DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 80 <-- 80 --> PDF |
G. Sirakov: Istraživanja odraslih kultura smrče, zelene duglazije i crvenoghrasta u području bukve i hrasta kod nas, I. p. 59—101. Smrča se na nižim položajima može uspješno uzgajati samo tamo, gdje ima dovoljno oborina (sjev. ekspozicije s oko 1.000 mm) u smjesi s bukvom i lipom; duglazija slično ali iznad 1.000 m n. Crveni hrast može služiti za proizvodnju drva, u zaštitnim pojasima i za ukras. Duhovnikov-Mateev-Minčev: Proučavanje lipovih sastojina i proizvodnjadrveta, kore i lika, I. p. 103—152. Postavljeni su ovi zadaci: a) sastavljanje tablice prirasta i prihoda za visoka stabla i tablice sortimenata za niska stabla, b) učešće kore, sadržaj vlage zbog dobivanja obučarske kore i utvrđivanje postotka lika, c) količina lika po jedinici površine, po jedinici drvne mase, po jednom stablu, d) proučiti tehniku guljenja obučarske kore, e) tehnika otkoravanja i močenja kore, odvajanje i sušenje lika u svrhu poboljšanja proizvodnog procesa. Rezultati su izneseni u tablicama. C. T. Nedjalkov: Drvogromadne tablice za crni bor, I. p. 153—170. P. Černjavski-L. Vezev: O značajkama pašnja,ka u planinskom pojasu Ribariškog područja, I. 171—234. Z. Naumov: Prinos proučavanju tla u jako erodiranim područjima Pirinske Mekedonije, I. 235—256. P. Petrov: Pokušaj lovno-gospodarskograjoniranja Bugarske, I. 257—325. A. A. Molčanov: Kompleksna istraživanja u šumarstvu, III. p. 5—20: Opći zadaci, organizacija mjesta. Istraživanja: tia, mikrobiološka, talne faune, entomološka, zoološka, hidrološka, mikroklimatska, ekološko-fitocenološka, fotosinteze i prehrane, vodnog režima biljaka, isparivanja tla, fitopatološka. P. Černjavski-M. Marinov: Pokušajklasifikacije šuma u Dobrudži j mjere za njihovo poboljšanje, III. p. 21—78. Na temelju tipološke škole tipova za hrastove šume: D4 vlažan tip s visokom razinom podzemne vode na aluvijalnim tlima s lužnjakom, poljskim jasenom, običnim grabom, bijelom topolom, crnom johom i polj. brijestom; D2-3 dolinski tip na svježem tlu s obič. graborri, jasenom srebr. lipom i javorima; D2 svježi tip na ravnicama s ljetnim sušama sa kitnjakom sladunom i dr.; D2 suhi tin na brežuljcima uglavnom sa sladunom i cerom; D0 jako suhi tip na južnim vapnenačkim obroncima. Gospodarski su ove šume vrlo loše, pa autori predlažu pojedine poznata uzgojne postupke. I. N. Radkov: Rezultati primjene golesječe u šumama četinjača na područjušum. gosp. Mariško i Kostensko, III, p. 79—114, za zajednice Abietopiceetum saniculosum 1.200—1.450 m i luzuletosum 1.450—1.600 m. Piceetum calamagrostisum 1.600—1.800 m, Peuceto-piceettyn myrtiletosum 1.800—2.000 m. Gole sječe na staništima ovih zajednica utjecale su, da ni uporna pošumljavana nisu dala dovoljan uspjeh. S. T. Nedjalkov: Proučavanje tehničke zrelosti bukovih šuma u Bugarskoj s obzirom na utvrđivanje ophodnje, III. p. 115—161. Istraživanja su Vršena u Staroj planini i Srednjoj gori o količinama sortimenata i prirastu po bonitetima i starosti. Utvrđeno je ovo: proizvoditi debela stabla na I—III bonitetu s ophod^ njom 110—140 godina; srednje debela stabla na I—III bonitetu s ophodnjom 80 godina i na IV—V bonitetu s ophodnjom 100 godina; rudničko potporno drvo i grede na IV—V bonitetu s ophodnjom 80 godina; tanji sortimenti (krovne grede i stupovi) proizvode se u mladićima. Sortimenti su podijeleni i u ove tri grupe: jaki građevni materijal proizvoditi na I—III bonitetu u ophodnji 100 godina i na IV—V u 120 godina, ali sve to samo u onim sastojinama, ako se u određenom području ne proizvode jaka stabla; osrednje debeo građevni materijal može se proizvoditi samo na IV—V bonitetu u ophodnji 80 godina, a na I—III samo u kombinaciji s jakim građevnim drvetom; tanki građevni materiial nije cilj proizvodnje. B. Atanasov: Rezultati usporednih istraživanja o različitim postupcima pripreme tla za pošumljavanje u pojedinimpodručjima na nižim zonama, III. p. 163—195. Dosadašnja pošumljavanja biljkama u jamice 40/40/40 cm nisu zadovoljila u donjoj šum. zoni, gdje je vlaga kritičan faktor. Reziultati pokusa pokazali su ovo: priprema tla na velikoj površini utječe na dobru akumulaciju i konzerviranje vlage u tlu i na bolji uspjeh kultura. Zato je bolja totalna obrada tla (u terasiranim pojasima i uskim prugama), nego mjestimična obrada i pogotovu nego obrada kopanjem jamica. Bolja je prethodna obrada nego neposredna .napose na sunčanim staništima s teškim tlom. Bolja je dublja nego plitka obrada. |