljini kore hrasta
kitnjaka u Slavoniji (rm). onda vidimo, da, je rnda lužnjak iz Posavskih fakultetskih šuma ima tanju koru od kitnjaka
u Slavoniji. To znači, da je za debljinu hrastove kore odlučniji oblik
gospodarenja (naročito obrast!) negoli ovaj ili onaj hrast.


PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA KORE (rj f 1


§


U PRSNOJ VISINI HRASTA LUŽNJAKA I KITNJAKA , S


. «0


. 8


3


´´´´ ^


^ ^ 1. Quercus pedunculah r2 -0O6S231-D+ 0,1*93366


.? ^^/´ 3. Ousrcvs sessifi flora rm -OlOb8777´U + 1ti79<*3l


Potpunosti radi spominjemo, da je kora naših hrastsva znatno tanja
od njemačkog prosjeka za hrast, kako ga je donio W e c k (1955.) u najnovije
Vrijeme.


Procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi (p)


. Služeći se kvocijentom (d : D) izračunali smo po formuli (5) procentualno
učešće kore u totalnoj drvnoj masi. Rezultati togai obračuna
nalaze se u tabelama (1) i (2) u posljednjoj rubrici. Iz tih tabela vidimo,
da od ukupne drvne mase hrastova stabla otpada prosječn
o ok o 15°/o n a koru . No ti rezultati imaju aproksimativnu
vrijednost, jer smo na temelju direktnih mjerenja utvrdili, daobličn i




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 39     <-- 39 -->        PDF

D


Pokusna ploha „KRSTOVI´ = 1.0831


TABELA 7


God. debljinski prirast drveta God. debljinski prirast drveta


D


2


cm bez kore 1 -r-r-1 cm


s korom: ——- x 1,0831 cm


20 0.127 0,138
25 0.165 0.179
30 (0,200 0,217
35 0.222 0,240
40 0,221 0.239
45 0.227 0,246
50 0.253 0,274
55 0.252 0,273
60 0.247 0.268
65 0.263 0.285
70 0.330 0.249
Na temelju tako rektificiranog debljinskog prirasta izračunali smo
po Meverovo j diferencijalnoj metodi (po tabeli 7, str. 613, Šumarski
list 1955), da tečajni godišnji volumni Iprirast s koro m u »Krstovima
« iznosi 6,4 m3 po jednom hektaru. To znači, da od ukupnog volumnog
prirasta otpada okruglo 8% n a koru .


/D\


Prosječne vrijednosti kvocijenta l—r-l za naše hrastove u Slavoniji


niže su od Vanselowo g prosjeka, koji za Njemačku prema Loetschu
(1953) iznosi 1,107.
/ d


Kvocijent l^~


Prosječna vrijednost izraza -jy + a za hrast lužnjak u Slavo


niji iznosi: 0,9204 + 0,0012.
Prosječna vrijednost istog izraza za hras t kitnja k u Slavoniji
iznosi: 0,9243 ± 0,0015.


Navedene su. vrijednosti dobivene na analogni način kao prethodni
kvocijent. (


Kvocijent (d : D) ima praktičnu vrijednost pri izračunavanju prirasta
pomoću Presslerova svrdla, kad operiramo s vremenima
prijelaza . Kao što smo debljinski prirast drveta množili s kvocijentom
(D : d), tako ćemo, po istom principu, množiti vremena prijelaza


s recipročnom vrijednošću kvocijenta J-r-K ako hoćemo uzeti u obzir


prirast kore.
To znači, da jbi u našem primjeru trebalo prosječna vremena prije


laza (nj pomnožiti s faktorom (D I> koji iznosi za pokusnu plohu




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 38     <-- 38 -->        PDF

ri = 0,066231 D + 0,498366 (6)


oa = 0,0128


r„ = 0,052326 . D -f 0,853898 (7)


oa = 0,0082


Jednadžba (8) definira dvostruku debljinu kitnjakove kore (rm) prosječno
za Slavoniju.


ri n = 0,048777 D + i,i7943i (8)


oa = 0,0182


Kvocij ent l-j-l


D


Prosječna vrijednost izraza-3-+0 za hras t lužnja k u Slavo


niji iznosi: 1,0864 ± 0,0012
D ,


Prosječna vrijednost izraza —r- +0 za hrast kitnjak u Slavo


niji iznosi: 1,0818 ± 0,0016


Ove dvije vrijednosti dobivene su po teoriji ^najmanjih kvadrata.
Sva mjerenja na lužnjaku tretirana su kumulativno. To isto je učinjeno
i za kitnjak.


Kvocijent (D : d) ima praktičnu vrijednost pri utvrđivanju prirasta
Presslerovi m t svrdlom. Kad utvrđujemo prirast pomoću svrdla,
onda dobivamo samo podatke p prirastu drveta bez prirast a kore.
No i prirast kore bi trebalo uzeti u obzir. To se može- učiniti tako, da
se debljinski prirast drveta pomnoži s kvocijentom (D : d), *jer se može
pretpostaviti, da između debljinskog prirasta drveta s korom i debljinskog
prirasta drveta bez kore postoji isti odnos kao i između prsnog
promjera s korom (D) i bez kore (d).


Radi ilustracije navest ćemo ovdje jedan primjer. Posegnut ćemo
za onim istim materijalom, na kome smo demonstrirali različite metode
za utvrđivanje prirasta u članku »Utvrđivanje prirasta po metodi izvrtaka
«, Šumarski list br. 11/12 od 1955. Na strani 613. spomenutog
Šumarskog lista izračunali smo po Meverovo j diferencijalnoj metodi,
da tečajni godišnji volumni prirast be z kor e iznosi na pokusnoj
plohi »Krstovi« 5,9 m3 po jednom hektaru. Taj smo obračuni izveli na


temelju godišnjeg debljinskog prirasta drveta (—) bez kore. Da bi uzeli


(ž)


u obzir koru, pomnožit ćemo godišnji debljinski prirast I — 1 (iz tabele


10


1 na strani 613. spomenutog Somarskog lista, koeficijentom (° ) koj i


za pokusnu plohu »Krstovi« iznosi 1,0831. Prema (tome će godišnji debljinski
prirast hrasta kitnjaka (drveta i kore) na plohi »Krstovi« iznositi:—
X1,0831 kako je to u tabeli 7 naznačeno


100




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 32     <-- 32 -->        PDF

U


TABELA 3 Dosadašnja naša istraživanja u jelovim šumama
potvrdila su spoznaju, da je odnos između deblji ne
kore i prsnog promjera linearan.
dvostruku deblinju kore


Ako označimo


prsnoj
korom


u


*o´l


cd


Hrast
Kitnjak


visini stabla sa (r), a prsni promjer stabla
onda možemo napisati jednadžbu (1).


s


(D),


cm broj mjerenja r = a D + b (1)
10
15
538
808
17
144
y = a . x + b (la)
20 747 256
25 687 453
30 722 482
35 793 331
40 724 460
45 522 448
50 410 509
55 368 309
60 356 258
65 317 193
70 228 116
75 189 110
80 160 98
85 123 64
90 126 38
95 95 25
100 120 10
105 71 9
110 68 3
115
120
60
52
1

Si. 1
125 32 —
130
135
140
16
28
8



H. A. Meye r (1942.) postavio je ove korelacije
između prsnog promjera s korom (D) i prsnog promjera
bez kore (d) i obrnuto:
145
150
155
4
16




D K
d; K
D
(2)
160 —. — d
165
170
4
4


k-D; k = D~ (3)
175 4
8.400

4.415
Ako označimo sa (V) totalnu drvnu masu stabla
s k o r o m, a sa (v) tu istu masu be z kore , onda
procentualno učešće kore (p) u totalnoj drvnoj masi
iznosi:
V-v
~v
ioo (4)


Meve r je pretpostavio, da je oblični broj stabla s korom jednak


obličnom broju stabla bez kore. Na temelju te pretpostavke, on je iz




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 31     <-- 31 -->        PDF

93




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 30     <-- 30 -->        PDF

92




ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 29     <-- 29 -->        PDF

ISTRAŽIVANJA O DEBLJINI KORE U ŠUMAMA HRASTA
LUŽNJAKA I KITNJAKA


Dr. Dušan Klepac (Zagreb)


Poznavanje debljine kore, kao i njezino učešće u drvnoj masi stabla
važno je za šumsko gospodarstvo, bilo da se radi o kori kao sirovini, za
daljnju preradu, bilo da se radi ,o kori kao otpatku. To je razlog, koji me
je ponukao, da istražim debljinu kore za naše najvrednije vrste drveća,
u toliko više, što na tom području šumarske nauke oskudijevamo na originalnim,
domaćim podacima, te smo prisiljeni služiti se rezultatima stranih
autora.


U ovoj sam se radnji ograničio samo na hrast lužnjak i kitnjak, naše
najvrednije vrste drveća, da bi najprije izabrao i ispitao metodu rada za
vrste drveća, koje uzgajamo u visokim regularnim šumama, kao što sam
to već učinio za preborne šume u jednoj prethodnoj studiji (»Istraživanja


o debljini i volumenu jelove kore u različitim fitocenozama«, Glasnik za
šumske pokuse br. 13/14).
Područje istraživanja l


Ova sam istraživanja vršio u Slavoniji, koja je poznata po hrastovini,
ne samo u nas, nego i u svijetu.


Za istraživanja debljine kore hrasta lužnjaka odabrao sam gospodarsku
jedinicu »Posavske šume« u fakultetskoj šumariji Lipoljani s razloga,
što sam ondje našao sve dobne razrede do 140. godine starosti. Kao predstavnike
starih lužnjakovih šuma uzeo sam šumske predjele: Srnjače{odsjek 14/b), Ilijansku (odjel 10) i Nacionalni park Prašnik (odsjek 7 c, d).
U tabeli 1 navedene su šumarije s naznakom odjela odnosno odsjeka, gdje
su istraživanja vršena.


S obzirom na hrast kitnjak, nije mi pošlo za rukom pronaći jednu
gospodarsku jedinicu, u kojoj bi bili zastupljeni svi dobni razredi. Stoga
sam bio prisiljen istraživanja protegnuti na više slavonskih šumarija
(Okučani, Nova Kapela i \Drenje) i preći čak u Podravinu (šumarija Žabno).
U tabeli 2 naveo sam šumarije s naznakom sastojina, gdje sam istraživao
hrastovu koru. Od ´starih kitnjakovih šuma izabrao isam sastojinu 11/d u
gospodarskoj jedinici »Južni Psunj« i odsjek 46/e Nacionalnog parka


Muški bunar.
Metoda rada


Za mjerenje debljine kore upotrebio sam specijalni švedski instrument
»Swedish bark gauge« (vidi sliku 1).


Mjerenja su izvršena za svaku sastojinu posebno. Najprije je izmjeren
promjer stabla u prsnoj visini, a zatim je lu istoj visini stabla izmjerena
debljina kore. Pri mjerenju debljine kore rukovodili smo se prin cipom
slučajnosti, što će reći, da smo redom mjerili sva( stabla,
na ikoja smo nailazili, kad smo prolazili sastojinom — analogno kao pri
uzimanju izvrtaka za utvrđivanje prirasta.


U svemu je izvršeno 12.815 mjerenja i to 8400 na hrastu lužnjakui 4.41% na hrastu kitnjaku, kako se to vidi iz tabele 1 i 2. U tabeli 3
naveli smo broj mjerenja po debljinskim stepenima za oba hrasta.


91