DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 71 <-- 71 --> PDF |
Predloženi sistem plaćanja šumskih radnika na sječi i izradi predstavlja u stvari samo privremeno rješenje u skladu sa postojećim propisima, Da se ovaj problem definitivno riješi trebati će provesti detaljan studij uslova rada u eksploataciji šuma i na temelju njega i sistema bodova (poena) izvršiti procjenu svih poslova u eksploataciji šuma. Tek će rezultat ovakve analize moći dati pravilnu osnovu za definitivno rješenje problema visine plaćanja po učinku. NEŠTO O PRERADI SMOLE ALEPSKOG BORA (Pinus halepensis) Prirodna je smola oneeišćenfs mehaničkim nečistoćama (iglice, iverje, pijesak, insekti itd.), zatim kemijskim, a pored toga ima svoju prirodnu zelenkastu boju. Smola se mora prečistiti, da se izdvoje sve nečistoće, kako mehaničke, tako i boje — razni kemijski spojevi, koji nastaju kiselim djelovanjem metala u ambalaži. Mehaničke nečistoće odstranjuju sa filtracijom i dekantacijom rastvorene smole u neutraliziranom (do Ph 7) terpentinskom ulju zagrijanom na 90— 95° C. Bakar i gvožđe i tanin, odstranjuju se odgovarajućim kemijskim reaktivima. Smola je alepskog bora po svojoj prirodi kisela i tokom tehnološkog procesa kontaktom s metalnim dijelovima aparature u većoj ili manjoj mjeri nagriza bakarni lim. Prilikom dolaska smole iz raznih područja sa otoka Hvara, ustanovio sam da smola iz raznih područja, uz isti tehnološki proces daje i kolofonij raznih stepena obojenosti. Ova je obojenost veća preradom smole sa viših i od mora udaljenijih područja. Iznimku čini područje Jelse, gdje se borovi nalaze u nizini ,tlo je dobro humozno, a ima i podzemne vode. Preradom ove smole dobije se također kolofonij više ili manje zeleno obojen. Prema ovom se dade zaključiti, da kvalitet kolofonija u mnogome zavisi o porjeklu smole (vrsti tla). Iznijet ću -još jedan interesantan primjer, kojim bi se trebali pozabaviti naši stručnjaci´— tehnolozi. Preradom smole alepskog bora, koja je predhodno stajala u cinčanim ili drvenim bačvama par mjeseci (najmanje 3) primjenom tehnološkog postupka propisanog za bakarnu aparaturu dobije se kolofonij proziran žučkaste boje. Preradom pak smole odmah po dobivanju iz stabla iz istog radilišta kao i prethodna, uz istu primjenu tehnološkog postupka dobije se kolofonij providan ali zelenim štitom. Stalnim osmatranjem ´ došao sam do zaključka, da u smoli nastaje »vrenje«. Kao dokaz ovog´ navodim jedan primjer. Smola, koja je bila uskladištena u magacinu u cinčanim bačvama sa malim otvorom na* vijak proizvodnje 1955. godine došlo je do prsnuća jedne bačve u martu 1956. godine iako maksimalna temperatura nije bila veća od 15-—20° C. Ovim zaključujem, da smola- stajanjem »dozrije« i izgubi jedan dio smolnih kiselina (resinokiselina), koje- negativno djeluju na aparaturu, dakle u manjoj mjeri nagrizaju bakarni lim i — kolofonij — se dobije bolje kvalitete. Zagrijavanjem smole prilikom razblaživanja prelaze u rastvor rastavljeni tanidi, te se smola obojadiše više ili manje tanatima metala, koji su svi tamne boje. Stoga treba nastojati, da se iz smole prije zagrijavanja ili barem pri samom početku zagrijavanja pokupe plivajuće materije — krupnija drvena kora, iglice, iverje i si. koji su nosioci taninskih materija. Radi ovoga je naročita pažnja skrenuta smolarskim predradnicima, kako bi se još za vrijeme kupljenja izdvojile ove krupne nečistoće, a lončići bezuslovno da budu pokriveni, kako ne bi prilikom zarezivanja upadala kora i iverci od sjeka. Radnici bi trebali, da budu snabdjeveni sitima otvora barem 1 cm2, da bi prilikom lijevanja smole u bačve izdvojili mehaničke nečistoće, jer ukoliko ostaju u smoli, koja je ambalažirana u bačvama od crnog gvozdenog lima,´ prouzrokuju neprijatno crno obojenje smole, pa se onda bezuslovno mora dafinirati pomoću kemijskih reaktiva, ako se ´želi dobiti kolofonij svjetlije boje, a to iziskuje povećanje troškova proizvodnje. Pravilnim i češćim sakupljanjem smole — barem jednom sedmično — i pažljivim radom može se dobiti veći postotak terpentinskog ulja. Istina, da je 411 |