DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 76 <-- 76 --> PDF |
dataka nakon 30 dana kod običnog bora. Tip embrija O I II III ´ IV / klijavosti — 5 13 63 94 Do sličnih rezultata došli su Müller i Olsen detaljnim studijama u laboratoriju. Uporedimo li troškove starih metoda i ovog novog očito je da pri obimnijim radovima rentgenska metoda je daleko jeftinija (jednim snimkom obuhvaća se 400 sjemenka). Za sada je ovaj metod primjenjiv samo za svježe sjeme. Istraživanja u toku pokazuju mogućnost procjenjivanja i starog sjemena. Nadalje broj vrsta znatno će se proširiti. Rasprava će izvrsno poslužiti svakom tko se zanima sjemenarstvom. Nadalje, prilikom organizacije sjemenarske službe ili instituta, svakako će se morati misliti na metod procjenjivanja kvalitete sjemena rentgenskom analizom. Glavač NOVA SREDSTVA ZA ZAŠTITU ĐRVETA Poznata su tzv. klasična sredstva za zaštitu drveta. To su: ulja, soli i razne kompozicije ulja i soli. Toksično djelovanje ovih sredstava osniva se na njihovom kemijskom sastavu. Danas u doba atomske energije pojavljuju se sve češće vijesti o modernim sredstvima za zaštitu drveta. To su radioaktivni izotopi i otpaci atomskih centrala. Toksično djelovanje ovih sredstava osniva se na njihovoj radijaciji (zračenju). Ove vijesti često puta su nepotpune i netočne. Govori se samo o izvanrednom toksičkom djelovanju ovih sredstava, a ne vodi se dovoljno računa o načinu djelovanja i opasnostima ovakve tehnike. Ovdje ćemo prikazati rad W. Sanđermann- a i R. Casten-a,* koji su u cilju provjeravanja primjene radioaktivnih izotopa i otpadaka atomskih centrala istražili svojstva važnijih izotopa i njihovo toksično djelovanje na termitima. Danas već rade prve atomske centrale. Energija 1 kg urana 238 odgovara ener * W. Sanđermann i R. Casten, Untersuchungen über die Verwertbarkeit radioktiver Abfallstoffe von Atomkraftwerken als Holzschutzmittel, Holz als Roh- und Werkstoff, 14. Jhrg., H. 1, Januar 1956, p. 11 giji koju razvija 3000 tona kamenog ugljena. Troškovi investicaja i proizvodnje atomske energije znatno su veći od troškova investicija i proizvodnje energije iz ugljena. Prosječne investicije po kWh kod konvencionalne energetske centrale i modernih atomskih centrala stoje u omjeru 1:3, to znači da je prosječna investicija po kWh kod atomske centrale trostruko veća od prosječne investicije po kWh kod konvencionalnih energetskih centra^. Daljnji razvoj nauke i tehnike omogućit će da će atomska nergija u bliskoj budućnosti postati dominantna vrsta energije. Danas rade na svijetu 22 atomska reaktora, 20 se nalaze u izgradnji, a 48 se nalazi u stadiju planiranja. U Engleskoj se računa sa znatnim opadanjem produkcije ugljena i pretpostavlja se da će 1Ö66. god. 40°/o sveukupne energije potrebne za privredu davati atomske centrale. Nema sumnje da će primjena atomske energije u korisne svrhe u kratko vrijeme temeljito promijeniti ekonomiku svijeta. Kod proizvodnje atomske energije važnu ulogu igra odstranjivanje otrovnih i opasnih otpadaka. Prema nekim računima troškovi odstranjivanja ne bi smjeli prekoračiti 5%> troškova proizvodnie atomske energije. Ovim zahtjevom eliminirane su gotovo sve metode odstranjivanja ovih otpadaka kod kojih je potreban transport na veću udaljenost. Prema dosadašnjem stanju tehnike stoje na raspolaganju samo dva načina odstranjivanja: 1) otpadne produkte ili njihove otopine tako duboko pokopati da rađioaktivitet ne dospije na površinu zemlje i 2) radioaktivne izotope sa dužim polovičnim vremenom* treba koncentrirati i staviti pod jaku kontrolu. Idealno rješenje odstranjivanja otpadnih produkata bilo bi naravno kada bi se oni priveli nekoj korisnoj gospodarskoj primjeni. Ranije u Švedskoj drugi problem iskorišćavanja otpadaka bio je povod stvaranju industrije novog sredstva za zaštitu drveta. Kod proizvodnje ruda kod Boliden-Grav A. B. kao otpadni produkat dolaze velike količine arsenika. Ovaj se arsenik najprije stavljao u cementne sudove i potapao u more, kasnije zbog izumiranja riba sakupljao se u velikim silosima. Radovi na iskorišćavanju ovih otpadnih produkata doveli su do razvoja * Polovično vrijeme raspadanja je vrijeme u kojem se radioaktivni elemenat raspodne na polovicu. |