DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 75 <-- 75 --> PDF |
c) Ing. Zlatko Koprek temu: Tehnološki procesi kod proizvodnje stolica u Varaždinskoj tvornici stolica »Bobić Florijan «. 30. srpnja ove god. održana je ekskurzija i seminar na područja šumarije Varaždin. Tom prilikom učesnici su razgledali: a) Kulturu kan. topole sa podstojnom sastojinom johe u Strmcu kod Petrijanca. b) Plantažu kan. topole sa međuprihodom od krumpira i košaračke vrbe u Krizo vi j an gradu, i c) Šumske rasadnike i parkove u Križovljan gradu i Opeki. Referate kod a i b održao je Ing. Ivan Pavša a kod c) Ing. Anica Zeljko. Seminar je stručno i organizaciono dobro uspio pa je zaključeno da se slijedeći održi na području NOK-a Krapina. Štampa je pisala o osnivanju klubato Varaždinske Vijesti u broju od 20. VI. 1956. a zagrebački Vjesnik u broju od 25. VI. 1956. Seminar od 30. VII. opisan je u Varaždinskim Vijestima od 9. VIII. 1956. i u emisiji Radio-Zagreba od 6. VIII. 1956. Narodni odbor kotara Varaždin, Čakovec i Krapina upoznati su sa osnivani em i zadacima kluba i pozvani da se koriste djelatnošću kluba. Šumarija i poduzeća pozvane su da potpomognu klub doprinosom. Ing. Ivica Zukina STRANA STRUČNA LITERATURA Ehrenberg, Gustafsson, Plym Forshell i Simak SEED QUALITY AND THE PRINCIPLES OF FOREST GENETICS Hereditas, Band 41, 364 Lund 1955 Rasprava sadrži ova poglavlja: Uvod I. Kvalitet sjemena i njegov odnos prema staništu i naslijeđu. 1. Razvitak sjemena i rentgentsko dijagnosticiranje, 2. Razvitak embrija i tip oprašivanja 3. Razvitak sjemena i klima, 4. Veličina češera i njegov utjecaj na razvitak sjemena, 5. Osobine sjemena kod matičnih stabala i kalemova običnog bora (Pinus silvestris), 6. Razvitak embrija u arktičkim populaciiama običnog bora, 7. Rentgenska fotografija i sjeme roda Alnus. II. Kvalitet sjemena i njegov utjecaj na klijanje i bujnost biljke. 1. Kvalitet sjemena i kliajnje kod bora i smreke, 2. Tip embrija i fiziologija klijanja, 3. Bujnost biljke i kvalitet sjemena, 4. Mladenački rast kod borova proizvodenih samooplodnjom i križanjem, 5. Veličina sjemena, mladenački rast i konačna proizvodnja kod smreke. Zaključki i diskusija. Šumar. Osnovni je cilj publikacije, kako u uvodu ističu autori, pokazivanje tehničkih mogućnosti brzog, točnog i jeftinog procjenjivanja kvaliteta sjemena. Sjeme bora i smrče može se naime pomoću rentgenske fotografije klasificirati, prema tipu embrija u pet različitih skupina (O — IV), i prema tipu enđosperma u dvije skupine (Ä i B). O — prazno sjeme bez embrija i enđosperma I — endosperm A ili B, bez embrija II — endosperm A ili B s jednim ili s nekoliko embrija, ali ni jedan nije duži od pola embrionske šupljine III — endosperm A ili B s jednim nepotpuno razvijenim embrijem koji zaprema od Vs do 3/4 embrion ske šupljine IV — endosperm A ili B s jednim potpuno razvijenim embrijem koji potpuno ili gotovo potpuno zaprema embrionšku šupljinu. Sa A se označava veći a sa B manji, suženi obujam enđosperma. Cijeli niz eksperimenata izvršen je u svrhu provjeravanja korelacije između navedenih tipova i klijavosti u tlu. Simak i Gustafsson došli su do ovih po |