DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 55 <-- 55 --> PDF |
MJESEČNE I GODIŠNJE KOLIČINE OBORINA U m/m 1941—1950. godine Mjes. God. I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX X XI. XII. God. 1941. 21 36 21 45 51 74 80 140 41 100 68 47 724. 1´942. 57 62 32 140 30 37 31 22 17 35 52 18 535. 1943. 45 29 8 15. 105 113 32 19 46 13 181 67 672. 1944. 33 50 75 45 103 86 31 43 102 81 115 — 763. 1945. 1946. — .35 10 52 10 13 32 8 11 106 54 63 21 65 75 107 91 4 34 54 56 110 59 43 453. 659. 1947. 1948. 40 52 56 25 42 19 29 63 27 50 79 118 66 16 a12 1 31 26 22 40 61 37 13 453. 483. 1949. 12 12 32 26 47 117 37 64 39 6 100 30 518. 1950. 52 27 9 47 51 43 54 14 45 114 76 74 605. Srednji kišni faktor iznaša 66 sa mjesečnim kišnim koeficijentom 3.3—13.3. Pad ukupnih godišnjih oborina ima ´općenito smjer od jugozapada prema sjeveroistoku. Po srednjoj godišnjoj izotermi, nalazi se područje Baranje na granici hladnijeg sjevero-zapadnog i toplijeg jugoistočnog dijela Jugoslavije. Julska izoterma od 22° C zahvata čitavo područje Baranje i ukazuje da su ljetne vrućine visoke i da je prema tome mogućnost isparavanja velika i prema tome toplina je nesumnjivo glavni uzročnik evaporacije u ovom području. U proljeće je prijelaz iz hladnog u toplo vrlo nagao te se događa da se tlo uslijed topline i vjetrova jako osuši, radi čega mlade biljke mnogo trpe. Srednja jačina vjetra opažena na meteorološkoj stanici Osijek iznaša: mjesec I II III IV V VI VII VIII IX X XI XII God. 1.8 1.9 1.9 1.7 1.7 1.6 1.6 1.6 1.7 1.6 1.8 1.8 1.7 Mogućnost kasnih mrazeva iznosi u martu 80—90%, u aprilu 60%, a u maju 10%. Jesenji rani mrazevi dolaze u septembru s vjerojatnošću od 1%, u oktobru 4%, a u novembru 70—90%. Nivo podzemne vode nalazi se na dubljini od približno 2 metra. Ovaj se nivo neprestano mijenja, jer je ovisan o visini vodostaja u Dunavu i Dravi. Iz ovih izlaganja vidi se da su opći klimatski uslovi, tlo i ostali ekološki faktori dosta povoljni za šumsku proizvodnju t. j . dovoljno dugo vegetaciono razdoblje, dosta topline za produkciju biljne organske mase, u prosjeku zadovoljavajuće količine oborina — sve to pruža uslove za razvitak šuma. Kao indikator dobrote tla služi živi pokrov u baranjskim šumama, a koji sačinjavaju slijedeće trave i grmovi: a) u području zaštićenom od poplave: kopriva (Urtica dioica), lopuh (Petasites off.), kurika (Evonymus europea), paprat (Aspidium filix), zečjak (Geum urbanum), gušarica (Cu 395 |