DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 73 <-- 73 --> PDF |
DRUŠTVENE VIJESTI O STOTOJ GODIŠNJICI ROĐENJA FRANA Ž. KESTERCANEKA Profesor Fran Ž. Kesterčanek rodio je 14. IX. 1856. u Zagrebu. Za vrijeme njegove muževne dobe bio je Kesterčanek jedan od najagilnijih pionira šumarske struke u Hrvatskoj. Govoriti opširn o o njegovim zaslugama za unapređenje našega šumarstva nije ovdje potrebno. Spominjemo, da je Hrvatsko-slavonsko šumarsko društvo »u blag u spo men jednome od svojih najmarnijih članova« izdalo nakon njegove smrti god. 1915 posebn; žalobn i bro j Šumarskog lista, Jugoslavensko šumarsko udruženje postavilo mu je na Šumarski dom njegovo poprsje, a grad Zagreb prozvao je jednu od svojih ulica njegovim imenom. Ipak je potrebno ,da se prigodom stogodišnjice njegova rođenja prikaže barem u k r a k o današnjoj šumarskoj generaciji njegov plodan rad i osvježe najvažnije zasluge ovog našeg stručnog velikana. Kesterčanek se isticao u stručnom radu ponajprije kao član Šumarskog društva (1879—1915). Već je god. 1880. izabran za tajnika društva, a kasnije je biran za odbornika i podpredsjednika. Uredništvo Šumar sko g list a vodio je od 1880—1886. i od 1905—1908., dakle nešto preko 10 godina. U tom svojstvu radio je velikom agilnošću i sa uspjehom na unapređenju hrvatskog šumarstva uopće, na podizanju ugleda šumarskog staleža, a posebno u podizanju Šumarskog lista na visinu sličnih časopisa u inozemstvu. Kesterčanek je proveo manji broj godina u šumarskoj upravnoj službi, ponajviše kao županijski šum. izvjestitelj. Najveće si je zasluge stekao u nastavničkoj službi, kao i u radu na stručno-književnom polju. Odmah nakon svršenih studija na Visokoj školi za kulturu tla u Beču (1878) počeo je predavati na Gosp.-šumarskom učilištu u Križevcima, uglavnom predmete šumsko-uzgojne i uporabne skupine. Uz prekide, kada je obavljao šum. upravnu službu, ponovno je dolazio u Križevce, gdje je kap profesor Križevačkog učilišta predavao sve do ukinuća tamošnjeg šumarskog odjela (1899). Nakon kratkog službovanja na Šumarskom odsjeku zem. vlade u Zagrebu imenovan je profesorom na Šumarskoj akademiji u Zagrebu (190Ü), gdje je ostao sve do svoje rane smrti (1915). Bio je vrlo savjestan nastavnik, koji je svoje bogato iskustvo i znanje prenosio s velikim uspjehom na mlade generacije. Svoj nastavnički rad povezao je Kesterčanek i sa radom na stručnoknjiževnom polju. Vrlo oskudnu domaću stručnu literaturu u ono vrijeme obogatio je Kesterčanek sa nekoliko stručnih knjiga i brošura, te nizom stručnih članaka u Šumarskom listu. Pisao je i u stranim stručnim časopisima i zagrebačkim dnevnicima. Bio je jedno vrijeme jedan od najplodnijih naših šumarskih pisaca. Osobiti je interes ispoljio i za važnu granu šumske privrede — za lovstvo. Njegova knjiga »Lovstvo « (1896. god.) po priznanju objektivnih stručnjaka još se i danas ubraja među veoma vrijedne knjige te vrste. |