DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 76     <-- 76 -->        PDF

dataka nakon 30 dana kod običnog
bora.


Tip embrija O I II III ´ IV


/ klijavosti — 5 13 63 94
Do sličnih rezultata došli su Müller i
Olsen detaljnim studijama u laboratoriju.


Uporedimo li troškove starih metoda
i ovog novog očito je da pri obimnijim
radovima rentgenska metoda je daleko
jeftinija (jednim snimkom obuhvaća se
400 sjemenka). Za sada je ovaj metod
primjenjiv samo za svježe sjeme. Istraživanja
u toku pokazuju mogućnost procjenjivanja
i starog sjemena. Nadalje
broj vrsta znatno će se proširiti.


Rasprava će izvrsno poslužiti svakom
tko se zanima sjemenarstvom. Nadalje,
prilikom organizacije sjemenarske službe
ili instituta, svakako će se morati
misliti na metod procjenjivanja kvalitete
sjemena rentgenskom analizom.


Glavač


NOVA SREDSTVA ZA ZAŠTITU
ĐRVETA


Poznata su tzv. klasična sredstva za
zaštitu drveta. To su: ulja, soli i razne
kompozicije ulja i soli. Toksično djelovanje
ovih sredstava osniva se na njihovom
kemijskom sastavu.


Danas u doba atomske energije pojavljuju
se sve češće vijesti o modernim
sredstvima za zaštitu drveta. To su radioaktivni
izotopi i otpaci atomskih centrala.
Toksično djelovanje ovih sredstava
osniva se na njihovoj radijaciji
(zračenju). Ove vijesti često puta su nepotpune
i netočne. Govori se samo o izvanrednom
toksičkom djelovanju ovih
sredstava, a ne vodi se dovoljno računa


o načinu djelovanja i opasnostima ovakve
tehnike.
Ovdje ćemo prikazati rad W. Sanđermann-
a i R. Casten-a,* koji su u cilju
provjeravanja primjene radioaktivnih
izotopa i otpadaka atomskih centrala istražili
svojstva važnijih izotopa i njihovo
toksično djelovanje na termitima.


Danas već rade prve atomske centrale.
Energija 1 kg urana 238 odgovara ener


* W. Sanđermann i R. Casten, Untersuchungen
über die Verwertbarkeit radioktiver
Abfallstoffe von Atomkraftwerken
als Holzschutzmittel, Holz als
Roh- und Werkstoff, 14. Jhrg., H. 1, Januar
1956, p. 11
giji koju razvija 3000 tona kamenog ugljena.
Troškovi investicaja i proizvodnje
atomske energije znatno su veći od troškova
investicija i proizvodnje energije iz
ugljena. Prosječne investicije po kWh
kod konvencionalne energetske centrale
i modernih atomskih centrala stoje u
omjeru 1:3, to znači da je prosječna investicija
po kWh kod atomske centrale
trostruko veća od prosječne investicije
po kWh kod konvencionalnih energetskih
centra^.


Daljnji razvoj nauke i tehnike omogućit
će da će atomska nergija u bliskoj
budućnosti postati dominantna vrsta energije.
Danas rade na svijetu 22 atomska
reaktora, 20 se nalaze u izgradnji, a
48 se nalazi u stadiju planiranja. U Engleskoj
se računa sa znatnim opadanjem
produkcije ugljena i pretpostavlja se da
će 1Ö66. god. 40°/o sveukupne energije potrebne
za privredu davati atomske centrale.
Nema sumnje da će primjena
atomske energije u korisne svrhe u kratko
vrijeme temeljito promijeniti ekonomiku
svijeta.


Kod proizvodnje atomske energije važnu
ulogu igra odstranjivanje otrovnih
i opasnih otpadaka. Prema nekim računima
troškovi odstranjivanja ne bi smjeli
prekoračiti 5%> troškova proizvodnie
atomske energije. Ovim zahtjevom eliminirane
su gotovo sve metode odstranjivanja
ovih otpadaka kod kojih je potreban
transport na veću udaljenost.
Prema dosadašnjem stanju tehnike stoje
na raspolaganju samo dva načina odstranjivanja:
1) otpadne produkte ili njihove
otopine tako duboko pokopati da rađioaktivitet
ne dospije na površinu zemlje
i 2) radioaktivne izotope sa dužim polovičnim
vremenom* treba koncentrirati i
staviti pod jaku kontrolu.


Idealno rješenje odstranjivanja otpadnih
produkata bilo bi naravno kada bi
se oni priveli nekoj korisnoj gospodarskoj
primjeni.


Ranije u Švedskoj drugi problem iskorišćavanja
otpadaka bio je povod stvaranju
industrije novog sredstva za zaštitu
drveta. Kod proizvodnje ruda kod
Boliden-Grav A. B. kao otpadni produkat
dolaze velike količine arsenika. Ovaj
se arsenik najprije stavljao u cementne
sudove i potapao u more, kasnije zbog
izumiranja riba sakupljao se u velikim
silosima. Radovi na iskorišćavanju ovih
otpadnih produkata doveli su do razvoja


* Polovično vrijeme raspadanja je vrijeme
u kojem se radioaktivni elemenat
raspodne na polovicu.