DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/1956 str. 54 <-- 54 --> PDF |
pod Donjopodravsku privrednu oblast NRH-e, odnosno pod Šumsko privredno područje Baranja. Geografska širina šuma je 45°15 do 46°32, a geografska dužina 45°32 do 45°53 istočno od Pariza sa nadmorskom visinom od 83—94 m. Šume se prostiru u ravnici sa jedva primjetnim reljefnim razlikama. Tipski pripadaju ova tla aluvijalnim tlima, koja su mjestimično zamočvarena zbog stagniranja površinske vode i visoke razine podzemne vode. Na području šumske uprave Čeminac zastupljen je degradirani černozem i slabo podzolirana tla. U poplavnom području uz Dunav i Dravu prostiru se aluvijalne naslage debele 6—12 m. Površina aluvijalnih naslaga nastala je nanosom pjeskovitih, ilovastih i glinastih čestica rijeke Dunava i Drave, ispod koga se nalazi debela naslaga pijeska. Uglavnom područje predočuje dosta svježe, duboko tlo, mjestimično sa dosta humusa. Melioracioni radovi u svrhu odvodnjavanja zamočvarenih terena uslijed poplava započeti 1793, a završeni 1814 godine podizanjem odbranbenih nasipa od Zmajevca do Kopačeva (dunavski sektor) i od Lanke do Osijeka (dravski sektor), podijelili su cijeli šumski posjed na dva dijela: I. Odvojeni (zaštićeni) i II. Poplavni dio, koji je znatno veći od područja zaštićenog od poplave. Prostrane šume, koje leže u području izvrženom poplavi označene su imenom »Ritske šume«. Ime »Rit« potječe od mađarske riječi »ret«, koja označuje površine zemljišta na kojima voda dulje vremena stagnira. Površina poplavnog dijela ispresjecana je manjim i većim udolinama, barama i nekadanjim rukavcima Dunava i Drave, kao i manjim i većim gredama, koje pokriva samo najviša voda, čija najveća visina dosiže 5.8—6.3 m. Za vrijeme visokog vodostaja Dunava i Drave razlijeva se voda u poplavnom području i tamo ostaje dok traje visoki vodostaj. Kad vodostaj u rijeci padne, voda se povlači u korito i tada poplavno područje presuši osim pojedinih većih ili manjih nižih predjela na kojima se voda stalno zadržava. Poplavno područje predstavlja apsolutno šumsko tlo, dočim u području zaštićenom od poplava zastupljeno je relativno šumsko tlo sposobno za svaku vrst kulture. Nakon izvedenih nasipa ovo tlo postalo je zaštićeno od prekomjernog vlaženja, te su se prilike u tlu znatno izmijenile: povećana je aeracija, intenzivirana bakterijama djelatnost, tlo je humozno, izmiješano sa propusnom ilovačom koja brzo upija oborine, dočim donja naslaga nepropusne ilovače dugo drži vlagu, uslijed čega je takvo tlo sposobno za svaku kulturu. Po bonitetu su najbolje više grede, koje dolaze pod vodu tek u slučaju velikog vodostaja Dunava i Drave, dok mjesta koja plavi svaki -viši vodostaj spadaju u najlošiji bonitet, te na takvim mjestima uspijeva samo vrba ili su potpuno neplodna. Sliku o veličini klimatskih elemenata (oborina, temperature, vjetra) pružaju mjerenjatemelju tih podaBaranje: meteorološketaka vidi upliv stanice klim uat Brestovcuskih elem (Baranja) enata na te po sedručju na 394 |