DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 47 <-- 47 --> PDF |
2—3 godine poslije apsolutorija pokazuje da tu nešto nije u redu. Nama se čini da nisu dovoljno korištene mogućnosti postdiplomskog studija. SDecijalna materija struke treba da se izdvoji iz osnovnog studija i da se obrađuje u postdiplomskom studiju. Time bi se broj predmeta umanjio, i odteretio redovni studij. Zar je na pr. u šumarstvu potrebno da bujice slušaju svi studenti, kad će se u praksi time baviti tek mali broj. Na postdiplomskom studiju oni bi ioš bolje i temeljitije mogli da se usavrše za ovo zvanje. A takovih predmeta ima više. S druge strane ne pristupa se iz raznih neopravdanih razloga skraćivanju materije iz pojedine grupe predmeta koje predstavljaju zaokruženu cjelinu. Referat na skupštini, nažalost, pratili su sa iznimkom predsjednika fakultetskog Savjeta i drvne industrije samo nastavnici i studenti kojima su te stvari i onako dobro poznate. Predstavnici poljoprivredne i šumarske operative nažalost nisu došli da dadu ovoj skupštini širi karakter ili što je važnije, da dadu svoje sugestije za rješenje pitanja od zajedničkog interesa. A-ć DRUŠTVENE VIJESTI ING. MIHAJLO MUJDRICA* Neumoljivi zakon istrgao je 10. studenog 1956. iz naših šumarskih redova, vrijednog i poštovanog kolegu ing. Mihajla Mujdricu, višeg šumarskog savjetnika u miru. Smrću ing. Mujdrice gubimo eminentnog šumara operatlvca, koji je i ako u penziji, radio do posljednjeg časa punim elanom i ljubavi za struku, koju je gajio kroz cijelo vrneme svoga službovanja. Rođen u siječnju 1894. god. u Zagrebu, gdje je 1912. g. i maturirao, da odmah nakon toga nastavi studij na šumarskom fakultetu. U studenom 1914. g. pozivom u vojsku prekida studij za vrijeme cijelog Prvog svjetskog rata. U doba rodoljubnog pokreta u bivšoj austro-ugarskcj vojsci na ratištu 1916. g. prelazi u Rusiju, gdje je bio očevidac Oktobarske revolucije i ostao do prosinca 1918. godine. Po povratku u domovinu, nastavlja sa studijem i završava 1921. god. Prvo namješten je je primio u svojstvu dnevničara kod Ravnateljstva šuma u Zagrebu, a u kolovozu slijedeće godine t. j . 1922. postavljen je za šumarskog pristava, gdje ostaje do srpnja 1923. kada je premješten šumskoj upravi u Kostajnicu za režijsku manipulaciju Majur. Na tom položaju ostaje sve do godine 1940. Premješten na kratko vrijeme Direkciji šuma u Vinkovce, prelazi već 1941. Ministarstvu šuma i rudnika u Zagreb, gdje je radio sve do Oslobođenja. Tada već poznat kao odličan stručnjak, ostaje u Ministarstvu šuma na raznim rukovodećim dužnostima do konca 1949. kad je reorganizacijom šumarske struke premješten u Ministarstvo drvne industrije odnosno kasnije Glavnu direkciju drvne industrije i konačno u Institut za drvno industrijska istraživanja. Na vlastitu |