DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 78 <-- 78 --> PDF |
Ovo ne isključuje mogućnost da se insekti u drvu u cilju njihova uništenja ne izlože kratkotrajnom djelovanju zraka kobalt-60. I. Horvat A Cenangium associated with sootybark canker of Aspen by Ross W. Davidson and Edith K. Cach Phytopathology, Jun 1956 st. 34-36 (Jedna vrsta Cenangiuma vezana za pojavu »čađavokorog« raka topola) U ovom članku opisuje se po prvi put »čađavokori« rak topola koji se pojavio u centralnom dijelu Rocky Mountains Obično se javlja u zrelim i prezrelim sastojinama a dolazi na raznim visinama debla. Na oboljeloj kori nađena je gljiva Cenangium singulare (Rehm) iz grupe Discomyceta. Gljiva se može pojaviti u centru rakastih tvorevina prije no što drvo bude prstenovano ali se češće sreće na oboljeloj kori već uginulog drveta. »Čađavokori« rak širi se relativno brzo i može za nekoliko godina prstenovati stablo. Veoma se rijetko susreće na mlađem drveću. Kora oko kanceroznog područja ostaje intaktna. Cytospora chrysosperma može se ponekad naći kao sekundarni stanovnik razorenog tkiva međutim sigurno ie da ona ne izaziva ovu vrstu raka. Plodišta Cenangiuma mogu se naći u toku čitave godine a ascospore se stvaraju i raznose uvijek kada postoji povoljni režim temperature i vlage. Spore, sudeći po njihovom obliku, raznosi vjetar. A. Böhm Factors associated with germination of oak wilt fungus spores in wounds by Herbert Cole, Jr., and Charles L. Fergus (Činioci povezani sa klijanjem spora gljive uzročnika sušenja hrasta) Autori proučavaju utjecaj razlitičih faktora na klijanje konidija, askospora kao i na stvaranje askusa da bi razjasnili njihovu ulogu u prirodnom širenju bolesti i utvrdili optimalne uslove za ostvarenje infekcije. Askospore i konidije glive Endoconidiophora fagacearum .Bretz (Chalara quercina) iz kolonija gljive koje rastu u Petri-čašama mogu podnijeti smrzavanje na temperaturi od —10 stupnjeva C u toku od 83 dana. Spore su veoma otporne na visoke temperature u suhom stanju, a askospore su otpornije od konidija. Utvrđeno je da točka »toplotne smrti« konidija pri 40—42° C a askospora 42—44° C. Za kliiane spora potrebna je slobodna voda. Spore klijaju u bjeljici hrasta kod vlažnosti iznad 90%. Askospore klijaju na 48 časova staroj rani u bjeljici hrasta, a konidije na 36 sati staroj rani pri vlažnosti od 100% relativne vlage i temperaturi od 25° C. Klijanje s^ora u destilovanoj vodi bilo je slabije nego li u vodi koja sadrži hranljive materije. Optimum pH za klijanje askospora i konidija nalazi se između pH 4 — pH 8. Vršena su ispitivanja i drugih faktora koji utječu na klijanje spora u ranama na hrastu: utjecaj starosti ozlede, utjecaj metaboličkih tečnosti, biljnog eksudata itd. Dobij eni podaci od velikog su značaja za utvrđivanje način i uslova potrebnih za ostvarenje zaraze i pojave bolesti. A . Böhm The Effects of temperature and moisture on the spread of white pine blister rust by E. P. Van Arsdel, A. J. Jliker, and R. F. Patton Phfythopathology, Juni 1956, str. 307—317. (Utjecaj temperature i vlažnosti na širenju rđe borovca) Radi boljeg poznavanja načina na koji temperatura i vlažnost utječu na širenje rđe borovca (Cronartium ribicola Fischer) autori proučavaju utjecaj ovih činilaca na produkciju i klijavost spora uzročnika bolesti. Rezultati obilnih zapažanja i pokusa pokazuju da visoka temperatura i nedovoljna vlažnost predstavljaju prepreku formiranju i klijanju spora gljive i na tai način ograničavaju širenje bolesti. Ovo je u skladu sa činjenicom da se rđa u Evropi rapidno širila u hladnijim, vlažnim sjeverozapadnim područjima dok se u suhim, toplim krajevima ne širi tim intenzitetom. Isti je slučaj bio i u Sjedinjenim Državama gdje je nakon unošenja zaraze nastalo njeno neuporedivojače širenje prema hladnijim i vlažnijim predjelima zemlje. Utvrđeno je da ecidiospore klijaju na temperaturi od 8´—24° C sa optimumom na 16° C. |