DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 44 <-- 44 --> PDF |
SUMMARY In this (paper the thickness of bark of our most important oaks in Croatia i. e. Quercus pedunculata, Ehrh. and Quercus sessiliflora, Sm. is dealt with. iThe bark thickness at ibreast height was measured with the Swedish bark gauge (See FSg. U). A large number of observations was mađe i. e. 8.400 on Quercus pedunculata and 4.415 on Quercus sessiliflora. The data collected were grouped according to the diiameter oulside bark (D), and the average value of bark thicknesa tor each of the 6 — cm. classes (r) was computed (See Tables 4 and 5). : In applying the method of least lsquares the tfollowing results were obtained: 1. The average double bark thickness (r) at breast height is expressed by the equations of the straight lines: a) Q u e r c u s pedunculata (The Slavonian average) rr = 0,066231 D + 0,498366 (1) b) Quercus pedunculata IfThe average of Liipovljani district) r n = 0,052326 D + 0,853898 (2) c) Q u e r c u ,s sessiliflora /(The (Slavonian average) *HI - 0,048777 D + 1,179431 (3) 2. The relationship foetween the diameter outside bark (D) anđ the diarneter inside bark (d) V/as ifouod to be as follows: Quercus pedunculata -- + o = 1,0864 ~- 0,0012 Ouercus sessiliflora ---± a = 1,0818 + 0,0016 These relations are useful for the determination of the diameter increment in terms of diameter autside bark as well as for the determination of volume increment In order to obtain the diameter increment including bark increment it is only necesary to multiply the coefficient » l" d l w^^ diameter increment inside bark. d 3. The« relationship -~- ± 0 as to the fbelow mentioned tepeicies was found to a) Quercus ipedunculata 0,9204 + 0,0012 b) Quercus sessiliflora 0,9243 + 0,0015 d 4. The ratio-p.- varies along( the whole length of the stem. That is the treason be as follows: why the M e y e r´s formula |P = |´ ~ ~fv l´^°I [4-LH for the bark volume in Vo. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 43 <-- 43 --> PDF |
3. Prosječna dvostruka debljina kore l(rni) u prsnoj visini hrast a kitnjaka za Slavoniju može se izraziti jednadžbom (3) rm = 0,048777 D + i,i7943i (3) U jednadžbama (1) do (3) (r) označava izravnanu dvostruku debljinu kore u prsnoj visini Istabla, izraženu u centimetrima; i(D) je prsni promjer s korom u centimetrima. 4. Odnos između prsnog promjera s korom (D) i bez kore (d) iznosi za hrast lužnjak prosječno za Slavoniju: —-+ c = 1,0864 ± 0,0012 za hrast kitnjak prosječno za Slavoniju: -— + o = 1,0818 + 0,0016 « 5. Odnos između prsnog promjera bez kore (d) i prsnog promjera s korom (D) iznosi d za hrast lužnjak prosječno za Slavoniju: — + c = 0,9204 + 0,0012 d za hrast kitnjak prosječno za Slavoniju: -+ a = 0,9243 + 0,0015 6. Hrast lužnjak ima u prosjeku deblju koru od hrasta kitnjaka, no u pojedinačnim slučajevima može biti obrnuto, jer je za debljinu hrastove kore odlučniji oblik gospodarenja (naročito obrast!) negoli ovaj ili onaj hrast. 7. Oblični broj hrastovih stabala s korom (F) veći je od iobličnog broja tih istih stabala bez kore (f). To je razlog, daMeverov a formula (5) za (procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi daje uglavnom preniske rezultate. LITERATURA H. C h a p m a n, W. H. Meyer: Forest Mensuration, New York 1949. E. B. Chambelain, H. A. M e y e r : Bark Volume in CordwoocT, Tappi, Vol. 33, No 11, 1950. B r u c e, Se humacher : Forest Mensuration, New York 1942. K. IP. TJ a v i s : American Forest Management, New York 1954. P h. Guinie r : Qu´est-ce que le Chene? Bulletin trimestriel !de la Societe Forestiere de Franche-Corrite, Lyon 1950. F. Loetsch : Massenzuwachiser;miittlung durch Bohrspanproben unter Anwehdung miathematischstatistischer Methoden, ,1953. 1 H. A. Mever : Methods of Forest Grovvth Determination, 1942. H. A. M. eyer : Bark volume Determination in Trees, Journal of Forestry, (1946. J. Weck : Forstliche Zuwachs- und Ertragskunde, 1955. NAPOMENA: Ova je istraživanja financirao Rektorat Zagrebačkog Sveučilišta ha čemu mu ovdje posebno zahvaljujem. Pri samim radovima, kako na terenu, tako i u kancelariji, ipomagali su rni apsolventi šumarstva M. išćetinec . R. Kri ža n e c, B. Hribljan i išum. tehničar O. Hore s na čemu im zahvaljujem. Ugodna mi fje dužnost zahvaliti se također i upraviteljima šumarija, koji isu mi izišli u Susret na terenu: Inžinjerima E. Vi 1 ček u, M. Si mi ću, 6. Bevel- a k v i, I. B o r e v k o v i ć u, P. Š u š i ć u, D. S m o j v e r u, I. H 1 a d i š u i taksatorima L. L o g e r u i M. Strineki. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 42 <-- 42 --> PDF |
TABELA 8 N D cm F f 1 20.5 609-0 0.586 2 25,8 0,561 0.530 3 29.0 0,519 0.482 4 SI.2 0.533 0.503 5 37.3 0.514 0.481 6 39.4 0.553 0.504 7 43.0 0.555 0,506 8 43.4 0.537 0,509 9 43.7 0,509 0,477 10 49,8 0,523 0,497 H 61.0 0,554 0.508 12 65,1 0.558 0.526 13 69,2 0,518 0.477 hrastovih stabala. Na tim su stablima utvrđeni oblični brojevi stabala s korom \F) i bez kore (f), koji su doneseni u tabeli 8. Osim toga je izra čunato procentualno učešće kore, najprije, po formuli (5), a zatim, po formuli (3) na temelju utvrđene drvne mase (stabla s korom i bez kore. Iz tabele j8 vidimo, da je na svim stablima F>f. To ima za posijedicju da Meverov a formula (5) daje preniske rezultate za procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi stabla, što se u našem slučaju pokazalo. Za 13 navedenih modelnih stabala dobili smo po Meverovo j formuli prosječni postotak kore od 15, dok smo po direktnoj metod i izračunali, da on za ista stabla iznosi 17. Ispravna formula! za procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi, prema tome, bi trebala glasiti ovako: P= l-w-B- i«) (5a) \ D2 F / Zaključak 1. Prosječna dvostruka debljina kore (ri) u prsnoj visini hrast a lužnjaka za Slavoniju može se izraziti jednadžbom (1) rr = 0,066231 D 4- 0,498366 (1) 2. Prosječna dvostruka debljina (kore (rn) u prsnoj tvisini hrasta lužnjaka za fakultetsku šumariju Lipovljani može ´se izraziti jednadžbom (2) I ´ / rn = 0,052326 D + 0,853898 (2) |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 41 <-- 41 --> PDF |
broj stabla s korom nije jednak obličnom broju stabl a be z kore . U srednjedobnim i starim sastojinama promjer stabla brže pada nego debljina kore, što će reći, da je oblični broj stabla bez kore manji od obličnog broja stabla s korom. Nacionalni Park »PRAŠNIK« u Slavoniji; odsjek 7/c i d; hrast lužnjak, Quercuspedunculata; starost 250—300 god. Foto: D. KLEPAC, 1956. Radi ilustracije navest ću ovdje podatke o obličnim brojevima modernih stabala u odjelu 108. fakultetske šumariie L i p o v 1 j a n i, gdje smo utvrđivali procentualno učešće kore po Meverovo j i po direktnoj metodi. U tu je svrhu oboreno 13 različito debelih 103 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 40 <-- 40 --> PDF |
»Krstovi« 0.9232. Na temelju skraćenih vremena prijelaza za oko 8°/o, izračunali smo po autorovoj imetodi, (t. j . onako kako je to opisano/ na str. 617. u Šumarskom listu od 1955), da tečajni volumni prirast s korom iznosi na pokusnoj plohi »Krstovi« 6,2 m3 po- jednom hektaru. Iz toga računa vidimo, da od ukupnog prirasta otpada na koru okruglo 8°/o, jer je po istoj metodi izračunan tečajni volumni prirast bez kore u iznosu od 5,7 m3 po hektaru. Razlike u debljini hrastove kore Naša istraživanja pokazuju, da hrast lužnjak ima u prosjek u za Slavoniju deblju koru od hrasta kitnjaka. Prosječni iznos kvocijenta I d I veći je za lužnjak nego za kitnjak. To se vidi i iz slika 2 i (4. No ako usporedimo rezultate o dvostrukoj debljini kore hrasta lužnjaka u Lipovljanim a (rn) sa rezultatima o dvostrukoj debljini kore hrasta kitnjaka u Slavoniji (rm). onda vidimo, da, je rn u Slavoniji. To znači, da je za debljinu hrastove kore odlučniji oblik gospodarenja (naročito obrast!) negoli ovaj ili onaj hrast. PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA KORE (rj f 1 § U PRSNOJ VISINI HRASTA LUŽNJAKA I KITNJAKA , S . «0 . 8 3 ´´´´ ^ ^ ^ 1. Quercus pedunculah r2 -0O6S231-D+ 0,1*93366 .? ^^/´ 3. Ousrcvs sessifi flora rm -OlOb8777´U + 1ti79<*3l Potpunosti radi spominjemo, da je kora naših hrastsva znatno tanja od njemačkog prosjeka za hrast, kako ga je donio W e c k (1955.) u najnovije Vrijeme. Procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi (p) . Služeći se kvocijentom (d : D) izračunali smo po formuli (5) procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi. Rezultati togai obračuna nalaze se u tabelama (1) i (2) u posljednjoj rubrici. Iz tih tabela vidimo, da od ukupne drvne mase hrastova stabla otpada prosječn o ok o 15°/o n a koru . No ti rezultati imaju aproksimativnu vrijednost, jer smo na temelju direktnih mjerenja utvrdili, daobličn i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 39 <-- 39 --> PDF |
D Pokusna ploha „KRSTOVI´ = 1.0831 TABELA 7 God. debljinski prirast drveta God. debljinski prirast drveta D 2 cm bez kore 1 -r-r-1 cm s korom: ——- x 1,0831 cm 20 0.127 0,138 25 0.165 0.179 30 (0,200 0,217 35 0.222 0,240 40 0,221 0.239 45 0.227 0,246 50 0.253 0,274 55 0.252 0,273 60 0.247 0.268 65 0.263 0.285 70 0.330 0.249 Na temelju tako rektificiranog debljinskog prirasta izračunali smo po Meverovo j diferencijalnoj metodi (po tabeli 7, str. 613, Šumarski list 1955), da tečajni godišnji volumni Iprirast s koro m u »Krstovima « iznosi 6,4 m3 po jednom hektaru. To znači, da od ukupnog volumnog prirasta otpada okruglo 8% n a koru . /D\ Prosječne vrijednosti kvocijenta l—r-l za naše hrastove u Slavoniji niže su od Vanselowo g prosjeka, koji za Njemačku prema Loetschu (1953) iznosi 1,107. / d Kvocijent l^~ Prosječna vrijednost izraza -jy + a za hrast lužnjak u Slavo niji iznosi: 0,9204 + 0,0012. Prosječna vrijednost istog izraza za hras t kitnja k u Slavoniji iznosi: 0,9243 ± 0,0015. Navedene su. vrijednosti dobivene na analogni način kao prethodni kvocijent. ( Kvocijent (d : D) ima praktičnu vrijednost pri izračunavanju prirasta pomoću Presslerova svrdla, kad operiramo s vremenima prijelaza . Kao što smo debljinski prirast drveta množili s kvocijentom (D : d), tako ćemo, po istom principu, množiti vremena prijelaza s recipročnom vrijednošću kvocijenta J-r-K ako hoćemo uzeti u obzir prirast kore. To znači, da jbi u našem primjeru trebalo prosječna vremena prije laza (nj pomnožiti s faktorom (D I> koji iznosi za pokusnu plohu |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 38 <-- 38 --> PDF |
ri = 0,066231 D + 0,498366 (6) oa = 0,0128 r„ = 0,052326 . D -f 0,853898 (7) oa = 0,0082 Jednadžba (8) definira dvostruku debljinu kitnjakove kore (rm) prosječno za Slavoniju. ri n = 0,048777 D + i,i7943i (8) oa = 0,0182 Kvocij ent l-j-l D Prosječna vrijednost izraza-3-+0 za hras t lužnja k u Slavo niji iznosi: 1,0864 ± 0,0012 D , Prosječna vrijednost izraza —r- +0 za hrast kitnjak u Slavo niji iznosi: 1,0818 ± 0,0016 Ove dvije vrijednosti dobivene su po teoriji ^najmanjih kvadrata. Sva mjerenja na lužnjaku tretirana su kumulativno. To isto je učinjeno i za kitnjak. Kvocijent (D : d) ima praktičnu vrijednost pri utvrđivanju prirasta Presslerovi m t svrdlom. Kad utvrđujemo prirast pomoću svrdla, onda dobivamo samo podatke p prirastu drveta bez prirast a kore. No i prirast kore bi trebalo uzeti u obzir. To se može- učiniti tako, da se debljinski prirast drveta pomnoži s kvocijentom (D : d), *jer se može pretpostaviti, da između debljinskog prirasta drveta s korom i debljinskog prirasta drveta bez kore postoji isti odnos kao i između prsnog promjera s korom (D) i bez kore (d). Radi ilustracije navest ćemo ovdje jedan primjer. Posegnut ćemo za onim istim materijalom, na kome smo demonstrirali različite metode za utvrđivanje prirasta u članku »Utvrđivanje prirasta po metodi izvrtaka «, Šumarski list br. 11/12 od 1955. Na strani 613. spomenutog Šumarskog lista izračunali smo po Meverovo j diferencijalnoj metodi, da tečajni godišnji volumni prirast be z kor e iznosi na pokusnoj plohi »Krstovi« 5,9 m3 po jednom hektaru. Taj smo obračuni izveli na temelju godišnjeg debljinskog prirasta drveta (—) bez kore. Da bi uzeli (ž) u obzir koru, pomnožit ćemo godišnji debljinski prirast I — 1 (iz tabele 10 1 na strani 613. spomenutog Somarskog lista, koeficijentom (° ) koj i za pokusnu plohu »Krstovi« iznosi 1,0831. Prema (tome će godišnji debljinski prirast hrasta kitnjaka (drveta i kore) na plohi »Krstovi« iznositi:— X1,0831 kako je to u tabeli 7 naznačeno 100 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 37 <-- 37 --> PDF |
promjer samo 50 cm* Analogno je s korom: u odjelu 43 aritmetički srednja debljina kore (rs) iznosi 40,1 mm, a u odsjeku 158/d samo 36,5 mm! Imajući to pred očima, mi smo i u visokim regularnim šumama izrazili debljinu kore kao funkciju prsnog promjera stabla bez obzira na njegovu starost. PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA KORE (ps) U PRSNOJ VISINI HRASTA LUŽNJAKA IKITNJAKA ´OO ´VO ito *ftj 160 ?0O 110 Vio T6C PROSJEČNA DVOSTRUKA DEBLJINA KORE(r) U PRSNOJ VISINI HRASTA LUŽNJAKA U FAKULTETSKOJ ŠUMARIJI LIPOVLJAM´. Ouercus peduncu/ofa Tj -0,052326/7^ 0,S53S93 Average for Li povijani 30 SI. 3 Po teoriji najmanjih kvadrata izračunali smo jednadžbe za dvostruku debljinu hrastove kore u prsnoj visini stabla. Jednažbe \%) i (7) definiraju dvostruku debljinu lužnjakove kore; jednadžba (6) daje sla vonski, a jednadžba (7) lipovljanski prosjek. * Debelo uokvirene brojke o debljini kore u tabelama 4 i 5 odnose se na srednji prsni promjer u istraživanoj sastojini. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 36 <-- 36 --> PDF |
TABELA 6 sjek za hrast lužnjak (rn); u trećoj koloni je slavonski prosjek za hrast kitnjak D rI rII rIII (rm). Rezultati u tabeli 6 dobiveni su nume cm ričkim izravnavanjem izmjerenih podataka iz tabele 4 i 5. 10 1,2 1,4 1,7 15 1,5 1,6 1,9 Razmatranja dobivenih repultata 20 1,8 1,9 2,2 25 2,2 2,2 2,4 Debljina hrastove kore 30 2,5 2,4 2,6 35 2,8 2,7 2,9 Ako razmotrimo rezultate o debljini hra40 3,1 2,9 3,1 stove kore (rs) u različito starim sastojinama 45 3,5 3,2 3,4 (tabela 1 i 2), vidimo, da debljina kore raste 50 3,8 3,5 3,6 u pravilu sa starošću sastojine; što je sastojina 55 4,1 3,7 3,9 starija, stabla imaju u pravilu deblju koru. To se vidi još jasnije na slici 2. No iz te slike, kao 60 4,5 4,0 4,1 i iz tabela 1 i 2, vidimo i to, da starost sa 65 4,8 4,3 4,3 stojine nije dovoljno mjerodavan 70 5,1 4,5 4,6 indikator za debljinu kore. Najbolji 75 5,5 4,8 4,8 primjer za to je kitnjakova šuma »Gaj« u šu 80 5,8 5,0 5,1 mariji 2 a b n o. Kitnjakova stabla u toj šumi 85 6,1 5,3 4,3 imaju deblju koru od stotinu i više godina sta 90 6,5 5,6 5,6 rijih stabala na Psunj u (vidi tabelu 5). Raz 95 6,8 5,8 5,8 log za razlike u debljini hrastove kore u tom 100 7,1 6,1 6,1 slučaju, nalazimo u tome, što su hrastova sta 105 7,5 6,3 6,3 bla u šumi »Gaj« rasla u mnogo rjeđem sklopu 7,8 110 6,5 negoli kitnjakova stabla u istraživanim sasto 115 8,1 6,8 jinama na Psunju. U šumi »Gaj« kao i u 120 8,4 mnogim hrastovim šumama bivše bjelovarske 125 8,8 imovne općine, ostavljali su se hrastovi pri130 9,1 ču vci, koji su u rijetkom sklopu razvili vrlo 135 9,4 debelu koru. 140 9,8 U fakultetskoj šumariji Lipovljani imamo 145 10,1 slične primjere s hrastom lužnjakom. 150 10,4 Za razliku od funkcionalne zavisnosti de 155 10,8 , bljine kore i starosti, korelacija između de 160 11,1 bljine kore i prsnog promjera vrlo je izrazita 165 11,4 kako se to vidi iz slike (3). Na toj smo slici 170 11,8 prikazali za Lipovljane prosječnu dvo 175 12,1 struku debljinu hrastove kore kao funkciju prsnog promjera bez obzira na starost sastojine. Bilo da se uzme u razmatranje svaka sastojina posebno, bilo šuma (gosp. jedinica) kao cjelina, debljina1 kore kao funkcija prsnog promjera može se izraziti jednadžbompravca. Prsni promjer stabla je mnogo odlučniji indikator za debljinu kore negoli starost. \J debljini stabla (prsnom promjeru) već su došli do izražaja oni faktori od kojih zavisi debljina kore, kao što su starost, bonitet, obrast, način gospodarenja i t. d. Tako na pr. 118-godišnja hrastova sastojina u odjelu 43. lipovljansk e šumarije ima srednji prsni promjer 60 cm, dok 136-godišnji odsjek 158/d u istoj šumariji ima srednji |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 35 <-- 35 --> PDF |
97 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 34 <-- 34 --> PDF |
96 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 33 <-- 33 --> PDF |
jednadžbi (3) i (4) izveo jednadžbu (5) za procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi stabla. svaku sastojmu posebno utvrde odnosi navedeni pod (1), (2), i(3) i (5); D2— . h f—d2 — h f p = ioo (4a) D». JL . h f 4 D2 —d2 , UN p = — D -2 — 100 (4b) p = (l—k2 )-ioo (5) Metoda rada, koju sam ovdje izabrao sastoji se u tome, da se iza zatim da se ti odnosi analiziraj vi s obzirom na različite faktore šumske proizvodnje (starost, bonitet, način gospodarenja, obrast, i t. d.) u cilju, da bi se došlo do jednostavnog rezultata, koji bi se mogao praktično koristiti. Pored opisane metode rada, primijenio sam i direktn u me todu utvrđivanja kore, koja se sastojala u tome, što smo na oborenim stablima izračunali sekcioniranjem najprije drvnu masu s korom, a onda bez kore. i Rezultati istraživanja XI tabeli 1 i 2 navedeni su ovi rezultati: 1. prosječna dvostruka debljina hrastove kore (r8); 2. odnos prsnog promjera s korom (D) i bez kore (d) s naznakom standardne devijacije (a); 3. odnos prsnog promjera bez kore (d) i s korom (D) s naznakpm standardne devijacije (a); 4. procentualno učešćei kore u totalnoj drvnoj masi stabla (p). Prosječna dvostruka debljina kore (rs) u prsnoj visini stabla je aritmetička sredina svih mjerenja u dotičnoj sastojini bez obzira na prsni promjer. /D \ . / d\ Kvocijenti I-.-1 ´ h y su također prosječne vrijednosti, a dobiveni su po teoriji najmanjih kvadrata. Procentualno učešće kore u totalnoj drvnoj masi stabla (p) izračunato je po formuli !(5). U tabelama 4 1 5 svrstani su rezultati mjerenja o dvostrukoj debljini kore za različite prsne promjere i različite starosti sastojina. 5. U tabeli 6 navedeni su izravnan i prosječni rezultati za dvostruku debljinu kore u prsnoj visini stabla; u prvoj koloni ^je slavonski prosjek za hrast lužnjak (rj); u drugoj koloni je lipovljansk i pro |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 32 <-- 32 --> PDF |
U TABELA 3 Dosadašnja naša istraživanja u jelovim šumama potvrdila su spoznaju, da je odnos između deblji ne kore i prsnog promjera linearan. dvostruku deblinju kore Ako označimo prsnoj korom u *o´l cd Hrast Kitnjak visini stabla sa (r), a prsni promjer stabla onda možemo napisati jednadžbu (1). s (D), cm broj mjerenja r = a D + b (1) 10 15 538 808 17 144 y = a . x + b (la) 20 747 256 25 687 453 30 722 482 35 793 331 40 724 460 45 522 448 50 410 509 55 368 309 60 356 258 65 317 193 70 228 116 75 189 110 80 160 98 85 123 64 90 126 38 95 95 25 100 120 10 105 71 9 110 68 3 115 120 60 52 1 — Si. 1 125 32 — 130 135 140 16 28 8 — — — H. A. Meye r (1942.) postavio je ove korelacije između prsnog promjera s korom (D) i prsnog promjera bez kore (d) i obrnuto: 145 150 155 4 16 — — — — D K d; K D (2) 160 —. — d 165 170 4 4 — — k-D; k = D~ (3) 175 4 8.400 — 4.415 Ako označimo sa (V) totalnu drvnu masu stabla s k o r o m, a sa (v) tu istu masu be z kore , onda procentualno učešće kore (p) u totalnoj drvnoj masi iznosi: V-v ~v ioo (4) Meve r je pretpostavio, da je oblični broj stabla s korom jednak obličnom broju stabla bez kore. Na temelju te pretpostavke, on je iz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 31 <-- 31 --> PDF |
93 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 30 <-- 30 --> PDF |
92 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ISTRAŽIVANJA O DEBLJINI KORE U ŠUMAMA HRASTA LUŽNJAKA I KITNJAKA Dr. Dušan Klepac (Zagreb) Poznavanje debljine kore, kao i njezino učešće u drvnoj masi stabla važno je za šumsko gospodarstvo, bilo da se radi o kori kao sirovini, za daljnju preradu, bilo da se radi ,o kori kao otpatku. To je razlog, koji me je ponukao, da istražim debljinu kore za naše najvrednije vrste drveća, u toliko više, što na tom području šumarske nauke oskudijevamo na originalnim, domaćim podacima, te smo prisiljeni služiti se rezultatima stranih autora. U ovoj sam se radnji ograničio samo na hrast lužnjak i kitnjak, naše najvrednije vrste drveća, da bi najprije izabrao i ispitao metodu rada za vrste drveća, koje uzgajamo u visokim regularnim šumama, kao što sam to već učinio za preborne šume u jednoj prethodnoj studiji (»Istraživanja o debljini i volumenu jelove kore u različitim fitocenozama«, Glasnik za šumske pokuse br. 13/14). Područje istraživanja l Ova sam istraživanja vršio u Slavoniji, koja je poznata po hrastovini, ne samo u nas, nego i u svijetu. Za istraživanja debljine kore hrasta lužnjaka odabrao sam gospodarsku jedinicu »Posavske šume« u fakultetskoj šumariji Lipoljani s razloga, što sam ondje našao sve dobne razrede do 140. godine starosti. Kao predstavnike starih lužnjakovih šuma uzeo sam šumske predjele: Srnjače{odsjek 14/b), Ilijansku (odjel 10) i Nacionalni park Prašnik (odsjek 7 c, d). U tabeli 1 navedene su šumarije s naznakom odjela odnosno odsjeka, gdje su istraživanja vršena. S obzirom na hrast kitnjak, nije mi pošlo za rukom pronaći jednu gospodarsku jedinicu, u kojoj bi bili zastupljeni svi dobni razredi. Stoga sam bio prisiljen istraživanja protegnuti na više slavonskih šumarija (Okučani, Nova Kapela i \Drenje) i preći čak u Podravinu (šumarija Žabno). U tabeli 2 naveo sam šumarije s naznakom sastojina, gdje sam istraživao hrastovu koru. Od ´starih kitnjakovih šuma izabrao isam sastojinu 11/d u gospodarskoj jedinici »Južni Psunj« i odsjek 46/e Nacionalnog parka Muški bunar. Metoda rada Za mjerenje debljine kore upotrebio sam specijalni švedski instrument »Swedish bark gauge« (vidi sliku 1). Mjerenja su izvršena za svaku sastojinu posebno. Najprije je izmjeren promjer stabla u prsnoj visini, a zatim je lu istoj visini stabla izmjerena debljina kore. Pri mjerenju debljine kore rukovodili smo se prin cipom slučajnosti, što će reći, da smo redom mjerili sva( stabla, na ikoja smo nailazili, kad smo prolazili sastojinom — analogno kao pri uzimanju izvrtaka za utvrđivanje prirasta. U svemu je izvršeno 12.815 mjerenja i to 8400 na hrastu lužnjakui 4.41% na hrastu kitnjaku, kako se to vidi iz tabele 1 i 2. U tabeli 3 naveli smo broj mjerenja po debljinskim stepenima za oba hrasta. 91 |