DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/1957 str. 103 <-- 103 --> PDF |
nim tokom vlakanaca, kao oko kvrga, gdje udubine ne teku paralelno i u jednom smjeru, ne će se imoći dobiti posve točni rezultati. Kako veličina udubina nije jednaka po cijeloj površini lista [furnira, a instrumenat za mjerenje određuje dubijinu udubina samo na jednoj maloj površini, to se prvo makroskopski rnora odrediti onaj dio lista koji pokazuje najveću grubost. Na tom se mjestu instrumentom izmjere dubljine udubina, koje onda definiraju finoću cijelog lista. Za ispitivanje ´finoće površine furnira bilo je oprobano više imetoda, ali je samo jedna odgovarala za praktičnu primjenu i izvan laboratorija. Ta metoda (straightline shadow-sectioning method) ima za princip bacanje sjene na površinu lista furnira čija se površina ispituje. Instrumenat se sastoji od jedne drvene kutije u kojoj je na jednom kraju smještena žarulja kao izvor svjetlosti. Na određenoj udaljenosti od žarulje kutija je pregrađena, a u toj pregradi načinjen je horizontalni otvor ičija se visina može regulirati pomičnim vertikalnim zaslonom. Iza proreza na dnu kutije je otvor, koji se namjesti na dio furnira gdje će se mjeriti veličina udubina. Na gornjoj strani kutije — nasuprot otvora u dnu — nalazi se otvor sa povećalom, da se udubine na furniru mogu bolje vidjeti. Svijetlo od žarulje prolazi kroz horizontalni prorez ii pada ikroz otvor u dnu kutije na furnir. Donji rub proreza je posve*, ravan i baca sjenu, koja na potpuno ravnoj plohi završava također ravnom linijom. Međutim, ako ploha na koju Sjena pada nije ravna, kao kod furnira, nego je izbrazdana udubinama, onda rub sjebe ne će završavati ravnom, već nazubljenom linijom. Naime, (na mjestu igdje sjena pada ,na udubinu u furniru, sjena će se produžiti u vidu zupca pa se tako dobije rub sjene u obliku nazubljene linije. Što je udubina dublja, to će i produženje sjene, t. j . visina zuba, biti veća. Odnosi između izvora svjetlosti i proreza u pregradi uređeni su tako, đa određena visina zupca t. j . sjene produžene na mjestu gdje je udubina u furniru, predstavlja određenu dubljinu udubine. Tako se mjerenje dubine udubine svodi na mjerenje visine sjene izdužene u udubini. Ovo se mjerenje vrši pomicanjem vertikalnog zaslona, kojim završava gornji rub proreza u pregradi, i koji također baca sjenu na furnir. MJkromettfičkim vijkom podiže se ili spušta zaslon pa se tako pomiče i rub sjene koju baca zaslon na furnir. Kad rub isjene pomičnog zaslona dotakne izduženi vrh sjene u udubini furnira, na mikrometru se automatski očita dubljina udubine. Kad se rub sjene pomičnog zaslona poklopi za rubom sjene koju -baca nepomični donji rub proreza, % j . kad je prerez posve zatvoren, ha mikrometru se čita mula. Najmanja jedinica očitanja ina mikrometru iznaša 0,001" (0,025 mm). Kao što je već rečeno, instrument se stavi na onaj dio furnira koji prostim okom izgleda najgrublji. Instrument se zatim pomiče po izabranoj površini dok se tae dođe do najveće dubljine udubine i ta se onda izmjeri pomicanjem mikrovijka. i ! Instrument mora stajati pod pravim kutem prema smjeru pukotina. Kontroliranje točnosti izmjere veličina udubina vršeno je na taj način, Isto je primjercima furnira, na kojima je pomoću opisanog instrumenta izmjerena finoća površine, brušenjem skinut sloj furnira onolike debljine koliko je iznašala izmjerena maksimalna dubljina udubina. Dobijene površine furnira bile su iza brušenja sve jednolike i glatke. U članku su tabelarno prikazane neke vrijednosti ovako opisanog mjerenja dU. bljina udubina na furniru, a priloženo je i nekoliko instruktivnih slika. Ing. M. Brežnjak ODREĐIVANJE KVALITETE PILJENE POVRŠINE Kand. mehn. nauke E. A. Ickovič: Kriterij kačevstva pilenoj poverhnosti, Derevoobrabativajuščaja promišlenost, No. 4, il&55, str. 14—15. Za određivanje kvalitete piljene površine autor predlaže originalnu metodu. Čistoća reza ocjenjuje se po toj metodi na taj način, da jse ina piljenu površinu kapnu, s određene visine, kapljice neke obojene tekućine; forma traga kojeg kapljice ostave na piljenici odlučna je za određivanje kvalitete dotične piljene površine. Za ispitivanje pogodnosti ove metode, autor je iz jedne piljenice različitim pi lama izrezao probne daščice čije su po vršine bile različite finoće, jer su ele menti pila kod svake pile bili različiti. Kao tekućina kojom se kapalo po (pro bama uzet je rastvor KMnOt. Visina na našanja kapljica bila je tolika, da nije došlo do spajanja kapljica sa površinom proba U kontinuirani tdk. U članku je fotografijama prikazan trag koji su ka pljice ostavile na probama. Na površi nama uzdužnog reza trag kapljice bio je u smjeru vlakanaca dva puta duži nego u smjeru okomitom na vlakanca. Na po |