DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 56 <-- 56 --> PDF |
cubalus bacecifera), zanovjet (Cytisus), pasja trava (Polygonum aviculare), bršljan (Hedera helix), vučja noga (Lycopus europeus), paskvica (Salanum dulcamara), lokvanj (Nuphar luteum), bazga (Sambucus nigra), lijeska (Corylus avellana), bijeli glog (Crataegus monogyna), hudika (Viburnum opulus), divlja loza (Vitis silvestris), trgoljeska (Rhamnus frangula), kalina (Lygustrum vulgare), svibovina (Cornus sanguinea), a u hrastovim šumama i divlji bagrem ili civitnjača (Amorpha fruticosa). b) poplavnom području živ pokrov tla sačinjavaju: gavez (Symphitum officinalae), kupina (Rubus fruticosus), žabljak (Alisma plantago), rogoz (Scirpus lacustris), šaš (Careä brizoides), bjelušika (Imila Candida )i trska (Phragmites communis). Potpuno neobraštene površine u poplavnom području sredinom ljeta pokriva divlja repica (Roripa), koja se nakon poplave suši. Geografski i ekonomski položaj šuma je .povoljan obzirom na pristupačnost i kominikacione prilike. Granice šumskog posjeda su jasne i pregledne. Spornih granica, uzurpacija i enklava nema. Granice prema obalama Dunava i Drave mijenjaju se neprestano nasipavanjem, odnosno odronjavanjem obala, uslijed čega se površina posjeda uvijek mijenja i ne može se slagati sa površinom u katastru. Izvoz drveta iz šuma je jednostavan i lak. Drvo se izvlači sa sječina do šumske željeznice ili na obalu Dunava i Drave, a odavde dalje transportuje uskortačnom željezničkom prugom, vlasništvo kombinata »Belje« ili dereglijama i šlepovima. Visoki vodostaj Dunava i Drave pogoduje brzoj ekspediciji izrađenog materijala plovnim objektima. Dunav i Drava u svom toku imaju raznu širinu, krivudavost i oblik vodnog toka i dopuštaju transportovanje materijala drvaricama i šlepovima u velikom obimu. Brzina toka kod niskog vodostaja 0.2 m/sec. i 0 5 m/sec. u periodu visokog vodostaja. ´ Trasportovanje drvne mase omogućuju i mnogobrojni kanali, koji su ispresijecali poplavno područje. Osobito značenje za izvoz drvne mase ima t. zv. Vemeljski kanal. Drvna industrija u Baranji ograničena je na 1 pilanu u Kneževu. Pilana je na električni pogon sa kapacitetom od 9.000 m3 oblovine godišnje. Ova pilana razašilje svoje polufrabrikate u vidu neokrajčene robe pojedinim poljoprivrednim upravama kombinata »Belje« za pokriće lokalnih potreba, a jedan dio piljene građe prodaje izvan Baranje. Ostalih industrija koje bi bile veći potrošači drveta na području Baranje nema. Godišnja potreba Baranje na ogrevnom drvu premašuje proizvodnu mogućnost ovdašnjih šuma i o toj činjenici potrebno je povesti računa da se ta potreba smanji na račun uvoza ugljena, čime bi se riješio problem trajnog snabdijevanja ovdašnjeg stanovništva i ustanova sa ogrevnim drvom. Šumom obraslu površinu u području zaštićenom od poplave sačinjavaju: hrast, cer, brijest, grab, bagrem, američki orah, par sastojina crvenog hrasta (Qercus rubra) i pojedina stabla bora, ariša pa čak i 396 |