DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 29 <-- 29 --> PDF |
ISTRAŽIVANJA O DEBLJINI KORE U ŠUMAMA HRASTA LUŽNJAKA I KITNJAKA Dr. Dušan Klepac (Zagreb) Poznavanje debljine kore, kao i njezino učešće u drvnoj masi stabla važno je za šumsko gospodarstvo, bilo da se radi o kori kao sirovini, za daljnju preradu, bilo da se radi ,o kori kao otpatku. To je razlog, koji me je ponukao, da istražim debljinu kore za naše najvrednije vrste drveća, u toliko više, što na tom području šumarske nauke oskudijevamo na originalnim, domaćim podacima, te smo prisiljeni služiti se rezultatima stranih autora. U ovoj sam se radnji ograničio samo na hrast lužnjak i kitnjak, naše najvrednije vrste drveća, da bi najprije izabrao i ispitao metodu rada za vrste drveća, koje uzgajamo u visokim regularnim šumama, kao što sam to već učinio za preborne šume u jednoj prethodnoj studiji (»Istraživanja o debljini i volumenu jelove kore u različitim fitocenozama«, Glasnik za šumske pokuse br. 13/14). Područje istraživanja l Ova sam istraživanja vršio u Slavoniji, koja je poznata po hrastovini, ne samo u nas, nego i u svijetu. Za istraživanja debljine kore hrasta lužnjaka odabrao sam gospodarsku jedinicu »Posavske šume« u fakultetskoj šumariji Lipoljani s razloga, što sam ondje našao sve dobne razrede do 140. godine starosti. Kao predstavnike starih lužnjakovih šuma uzeo sam šumske predjele: Srnjače{odsjek 14/b), Ilijansku (odjel 10) i Nacionalni park Prašnik (odsjek 7 c, d). U tabeli 1 navedene su šumarije s naznakom odjela odnosno odsjeka, gdje su istraživanja vršena. S obzirom na hrast kitnjak, nije mi pošlo za rukom pronaći jednu gospodarsku jedinicu, u kojoj bi bili zastupljeni svi dobni razredi. Stoga sam bio prisiljen istraživanja protegnuti na više slavonskih šumarija (Okučani, Nova Kapela i \Drenje) i preći čak u Podravinu (šumarija Žabno). U tabeli 2 naveo sam šumarije s naznakom sastojina, gdje sam istraživao hrastovu koru. Od ´starih kitnjakovih šuma izabrao isam sastojinu 11/d u gospodarskoj jedinici »Južni Psunj« i odsjek 46/e Nacionalnog parka Muški bunar. Metoda rada Za mjerenje debljine kore upotrebio sam specijalni švedski instrument »Swedish bark gauge« (vidi sliku 1). Mjerenja su izvršena za svaku sastojinu posebno. Najprije je izmjeren promjer stabla u prsnoj visini, a zatim je lu istoj visini stabla izmjerena debljina kore. Pri mjerenju debljine kore rukovodili smo se prin cipom slučajnosti, što će reći, da smo redom mjerili sva( stabla, na ikoja smo nailazili, kad smo prolazili sastojinom — analogno kao pri uzimanju izvrtaka za utvrđivanje prirasta. U svemu je izvršeno 12.815 mjerenja i to 8400 na hrastu lužnjakui 4.41% na hrastu kitnjaku, kako se to vidi iz tabele 1 i 2. U tabeli 3 naveli smo broj mjerenja po debljinskim stepenima za oba hrasta. 91 |