DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1957 str. 18 <-- 18 --> PDF |
daje izvod iz jednog njemačkog rada (11), te upoznaje na taj način uzgajivače sa bolešću (»Obavijesti«) 1954). U tom saopćenju prvi put je upotrebljen izraz »ugibanje kore« za označivanje bolesti. Prijevod njemačkog naziva »Rindentod« adekvatan je, jer sadrži u sebi oznaku osnovnog simptoma bolesti, ma da jezično možda ne predstavlja najsretnije rješenje. Krsti ć i Kišpati ć ne daju nazive bolesti u prvim radovima- dok Josifović (6) iKrstić u jednom svom novijem radu (10) upotrebljavaju izraz »Dothichiza rak topole«, vjerojatno prema engleskom nazivu Dothichiza canker. Međutim, izraz »Rindentod« — ugibanje kore ne govori ništa o uzroku pojave, što je pogrešno, jer ugibanje kore može biti uzrokovano i nizom drugih faktora biotske i abiotske prirode, pa je u tom pogledu izraz Dothichizaraz precizniji. Budući da je među stručnjacima na terenu udomaćen naziv Dothichiza rak ili čak samo Dotchichiza kao oznaka za bolest, te da su u većini slučajeva i strani nazivi slični (Dotchichiza canker engl., european poplar canker amer., cankro di Dothichiza ital.) smatramo ga pogodnim za upotrebu. Međutim i ovaj naziv nije lišen prigovora: u slučaju jačeg napada, naročito kod presađivanja, biljka propada u veoma kratkom roku i nikakve se rakaste formacije ne stvaraju. U daljem izlaganju upotrebljavat će se prema tome oba naziva. ZARAZA U PROLJEĆE G. 1956. U HRVATSKOJ Napadnuti objekti, intenzitet zaraze i gubici Može se reći, da je zaraza više ili manje zahvatila čitavo nizinsko uzgojno područje topola u Hrvatskoj. Razlike u intenzitetu zaraze i stupnju propadanja biljaka, međutim, veoma su znatne prema pojedinim rajonima na Osječko-baranjskom području. Prema Podravskoj Slatini štete se smanjuju a dalje u pravcu Virovitice, Križevaca, Varaždina sve više opadaju. U tom području jača je zaraza utvrđena jedino na području Pitomača-Kloštar-Đurđevac. Najmanje su napadnute topole na potezu Vinkovci-Slavonski Brod- Nova Gradiška-Zagreb. U području Zagreba i općenito u priobalnim šumama Save utvrđene su znatne zaraze u prirodnim sastojinama crne topole. Sav rasadni materijal koji je na područje Zagreba stigao iz zaraženih terena propao je ili je unišen spaljivanjem. Štete uslijed bolesti nisu na području Zagreba ovoga proljeća bile velike, ali se mora računati sa činjenicom, da dosad na tim terenima nije bilo intenzivnijeg uzgoja topola. Povećanjem uzgoja može se očekivati i porast šteta. Iz ostalih krajeva, gdje se topole uzgajaju manje, stizao je na determinaciju u Institut materijal zaražen Dothichizom, ali su ti gubici neznatni u poređenju sa štetama koje su nastale u područjima, gdje je uzgoj topola najintenzivniji. Bez obzira na intenzitet zaraze, napadnute vrste i porijeklo napadnutog objekta (kultura, rasadnik, sastojina) zaraza je utvrđena u ovim mjestima: Osijek (Višnjevac, Topolik, Nemetin, plantaža i rasadnik tvornice »Drava«), Varaždin, Ludbreg, Podravska Slatina, Bilje »Košutnjak« (Darda, Zmajevac, Monjoroš, Tikveš), Zagreb, Karlovac, Slavonska Požega, Slavonski Brod, Vinkovci, Valpovo. Donji Miholjac, Virovitica, Bjelovar, Županja, Pleternica, Novoselec, Đakovo, Vrbanja, Kloštar, Đurđevac i Vukovar. Detaljniji podaci s ostalih područja nedostaju, pa će se potpuna slika o visini gubitaka i šteta moći dobiti tek nakon završene ankete koja se vodi u Hrvatskoj (VIII., IX. 1956). Točni podaci mogu se navesti samo za one terene, koje je pisac 16 |