DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 63     <-- 63 -->        PDF

privredne organizacije mogle tražiti od Narodnih odbora, donosimo u
slijedećem pregledu:


Tablica 1


Osnovni iznos plaća po Iznos po satu uz °/o poKvalifikacija
radnika satu 1954. godine većanja 1956. godine


D i n ara


Visokokvalificirani 58 — 61 —


Kvalificirani . . 43 — 45 —


Polukvalificirani 34-— 36´—


Nekvalificirani 29 — 30 —


Obzirom na potrebnu stručnu spremu kod rada sječe i izrade kao
polukvalificirane radnike treba .smatrati samo radnike, koji vrše izradu
ogreva iz već oborenih stabala. Svi ostali radnici koji vrše obaranje stabala
te izradu svih sortimenata su obzirom na stručnu spremu kvalificirani
za taj posao. Prema tome osnovna obračunska nadnica, koju treba
uzeti kod određivanja akordne stavke šumskih radnika iznosi:


za drvare 288.— Din. a za sve ostale radnike 360. — Din.


2. Naknada plaće za vrijeme prekida rada
Odlukom Saveznog izvršnog vijeća o naknadama plaće za vrijeme
prekida rada R. P. br. 99 od 28. III. 1955. (SI. list br. 14/55. str. 215)
utvrđeno je da se kao prekid rada u poljoprivredi smatra prekid, koji
nastane zbog elementarne nepogode, koja onemogućava rad.


Budući da se poslovi eksploatacije šuma, analogno poljoprivrednim
poslovima, obavljaju na otvorenom prostoru, elementarne nepogode i
ovdje uzrokuju prekid rada. Prema propisima navedene odluke naknada
plaće za vrijeme prekida rada odbija se od ukupnog prihoda prije utvrđivanja
dobiti najviše do visine 70% od tarifnog stava i to u slučaju ako
je privrednoj organizaciji nemoguće da zaposli radnike za vrijeme toga
prekida.


Rad u eksploataciji šuma obavlja se u otvorenom prostoru i plaća
po učinku. Plaća po učinku mora u sebi sadržati i dodatak za prekid rada.
Prekid rada u ekseploataciji šuma ne može se — radi prirode posla


— jednostavno ustanoviti kao u industriji odnosno u poljoprivredi. Radi
toga smo na osnovi statističkih podataka iz dužeg vremenskog perioda
utvrdili za pojedina područja, koliko u prosjeku iznose prekidi rada uslijed
elementarnih nepogoda.
Kod toga smo za zimsku sječu uzeli u obzir ukupno 152 radna dana,


t. j . da se vrši kroz 6 mjeseci (od 1. X. do 31. III.) jer to je po Zakonu
o šumama vrijeme zimske sječe, a za ljetnu sieču 152 radna dana (odnosno
vrijeme od 1. IV. do 30. IX.). Kao prekide rada smatramo dane s
oborinom iznad 10 mm, a djelomično s 25% i kišne dane s oborinom
iznad 1 mm, te u zimi sa 50% i dane s vijavicom kada najviša dnevna
temperatura ne prelazi 0° C.