DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 55 <-- 55 --> PDF |
privatnim šumama. Kod njih konsignaciia ne predstavlja nikakav problem, jer se stabla za sječu označuju samo čekićem a naknadnom premjerom se ustanovljuju tehnički sortimenti. U Bjelovaru bi trebalo za takovu organizaciju 246 službenika a kadrova nema toliko. Predlaže da konsignacija spada u nadležnost uprave. Ing. Lucarić . Postavlja pitanje sekcije za uređivanje šuma. Za područje Vinkovaca nije potrebna sekcija za uređivanje u takvom sastavu. Nama je potreban samo jedan dio te taksacije. Drug Sija n Jovo. Što se tiče taksacüe treba težiti da se uklaoa u kotar. Ing. Novakovi ć. Ističe da je grana 311 i 313 jedinstven proces te se slaže u potpunosti što je takav stav prihvaćen. Poduzeća će raditi radove grane 311 čisto uslužno bez dobiti. Lov bi trebao da bude sa šumarstvom. Što se tiče Krša to je poseban problem kojega treba i posebno razmotriti. U novu organizaciju treba ulaziti sukcesivno a ne naglo da ne dođe do kakvih poremećaja. O postavcima čuvanja treba noći od baze tko je vlasnik šume. NO kotara putem svoje uprave daje u najam sve poslove. Nakon izvršenih radova vrši se kolaudacija i superkolauđaciia. Većina upravnog područja ne treba da ovisi o kotaru ili općini već o šumsko gospodarskoj cjelini. To mora biti u vezi sa budućim komunama jer su najvažnije gospodarske cjeline. Drug Sija n Jovo postavlja pitanja ing. Babogredcu. 1. Tko treba utvrditi šumsku štetu i obavezati poduzeće da plati tu štetu? 2 Da li ste mislili o tome koliko bi poduzeće opteretili sa čuvarskim aparatom? Ne bi li bilo bolje da time teretimo fond? 3. Da li je svijest sadanjeg šumarskog radnika na toj visini da je takove kvalitete kome se može povjerit opće narodna imovina sa takovom specifičnošću? Možda bi bilo bolje odgoditi to dok se kod te radne snage ne formira ta svijest? Ing. Radovčić. Prijedlog ne odgovara za Dalmaciju s tog razloga što ne ma dovoljno kadrova. Stoga je u Dalmaciji to neprovedivo. U Dalmaciji se ne bi smjelo dirati u postoieće šumarije jer one treba da takve ostanu. U Dalmaciji bi trebalo formirati jedno tijelo koje bi vršilo inspekciju. Ističe da bi bilo opasno suziti djelokrug šumarija. Ing. Lovri ć predlaže da se pitanje organizacije Dalmacije razmotri na terenu. Ing. Babogredac odgovara na postavljena pitanja druga sekretara te iznosi da bi čuvari poduzeća utvrđivali šumsku štetu. Svijest šumskih radnika nije na takvoj visini kao kod drugih industrijskih radnika. Jezgra šumskih radnika postoji te bi se oko nje trebali prikupiti ostali radnici, koji bi mogli raditi u radničkom savjetu. Potrebno je postići stalnost radne snage. Mehanizacna pošto s njom nemamo iskustva trebala bi da tereti fond šumarstva dok se ne dođe do iskustva. Ing. O š t r i ć predlaže da čuvanje i konsignaciju sa procjenom vrši uprava. Ing. V u č e t i ć. Predlaže da kalobroj i čekić bude u jednoj ruci, tada ne treba biti bojazni i težnje za dobiti. Prema odvijanju diskusije zajednički stav svih diskutanata bio je, da su grane 311 i 313 jedinstven proces, da upravne poslove treba odvojiti od gospodarenja. Kako se imade provesti poboljšanje organizacije šumarstva treba prepustiti nrincipima ekonomike a odluku o tome će donijeti Izvršno vijeće. Prelazi se na slijedeću točku dnevnog reda t. j . na razno. Ing. Lovrić iznosi da je 10—12. XI. o. g. održan plenum Saveza šumarskih društava FNRJ u Zagrebu koji je vrlo dobro uspio. Nadalje da je održano Savjetovanje o topolama u Košutnjaku, te da je akcija pošumljavanja sa topolama vrlo jaka. Priprema se Savjetovanje o kršu koje će se održati početkom ožujka 1957. g. Pošto je dnevni red iscrpljen ing. Lovrić zaključuje plenum, te zahvaljuje svim prisutnim na živoj i plodnoj diskusiji. Ing. M. Würth |