DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Predloženi sistem plaćanja šumskih radnika na sječi i izradi predstavlja u stvari samo privremeno rješenje u skladu sa postojećim propisima, Da se ovaj problem definitivno riješi trebati će provesti detaljan studij uslova rada u eksploataciji šuma i na temelju njega i sistema bodova (poena) izvršiti procjenu svih poslova u eksploataciji šuma. Tek će rezultat ovakve analize moći dati pravilnu osnovu za definitivno rješenje problema visine plaćanja po učinku. NEŠTO O PRERADI SMOLE ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis) Prirodna je smola oneeišćenfs mehaničkim nečistoćama (iglice, iverje, pijesak, insekti itd.), zatim kemijskim, a pored toga ima svoju prirodnu zelenkastu boju. Smola se mora prečistiti, da se izdvoje sve nečistoće, kako mehaničke, tako i boje — razni kemijski spojevi, koji nastaju kiselim djelovanjem metala u ambalaži. Mehaničke nečistoće odstranjuju sa filtracijom i dekantacijom rastvorene smole u neutraliziranom (do Ph 7) terpentinskom ulju zagrijanom na 90— 95° C. Bakar i gvožđe i tanin, odstranjuju se odgovarajućim kemijskim reaktivima. Smola je alepskog bora po svojoj prirodi kisela i tokom tehnološkog procesa kontaktom s metalnim dijelovima aparature u većoj ili manjoj mjeri nagriza bakarni lim. Prilikom dolaska smole iz raznih područja sa otoka Hvara, ustanovio sam da smola iz raznih područja, uz isti tehnološki proces daje i kolofonij raznih stepena obojenosti. Ova je obojenost veća preradom smole sa viših i od mora udaljenijih područja. Iznimku čini područje Jelse, gdje se borovi nalaze u nizini ,tlo je dobro humozno, a ima i podzemne vode. Preradom ove smole dobije se također kolofonij više ili manje zeleno obojen. Prema ovom se dade zaključiti, da kvalitet kolofonija u mnogome zavisi o porjeklu smole (vrsti tla). Iznijet ću -još jedan interesantan primjer, kojim bi se trebali pozabaviti naši stručnjaci´— tehnolozi. Preradom smole alepskog bora, koja je predhodno stajala u cinčanim ili drvenim bačvama par mjeseci (najmanje 3) primjenom tehnološkog postupka propisanog za bakarnu aparaturu dobije se kolofonij proziran žučkaste boje. Preradom pak smole odmah po dobivanju iz stabla iz istog radilišta kao i prethodna, uz istu primjenu tehnološkog postupka dobije se kolofonij providan ali zelenim štitom. Stalnim osmatranjem ´ došao sam do zaključka, da u smoli nastaje »vrenje«. Kao dokaz ovog´ navodim jedan primjer. Smola, koja je bila uskladištena u magacinu u cinčanim bačvama sa malim otvorom na* vijak proizvodnje 1955. godine došlo je do prsnuća jedne bačve u martu 1956. godine iako maksimalna temperatura nije bila veća od 15-—20° C. Ovim zaključujem, da smola- stajanjem »dozrije« i izgubi jedan dio smolnih kiselina (resinokiselina), koje- negativno djeluju na aparaturu, dakle u manjoj mjeri nagrizaju bakarni lim i — kolofonij — se dobije bolje kvalitete. Zagrijavanjem smole prilikom razblaživanja prelaze u rastvor rastavljeni tanidi, te se smola obojadiše više ili manje tanatima metala, koji su svi tamne boje. Stoga treba nastojati, da se iz smole prije zagrijavanja ili barem pri samom početku zagrijavanja pokupe plivajuće materije — krupnija drvena kora, iglice, iverje i si. koji su nosioci taninskih materija. Radi ovoga je naročita pažnja skrenuta smolarskim predradnicima, kako bi se još za vrijeme kupljenja izdvojile ove krupne nečistoće, a lončići bezuslovno da budu pokriveni, kako ne bi prilikom zarezivanja upadala kora i iverci od sjeka. Radnici bi trebali, da budu snabdjeveni sitima otvora barem 1 cm2, da bi prilikom lijevanja smole u bačve izdvojili mehaničke nečistoće, jer ukoliko ostaju u smoli, koja je ambalažirana u bačvama od crnog gvozdenog lima,´ prouzrokuju neprijatno crno obojenje smole, pa se onda bezuslovno mora dafinirati pomoću kemijskih reaktiva, ako se ´želi dobiti kolofonij svjetlije boje, a to iziskuje povećanje troškova proizvodnje. Pravilnim i češćim sakupljanjem smole — barem jednom sedmično — i pažljivim radom može se dobiti veći postotak terpentinskog ulja. Istina, da je 411 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 72 <-- 72 --> PDF |
sastav sirove borove smole ovisan o vrsti bora od kog ona potječe, metodi smolarenja, uvježbanosti i pažljivosti radnika, i o brzini i urednom dostavljanju sirove smole u tvornicu na daljnju preradu. Ovdje važnu ulogu igra i dobro pakovana i zatvorena ambalaža, kako bi postotak hlapljenja terpentinskog ulja sveli na minimum. Veliki gubitak može biti na terpentinskom ulju, ako se smoli na čitavom putu od dobivanja iz stabla pa do njezine destilacije ne posvećuje dovoljna pažnja, a to se često u praksi i dešava, jer se smola transportu je u bačvama, pa se dešava da te bačve budu i rupave, pa tokom transporta jedan dio osim što ishlapi, on i iscuri i to najvredniji dio — tekuće terpentinsko ulje. Poznato je da jedan dio terpentinskog ulja ispari već kod izbijanja smole iz stabla. Ovdje možemo računati sa gubitkom i do 80/o što ovisi o dužini puta, koji smola treba da prevali do lončića u kojem se sakuplja. Ako uzmemo u obzir, da se kod nas smolarenje vrši modificiranom francuskom metodom, i da u jednoj sezoni bjelenica bude visoko cea 40 cm, to u vrijeme najveće žege i suše treba smola da prevali put od 20 do 30 ero to je postotak isparavanja terpentinskog ulja i veći. Jedan dio dalje ishlapi i iz lončića, koji nisu uvijek ni pokriveni, a to tim više što smola ostaje duže u njemu. Gubitak se i dalje povećava prilikom pražnjenja lončića u sanduke, a ovih dalje u bačve, kao i za vrijeme transporta i uskladištenja do prerade. Kod češćeg´ sakupljanja smole i pažljivom manipulaciom možemo računati, da sadrži oko 250/o terpentinskog ulja, dok kod aljkavih radnika i kod rjeđeg sakupljanja taj procenat padne na oko 19%>. Preradom borove smole pažljivo i uredno sakupljene modificiranom francuskom metodom smolarenja dobivamo kod nas 23 do 25°/o terpentinskog ulja i 65 do 67°/o kolofonija, te oko 10% nečistoća i vode. Preradom smole, koja je bila manjom pažnjom sakupljena i dulje uskladištena dobivamo manji procent terpentinskog ulja, oko 16 do 20°/o; kolofonija 61 do 65% i do 19°/o nečistoća i vode. Ovi primjeri pokazuju, da se gubitak na terpentinskom ulju u smoli prema njenom prvobitnom sadržaju povećava, i gubitak je neizbježan kod ovih metoda smolarenja. Naši stručnjaci smolari, trebali bi više pažnje da posvete radu i da stalnim kontaktom sa smolarima nastoje ukloniti njihove greške na licu mjesta. Također Je potrebna tješnja suradnja s prerađivačima borove smole, jer ove dvije grane ne mogu bez stalnog konsultiranja i izmjene iskustava. Iako se naša (jugoslovenska) proizvodnja nalazi u stalnom porastu, nismo u stanju podmiriti sve potrebe (svega 48%), stoga manjak trebamo da uvezemo iz inozemstva, S druge strane svakim danom proizvodnja papira i ostale kemijske industrije raste, stoga se povećava potreba i za kolofonijem i terpentinskim uljem. Zadatak je na nama šumarima, da povećamo proizvodnju, i što prije postignemo ravnotežu između proizvodnje i potrošnje, i da stalno budemo u moći podmiriti sve potrebe. Luka Antunović, tehničar Stari grad (o. Hvar) Literatura: 1. Ing. Šef France: Racionalna prerada borove smole, 2. Ing. Branislav Stamenković: Bilans kemijski prerađenog drveta (Narodni šumar br. 9—10/54). 3. Ing. Terzić Dušan: Borovi panjevi — ekonomski značaj ove sirovine — (Narodni šumar br. 5-6/54). |